Crnogorski parlament razmatra Predlog zakona o izboru odbornika i poslanika čije je usvajanje jedan od osnovnih uslova da Crna Gora dobije pozitivno mišljenje prije odluke o početku pregovora sa Evropskom unijom.
Međutim, kako za sada nije postignut dogovor o dvotrećinskoj većini koja bi podržala predlog zakona, poslanički klubovi vladajuće koalicije su predložili da se usklađivanje izbornog zakona sa Ustavom Crne Gore produži do 31. jula.
Predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić pozvao je poslanike da usvoje izborni zakon o kome se vodi rasprava već nekoliko godina, za čije je usvajanje potrebna dvotrećinska većina, a čijim usvajanjem bi bio ispunjen najvažniji uslov Evropske komisije za dobijanje pozitivnog mišljenja za pregovarački status sa Evropskom unijom.
Iako je Ustav Crne Gore usvojen prije četiri godine, političke stranke nijesu uspjele da postignu dogovor o promjeni izbornog zakona koji bi bio usklađen sa novim Ustavom, već su se izbori održavali po starom zakonu kome je pet puta produžavano trajanje. Predlog izbornog zakona pred poslanicima je proizvod sugestija Venecijanske komisije i opšta ocjena svih poslaničkih grupa je da niko ne može biti u potpunosti zadovoljan te da taj zakon ne može u potpunosti da oslika političke odnose u Crnoj Gori.
Krivokapić je ocijenio da Skupština prolazila kroz teže izazove nego što je to izborni zakon
"Tamo gdje postoji politička snaga da se rješavaju problemi, ta država sigurno napreduje. Ja sam uvjeren da ovaj parlament ima tu snagu i da ju je pokazao u mnogo težim okolnostima. Ne mislite valjda da je bilo lakše donijeti odluku o Zakonu o referendumu, ne mislite valjda da je lakše bilo donijeti na primjeren način i odluku o referendumu i o rezultatima referenduma. Ne mislimo valjda da je ovaj zakon teži od Ustava koji smo zajedno usvojili", rekao je Krivokapić.
Izborni zakon treba usvojiti kako bi se pokazala odgovornost prema domaćoj i međunarodnoj javnosti, državi i građanima, stav je Demokratske partije socijalista.
"Danas treba da se izdignemo iznad partikularnih političkih stavova. Da shvatimo da je sve proces i da određeni trenuci obavezuju da se podvuče crta ispod urađenog, ma koliko bili zadovoljni istim. Uz podijeljen osjećaj da treba nastaviti, u periodu pred nama tražiti bolja rješenja tamo gdje postoji prostor za to", kaže Miodrag Vuković.
Dio opozicionih stranaka kao što su Nova srpska demokratija i Pokret za promjene su najavile da neće podržati izborni zakon.
Nova srpska demokratija traži da se izbornim zakonom onemogući navodnim manjinama koje bi bile sastavljene od većinskih naroda da se kandiduju na izborima.
Lukšić: Bolje ikad nego nikad
Poslanik Goran Danilović ne prihvata da se usvaja izborni zakon a da je i dalje prisutna diskriminacija srpskog naroda u Crnoj Gori.
"Dok ne dobijemo do vas garancije, zakonske da neće biti diskriminacije, odnosno da ćemo spriječiti diskriminaciju po bilo kom osnovu pa i jezičkom, mi nećemo glasati za izborno zakonodavstvo šta god to značilo", poručio je on.
Ni stranke nacionalnih manjina nisu zadovoljne novim izbornim zakonom. Albanske političke partije ocjenjuju da će novim zakonom izgubiti stečena prava i da neće biti autentične zastupljenosti u parlamentu.
"Teško je uskladiti apetite. Nijesu u pitanju apetiti kod Albanaca. Mi tražimo onoliko koliko nama pripada, da Albanci imaju svog predstavnika ovdje. Umjesto da vi Crnogorci budete zadovoljni što Albanci prihvataju da budu ovdje ravnopravni, vi jednostavno nas šutirate", kaže Mehmed Barthi.
