Skupština rimokatoličkih biskupa iz Amazonije predložila je da se oženjeni muškarci u udaljenom području mogu zaređivati za sveštenike, što bi moglo dovesti do značajne promjene u vijekovima staroj crkvenoj disciplini celibata, pišu svjetski mediji ističući kako su konzervativci i tradicionalisti upozorili da takva rasprava potencijalno dovodi do propasti crkve.
Izazov vjekovnoj tradiciji
Poziv katoličkih biskupa iz cijele Amazonije da se oženjenim muškarcima dozvoli da budu sveštenici te da se započne rasprava o zaređivanju žena za đakone – kako bi se tamošnja regija izborila s nedostatkom sveštenstva – izazov je viševjekovnoj tradiciji Rimokatoličke crkve, ocjenjuje britanski Gardijan (The Guardian).
Prijedlozi su sadržani u završnom dokumentu koji je u subotu odobren na kraju tronedjeljnog vijećanja održanog u Vatikanu na kojem se govorilo o stanju u Amazoniji. U dokumentu koji su odobrili biskupi navodi se da ljudi katoličke vjeroispovijesti u regiji imaju "ogromne poteškoće" u primanju pričesti i viđanju sveštenika. Predloženo je da se za sveštenike "zarede pogodni i ugledni ljudi iz zajednice", koji su već imali "plodonosna" iskustva kao đakoni i koji su "dobili adekvatnu formaciju za sveštenstvo, sa legitimno konstituiranom i stabilnom porodicom".
To je prvi put da vrh katoličkih biskupa podupire takvu istorijsku promjenu tradicije celibata među sveštenicima, ukazuje Gardijan. Ovaj prijedlog, iako je ograničen na udaljena područja Južne Amerike i na oženjene muškarce koji su već zaređeni za đakone u crkvi, mnogi smatraju postavljanjem presedana koji bi mogao okončati ograničenje za oženjene katoličke sveštenike širom svijeta.
Sveštenstvo u celibatu je tradicija od 11. vijeka, dijelom nametnuta iz finansijskih razloga kako bi se osiguralo da imovina sveštenika prelazi na crkvu, a ne na njihove nasljednike. Oženjeni sveštenici dozvoljeni su u nekim istočnim katoličkim crkvama, kao i tamo gdje su se vjenčali anglikanski svešenici, napominje londonski list.
Neki konzervativci i crkveni tradicionalisti upozoravaju da bi svako papinsko otvaranje rasprave o oženjenim sveštenicima ili ženama đakonima dovelo do propasti crkve. Optužili su organizatore sinoda, pa čak i samog papu, za herezu jer su uopšte razmatrali fleksibilnost o obaveznom svešteničkom celibatu.
Reformatori kažu da je promjena ključna za ispunjavanje potreba amazonske regije, ali priznaju da bi mogla dovesti do sličnih reformi drugdje. Papa, koji je iz Argentine, odavno je rekao da cijeni disciplinu i dar celibata, ali da se može promijeniti s obzirom na to da nije doktrina.
Amazonija kao laboratorija
Ako papa Franjo prihvati biskupske preporuke sa skupštine za amazonsku regiju, gdje se razgovaralo o hiljadugodišnjem ograničenju za oženjene sveštenike, ulozi žena u crkvi ali i o prilagođavanju lokalnih starosjedilačkih obreda s tradicionalnim katoličkim slavljima -- što bi se moglo znati do kraja godine -- on će udaljena područja regije Amazon pretvoriti u vrstu laboratorije za katoličku crkvu, naglašava Njujork tajms (The New York Times)
Papa je sazvao biskupe kako bi pronašao načine zaštite prava, prirodnih resursa i kultura 2,5 miliona starosjedilaca koji su rasprostranjeni u devet zemalja Južne Amerike, koji su istakli poštovanje načina "pastoralne preobrazbe" i pozvali na promociju novih crkava "ukorijenjenih u kulturi i tradiciji".
Na početku sastanka konzervativci su se žalili da je Franjo vodio molitveno bogosluženje sa starosjedilačkim starješinama koji su predstavljali ono što oni smatraju paganskim idolima. Tenzije su kuluminirale vandalizmom prošle sedmice u Rimu, kada je ukradena statua iz crkve u koju idu autohtoni katolici. Sumnja se da su počinioci upravo katolički tradicionalisti, a papa je tražio "oprost" od svakog koga je uvrijedila krađa.
