Da li je odbijanje ambasade Ujedinjenih Arapskih Emirata da predsjedniku Skupštine omogući sastanak i pokretanje priče oko kontroverznog davanja u zakup Kraljičine plaže nipodaštavanje zakonodavnog doma?
„Privatizacija Kraljičine plaže je stvar Vlade Crne Gore i investitora“. Tim je riječima ambasadorka Ujedinjenih Arapskih Emirata Hafsa Al Ulama odgovorila na primjedbu predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića da je, uprkos njegovom insistiranju da taj posao bude jedna od tema razgovora, prilikom njegove nedavne posjete Abu Dabiju, kod tamošnjih vlasti naišao na zid ćutanja.
“Diskutovanje o temi privatizacije Kraljičine plaže nije bio cilj ove zvanične posjete, i nije bio dio agende posjete“, dodala je Al Ulama, dodajući da je investitor koji je zainteresovan za ovaj posao Rojal grupa, te da je ona lično to ranije predočila Krivokapiću.
Predsjednik Skupštine je podsjetimo u intervjuu TV Vijesti nanovo problematizovao ovaj planirani posao za koji je ranije kazao da ga podsjeća na obrazac korupcije.
„Toalet papir kada nabavljate u Skupštini, pa kada pogriješite na tenderu morate da ga poništite. A ovdje ćete čitavu plažu dati ne poštujući zakon. A ovdje toalet papir mi idemo na novi tender“.
Upitan da li ima saznanja o mogućem učešću kontroverznog palestinskog biznismena Mohameda Dahlana u ovom poslu i da li ga je posjeta Abu Dabiju razuvjerila ili učvrstila u njegovim ranije izrečenim sumnjama Krivokapić je ovako odgovorio.
Ranko Krivokapić
„Ja sam tražio da ta tema bude dio našeg razgovora zvaničnim diplomatskim kanalima. I reći ću Vam precizno. Ni na jednom mom susretu – ni sa predsjednikom parlamenta, ni sa ministrom ekonomije, ni sa zamjenikom za razvoj i međunarodnu pomoć – niko nije spomenuo tu temu. U pripremi te posjete sam pokušao doći do te teme, niko je nije smatrao dovoljno važnom. A mala digresija, stigli smo u ekonomiji do gajenja šipaka u Crnoj Gori. Ako je to ključna tema, onda Vam je jasno, kad sam pokušao doći do teme i nisam uspio“.
Crnogorski premijer Milo Đukanović se još ranije osvrnuo na ove sumnje. On je potvrdio da je kontroverzni Mohamed Dahlan, koji je ranije na premijerovu incijativu dobio crnogorsko državljanstvo, njegov prijatelj dodajući da je za Kraljičinu plažu zainteresovan „najprestižniji investitor na svijetu“ – Rojal grupa iz Emirata.
„Zamislite te bedastoće. Da neko može pomisliti kako je lako poslužiti se imenom princa prestolonaslednika jedne suverene države i zakloniti se iza njegovog imena, pa tu ušuškati malo divljeg kapitala“.
Komentarišući stav ambasadorke Ujedinjenih arapskih emirata da je posao oko Kraljičine plaže isključiva nadležnost Vlade Crne Gore, Aleksandar Damjanović, koji je na čelu skupštinskog odbora za ekonomiju, finansije i budžet kaže da je riječ o nipodaštavanju zakonodavnog doma.
Aleksandar Damjanović
„Skupština Crne Gore je shodno Zakonu o državnoj imovini i svojinsko-pravnim odnosima nadležna da donese odluke kada je u pitanju davanje zemljišta u zakup u periodu dužem od 30 godina, odnosno kada su u pitanju koncesaije na duži period. Svaka odluka koja će ići u tom pravcu kad tad će morati doći u parlament na verifikaciju. Način da parlament nije u toku sa zakulisnim sporazumima koji se čine u i oko vlade i koji se vjerovsatno tiču aneksa koalicionog sporazuma DPS-SDP pokazuje da i dalje imamo donošenje najkrupnijih finansijskih odluka koje imaju ogromne reperkusije na Crnu Goru u onim krugovima koji nemaju veze sa pravnom državom odnosno sa institucijama koje donose odluke.“
Zoran Jelić, član odbora i poslanik vladajućeg DPS-a, kaže da je potpuno saglasan sa stavovima ambasadorke Ujedinjenih arapskih emirata.
„Skupština ima svoje kontorlne mehanizme i nadležnosti ali nam se često dešava da se te nadležnosti isprepliću, pošto skuština u nekims tvarima želi da ima dominantnu ulogu u odnosu na vladinu ekonomsku politiku. Takvo ponašanje nije u skladu sa ustavnom podjelom na zakonodavnu i izvršnu vlast.“
Član odbora za ekonomiju iz redova opozicionog Demokratskog fronta Strahinja Bulajić kaže da je isključivanje Skupštine iz ovog posla nedopustivo.
„Što se tiče te izjave da skupština nema, ne može ili oni ne žele da ona ima uvid mislim da to ne stoji. Skupština mora da odgovori svojoj ulozi kontrolnoj i nadzornoj. Skupština je, da li to treba ponavljati, vrhovni zakonodavni organ. Shodno tome Skupština je dužna da da svoje mišljenje i svoj stav, naravno imajući u vidu da Vlada vodi unutrašnju i spoljnu politiku. Ali, ako me pitate da li bi Skupština trebalo da ima uvid – apsolutno da.“