Profesor međunarodne politike i ekonomije na Londonskoj školi za biznis i pravo Univerziteta Istočni London Vassilis Fouskas u intervjuu za RSE pobjedu Syrize na parlamentarnim izborima u Grčkoj ocjenjuje kao dobru vijest, jer je Syriza "izazvala zagovarače čvrste monetarne discipline, Njemačku i Angelu Merkel, prvenstveno, te otvorila novi horizont za evropsku socijaldemokratsku ljevicu".
RSE: U medijima se ovog ponedjeljka može pročitati – Pobjeda, Nova nada, Evropa ponovno na rubu krize, Strah, Kaos...prilično različiti stavovi diljem Evrope o povijesnoj pobjedi lijeve Syrize. Po Vama, što pobjeda Syriza znači za Grčku, a što za Evropu?
RSE: Ipak je vrlo neobično da do jučer gotovo nepoznata grupacija postane vladajuća snaga u nekoj evropskoj zemlji i to u samo nekoliko godina?
Fouskas: To je lako objasniti. Grčka, gotovo pet godina živi s mjerama štednje. To su najoštrije mjere štednje koje je Trojka (EU, Evropska Centralna banka i MMF) nametnula nekoj članici. Nijedna evropska država nije imala takve gubitke, u uodnosu na nacionalni dohodak i gubitak radnih mjesta. Nazaposlenost je 30 posto, a čak 60 posto nezaposlenih su mladi, plaće su smanjenje za 50 ili čak 60 posto. Plaće u Grčkoj, koja je u eurozoni, su gotovo jednake onima u Bosni i Hercegovini. Ne znam da ijedna zemlja može izdržati tako oštre mjere štednje, bez snažne lijeve političke stranke koja će biti vodeća politička snaga u zemlji. Sve je vrlo normalno i u skladu sa željama većine grčkih građana koji su patili zbog mjera štednje.
RSE: Kriza je u cijeloj Evropi, pa ipak lijeve stranke poput Syrize daleko su od toga da postanu i vodeća politička snaga u nekoj zemlji.
Fouskas: U Evropi i Grčkoj na djelu je bila jedna vrsta šok terapije. Naime, razlika je između mjera štednje, na primjer u Grčkoj, ili Engleskoj gdje ja živim, a koja nije u eurozoni. Mjere štednje u Engleskoj su uvedene, ali vrlo polagano, pa su se stranke centra mogle nositi s tom tranzicijom. U Grčkoj su one uvedene brutalno. Zato je radikalna ljevica brže dobijala na popularnosti. No, ne treba zaboraviti da Grčka ima dugogodišnju tradiciju ljevice. Komunistički pokret je imao važnu ulogu u 40-tim godinama prošloga stoljeća. I ta se tradicija prenosi s koljena na koljeno. Grčka je zapravo vrlo lijevo orijentirana zemlja.
RSE: No, u drugim djelovima Evrope, su istodobno vrlo snažne ekstremno desne političke opcije. Da li to znači potpunu podjelu na desne i lijeve i kakva je onda budućnost Evrope?
Fouskas: Teško mi je prognozirati budućnost, no ono što sada vidim je snažna polarizacija na ekstremnu desnicu i ekstremne ljevicu i tako će biti sve dok Njemačka ne promijeni svoju političku ekonomiju. Želim reći da bi Njemačka trebala sniziti svoju stopu industrijskog izvoza, a pojačati unutrašnju potražnju, dakle trebala bi napustiti izvozno orijentirani, antiiflacijski model ekonomskog razvoja koji uništava građane Evrope. Nastavi li Njemačka primjenjivati promentarnu politiku, koja na koncu ide i na trošak njemačkih građana, doći će do nestanka srednje klase. Tada na scenu dolazi ekstremna ljevica, koja je za rad i proemigracijsku politiku, a na drugoj strani će biti ekstremna desnica koja će imigrante kriviti za sve, pa i za nezaposlenost. To se može vidjeti u Francuskoj, Austriji, i drugdje. No, to nije slučaj u Grčkoj, prvo zbog snažne povijesne tradicije ljevice, a drugo zbog toga što je Trojka nametnula ekstremne mjere štednje Grčkoj.
RSE: U ekonomskoj krizi nacionalizam ponovno jača i mogao bi postati problem za cijelu Evropu.
Fouskas: To jest problem. To ne negiram. Sve je povezano s evropskom ekonomijom i ekonomijom eurozone. Vrlo je lako da Marina le Penn kaže: Razlog zbog kojeg Francuzi teško žive i zbog čega nemaju posla su migranti. Ljevica će reći – razlog zbog kojeg Francuzi nemaju posla povezan je s ekonomskom politikom eurozone. Ta poltika vodi mjerama štednje, gubitku radnih mjesta...
RSE: Pa objasnite nam onda kako to Syriza ide u koaliciju sa Nezavisnom Grčkom koja je ekstremno desna?
Fouskas: Na to vam mogu lako odgovoriti. U svakoj državi postoji široki spektar političkih partija, od desnice do ljevice, pa tako i u Grčkoj. U desnici imate različite frakcije. Recimo to ovako - neki političari desnice imaju više sluha za socijaldemokraciju, neki su potpuno neoliberalni, a ova stranka se protivi mjerama štednje. Na toj platformi se našla koalicija. To nije neka reakcionarna, nazadna stranka, ona jest desna, ali rekao bih socijalno konzervativna.
RSE: Kakva je pozicija Syrize prema makedonskom pitanju. Može li se očekivati promjena stava i konačno rješenje spora oko imena između Skopja i Atene?
Fouskas: Trenutačno ne, jer Syrizin prioritet će biti novi pregovori oko duga sa Trojkom. Nažalost, Syriza je naslijedila vrlo lošu politiku oko Makedonije. Ipak, poznati su stavovi i nekih vrlo istaknutih lidera Syrize. Oni imaju jasnu protunacionalističku poziciju. Prioriet u sporu trebaju imati interesi Makedonaca, kako slavenskih, tako i onih grčkih.Nebitno je da li je Aleksandar Makedonski bio Grk ili Makedonac i slične gluposti. Smatram da nada za rješenje spora postoji i to na jednoj potpuno protunacionalističkoj platformi . To je pozicija Syriza. No, trenutačno stvari ostaju onakve kakave jesu, jer prioriteti su sada drugi.