No, najveću pažnju dobio je prijedlog ublažavanja zahtjeva celibata, što bi ukinulo otprilike hiljadu godina staro ograničenje i potencijalno izvršilo revoluciju svešteništva. Protivnici su rekli da je to radikalan odmak od crkvene tradicije i omalovažavanje svešteništva, te da je je celibat dar koji vrijedi zaštititi.
Ali u danima koji su prethodili sastanku, i tokom cijele rasprave, mnogi su glasovi u crkvenoj hijerarhiji tvrdili da je došlo vrijeme za istraživanje ukidanja celibata. Uticajni penzionisani biskup, Ervin Krojtler (Erwin Kräutler), koji je svojedobno vodio amazonsku biskupiju u Brazilu, rekao je da je procijenio da su dvije trećine biskupa u regiji Amazona naklonjeni tome te da tamošnji starosjedioci ne razumiju celibat.
Fundamentalni pomak
Ukoliko papa Franjo potvrdi prijedlog biskupa iz Amazonije da oženjeni muškarci mogu postati sveštenici, promjena će predstavljati fundamentalni pomak u onome što rimokatolički sveštenik već oko hiljadu godina predstavlja, ukazuje američka radio mreža NPR (National Publik Radio).
Prijedlog je ponuđen na kraju tronedjeljnog samita crkvenih lidera iz Bolivije, Brazila, Kolumbije, Ekvadora, Francuske Gvajane, Gvajane, Perua, Venecuele i Surinama. Grupa muškaraca, nazvana Sinodom biskupa za Panamazonsku regiju, glasala je za dozvolu da oženjeni đakoni postanu sveštenici sa 128 glasova za i 41 glasom protiv.
Biskupi su obrazložili da mnoge zajednice u udaljenim dijelovima Amazonije imaju "ogromne poteškoće" u primanju pričesti. U katolicizmu đakoni mogu krstiti, predvoditi molitvu i obavljati vjenčanja i pogrebe, ali samo zaređeni sveštenik može obavljati pričest. Prema biskupima u amazonskom sinodu, ponekad mogu proći mjeseci ili čak godine prije nego što se sveštenik može vratiti u zajednicu.
Plan bi predstavljao izuzetak od crkvene doktrine oko celibata, a ne direktnu promjenu. Ali, vjerovatno će naljutiti papine konzervativne kritičare koji se suprotstavljaju nekim papinim stajalištima, poput njegovog stava o homoseksualnosti, ocjenjuje NPR.
Grupa biskupa koji su predložili promjenu okupila se u Vatikanu kako bi razgovarala o "novim putevima" u Amazoniji, uključujući teme kao što su okoliš i žene u crkvi.
Na kraju su glasali protiv dozvole ženama đakonima iako je rečeno da će Vatikan nastaviti s proučavanjem uloge žena.
Uloga žene u crkvi
Drugi najsporniji prijedlog biskupskog sinoda odnosio se na određivanje uloge žena u crkvi odnosno zaređivanje žena za đakone, vrste službe u crkvi koja dopušta propovijedanje, vođenje obreda vjenčanja i krštenja, ističe agencija Asošijeted pres (The Associated Press).
Pristalice ideje da žene budu đakoni kažu da nema razloga zabranjivati službu ženama koja je postojala u ranoj crkvi; protivnici kažu da bi zaređivanje ženskih đakona bilo početak klizavog naginjanja prema zaređivanju ženskog sveštenstva.
Odgovarajući na ustrajni poziv žena za snažnijom ulogom u donošenju odluka, upravljanju i službama, koje su u katoličanstvu bile rezervisane samo za muškarce, papa je 2016. pristao na zahtjev međunarodne organizacije vjerskih sestara za osnivanjem komisije za istraživanje uloge žena đakona u ranoj crkvi. Komisija je izvještaj predala Franji, ali rezultati nikada nisu objavljeni, ističe AP.
Ženska koordinacijska konferencija je pohvalila odluku o ponovnom otvaranju rasprave o ulozi žena u crkvi, ističući kako je vrijeme za pomak van komisije za istraživanje, odnosno da je vrijeme da crkva institucionalno prizna žensko vođstvo. Uz žene đakone, završni dokument zahtijeva uspostavu "ženskog rukovodstva zajednice" i reviziju crkvenog zakona iz 1960. godine kako bi se žene obučile za određene službe kao što su lektori i akoliti.
Međutim, iako se raspravljalo o ulozi žena u crkvi, nijednoj ženi nije bilo dozvoljeno da glasa o završnom dokumentu biskupskog sinoda. Trideset pet žena, među kojima su bile vjerske sestre i nadređene, imenovane su stručnjacima sinoda i dale su svoj doprinos završnom dokumentu, ali samo su muškarci glasali, zaključuje AP.