Uprkos ranijem obećanju da će nastaviti raspravu o ređenju žena za đakone, Vatikan je na ovogodišnjoj raspravi o budućnosti crkve stavio to pitanje na čekanje.
Zagovornici kažu da bi dopuštanje ženama da budu đakoni pomoglo nadoknaditi manjak katoličkih sveštenika i pozabaviti se dugogodišnjim pritužbama da žene imaju niži status u crkvi.
Najnovija odluka o đakonicama navela je mnoge katolike da se zapitaju da li je papa Franjo konzervativniji nego što su mislili te da li je najavljena modernizacija Crkve uopšte u toku, pišu svjetski mediji.
Razočarenje liberalnih katolika
Kada su u pitanju zahtjevi da se ženama da veća uloga u Vatikanu, papa Franjo često voli reći "Crkva je žena". Međutim, ukazuje The Times, kritičarima je ta tvrdnja ovog mjeseca zvučala isprazno nakon sinode koja je trebala utvrditi kako Crkva može učiniti više po tom pitanju.
Mnogi vjernici koji su odgovorili na upitnik poslan prošle godine, potaknuli su raspravu o dopuštanju ženama da postanu đakoni, koji mogu voditi vjenčanja, krštenja i sprovode, čak i ako ne mogu predvoditi misu.
Papa je ranije odbacio mogućnost žena sveštenika, ali je naredio da dvije komisije prouče mogućnost žena đakonica. Završni izvještaj prošlogodišnjeg sinodskog zasjedanja obećao je da će se rasprava nastaviti na popratnom skupu koji je započeo početkom oktobra.
Međutim, šef vatikanskog Dikasterija za doktrinu vjere, kardinal Victor Manuel Fernandez, umjesto toga ga je prvi dan ovogodišnje sinode (2. oktobra), to pitanje skinuo s dnevnog reda.
"Još uvijek nema mjesta za pozitivnu odluku učiteljstva u pogledu pristupa žena đakonatu", rekao je, misleći na učiteljski autoritet Crkve i skupni naziv za đakone.
Kako se Franjo približava svom 88. rođendanu, rasprava o đakonicama je, ukazuje Times, navela mnoge katolike da se zapitaju je li on konzervativniji nego što su mislili ili potiče raspravu, a zatim prepušta nasljedniku da djeluje?
Pristalice kažu da je papa već postigao puno, počevši od dopuštanja ženama da glasaju na sinodama i postavljanja na vodeće poslove u Vatikanu, uključujući tri mjesta u timu za imenovanje biskupa. Franjo je, dodaje list, također promijenio kanonsko pravo kako bi ženama dao formalno pravo da služe kao čitači i poslužitelji oltara, kao i da dijele pričest u crkvi.
Međutim, uoči drugog zasjedanja sinode, gdje se trebalo raspravljati o raspravama dviju papinih komisija, pitanje je iznenada predano studijskoj grupi koju vodi vatikanski doktrinarni ured - što je zapravo zaustavilo sinodsku raspravu.
"Pretpostavljam da su mnoge žene koje su ove sedmice učestvovale na sinodi bile jako ljute zbog ovoga", rekla je Tina Beattie, profesorica emeritus katoličkih studija na Univerzitetu Roehampton u jugozapadnom Londonu.
Beattie je za Times ispričala da je organizovala anketu među 17.000 katolkinja prije sinode, od kojih je 68 posto podržalo ideju da žene budu ne samo đakoni, već i sveštenici. Između dva zasjedanja sinode, biskupske konferencije u Australiji, Austriji, Luksemburgu i Švicarskoj izvijestile su o značajnoj podršci đakonicama.
Međutim, papin biograf Austen Ivereigh, koji učestvuje na ovogodišnjoj sinodi, tvrdi da je u upitnicima koji su u Rim stigli sa 118 biskupskih konferencija prije sinode, samo manjina spomenula đakonice. "Prijedlog da se to pitanje razmotri pojavio se uglavnom u sjeverozapadnoj Evropi i SAD-u", rekao je.
Upitna stvarna promjena
Papa Franjo je, podsjeća Associated Press (AP), pokrenuo proces reforme 2021. kako bi u praksi proveo svoj cilj transformacije crkve koja je inkluzivnija, poniznija i gostoljubiva, u kojoj obični katolici imaju veći uticaj na donošenje odluka od svešteničke hijerarhije koja se sastoji isključivo od muškaraca.
Proces i dvogodišnje ispitivanje običnih katolika koji su ga informisali potaknuli su, ističe AP, i nade i strahove da je stvarna promjena u toku.
Prva faza sinodskog procesa završila je prošle godine zaključkom da je potrebno "hitno" osigurati potpunije učešće žena na položajima crkvenog upravljanja i pozivom na nastavak teoloških i pastoralnih istraživanja o dopuštanju ženama da budu đakoni.
Zagovornici kažu da bi dopuštanje ženama da budu đakoni pomoglo nadoknaditi manjak katoličkih sveštenika i pozabaviti se dugogodišnjim pritužbama da žene imaju niži status u crkvi, dok protivnici tvrde da bi zaređivanje žena za đakonat signaliziralo početak skliskog puta prema zaređenju žena za sveštenice, ističe Associated Press dodajući da Katolička crkva zadržava sveštenstvo za muškarce.
Franjo je opetovano potvrdio isključivo muško svešteništvo i nedavno je oštro kritikovao agitatore koji se zalažu za ženski đakonat.
Njegovi argumenti su razbjesnili zagovornike ženskog ređenja, koji su organizovali niz događaja izvan sinode ovog mjeseca u Rimu kako bi istaknuli svoj slučaj.
"Tako je uvredljivo stalno govoriti da je jedina valjana uloga koja će dobiti odobrenje ovog pape biti njegovateljica, biti majka, dok možete njegovati i biti majka i biti sveštenica", rekla je Miriam Duignan iz Wijngaards Instituta za katolička istraživanja.
"On daje duhovni pečat odobravanja seksizmu", rekla je na molitvenom događaju početkom oktobra koji je organizovala Ženska konferencija za ređenje.
Ovogodišnja sinoda broji 368 članova, uključujući 272 biskupa i 96 nebiskupa. Sveukupno učestvuje 85 žena, uključujući 54 s pravom glasa o prijedlozima koji će se staviti na glasanje na kraju sinode 26. oktobra i proslijediti papa Franji.
Osnažiti i poštovati žene u Crkvi
Zaređenje žena sveštenika nikada neće biti uključeno u veliku debatu o Katoličkoj crkvi koju je pokrenuo papa Franjo 2021. godine, a završava se ovog mjeseca. Ali potvrda da je čak i ređenje žena đakona isključeno duboko je obeshrabrujuća, napisao je u uredničkom komentaru The Guardian.
S obzirom na ogromne nade u reformu koju je pokrenuo kroz projekat "Sinoda o sinodalnosti", u kojem su stavovi vjernika širom svijeta pretresani, stopiranje jedne od vrućih tema je veliko razočarenje za milione katolika, ističe list uz ocjenu da se široko rasprostranjene nade da će papa Franjo napraviti iskorak, nakon tradicionalističkih papinstava Ivana Pavla II i Benedikta XVI, pokazuju pogrešnim.
U svom najboljem i najinkluzivnijem izdanju – na primjer, u odbrani prava i dostojanstva migranata u vrijeme kada se ta prava uvelike oduzimaju – papinstvo pape Franje utjelovilo je univerzalistički etos s kojim sekularni liberalizam može kreirati zajednički cilj.
Međutim, odbijanje da se ovaj princip jednakosti proširi na žene unutar Crkve podriva papinu misiju da modernizuje crkvu, ocijenio je Guardian zaključivši da su žene imale ključnu ulogu u razvoju crkve u prvom vijeku te da dva milenijuma kasnije, Katolička crkva treba da ih osnaži i poštuje.