Jedina partija koja je uz vladajuću koaliciju najavila moguću podršku izbornom zakonu je Socijalistička narodna partija, mada ni ona nije u potpunosti zadovoljna svim rješenjima.
"Budući da smo dugo radili u kolegijumu i da smo uspjeli da u jednom dobrom dijelu odredbi dođemo do konsenzusa ja ovdje hoću da kažem da malo još fali da se dođe do najveće moguće podrške ovom zakonu. Malo ali i bitno", izjavio je Aleksandar Damjanović.
U slučaju da izborni zakon ne bude usvojen, poslanici vladajuće koalicije su pripremili predlog kojim se se usklađivanje izbornog zakona sa Ustavom Crne Gore produži do 31. jula kada se završava i izvještajni period.
Premijer Igor Lukšić se nadao da će poslanici postići potrebnu većinu.
"U ovom trenutku jedino je bolji odgovor bolje ikada nego nikada a to bolje ikada bi morali oročiti za 31. jul zato što je to otprilike period u kojem mi očekujemo završetak svih aktivnosti koje se tiču Akcionog plana za stvaranje uslova da Evropska komisija ocijeni da smo spremni za dalje pregovore. Tako da bi 31. jul trebalo da bude krajnji datum."
Međutim, kako za sada nije postignut dogovor o dvotrećinskoj većini koja bi podržala predlog zakona, poslanički klubovi vladajuće koalicije su predložili da se usklađivanje izbornog zakona sa Ustavom Crne Gore produži do 31. jula.
Predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić pozvao je poslanike da usvoje izborni zakon o kome se vodi rasprava već nekoliko godina, za čije je usvajanje potrebna dvotrećinska većina, a čijim usvajanjem bi bio ispunjen najvažniji uslov Evropske komisije za dobijanje pozitivnog mišljenja za pregovarački status sa Evropskom unijom.
Iako je Ustav Crne Gore usvojen prije četiri godine, političke stranke nijesu uspjele da postignu dogovor o promjeni izbornog zakona koji bi bio usklađen sa novim Ustavom, već su se izbori održavali po starom zakonu kome je pet puta produžavano trajanje. Predlog izbornog zakona pred poslanicima je proizvod sugestija Venecijanske komisije i opšta ocjena svih poslaničkih grupa je da niko ne može biti u potpunosti zadovoljan te da taj zakon ne može u potpunosti da oslika političke odnose u Crnoj Gori.
Krivokapić je ocijenio da Skupština prolazila kroz teže izazove nego što je to izborni zakon
"Tamo gdje postoji politička snaga da se rješavaju problemi, ta država sigurno napreduje. Ja sam uvjeren da ovaj parlament ima tu snagu i da ju je pokazao u mnogo težim okolnostima. Ne mislite valjda da je bilo lakše donijeti odluku o Zakonu o referendumu, ne mislite valjda da je lakše bilo donijeti na primjeren način i odluku o referendumu i o rezultatima referenduma. Ne mislimo valjda da je ovaj zakon teži od Ustava koji smo zajedno usvojili", rekao je Krivokapić.
Izborni zakon treba usvojiti kako bi se pokazala odgovornost prema domaćoj i međunarodnoj javnosti, državi i građanima, stav je Demokratske partije socijalista.
"Danas treba da se izdignemo iznad partikularnih političkih stavova. Da shvatimo da je sve proces i da određeni trenuci obavezuju da se podvuče crta ispod urađenog, ma koliko bili zadovoljni istim. Uz podijeljen osjećaj da treba nastaviti, u periodu pred nama tražiti bolja rješenja tamo gdje postoji prostor za to", kaže Miodrag Vuković.
Dio opozicionih stranaka kao što su Nova srpska demokratija i Pokret za promjene su najavile da neće podržati izborni zakon.
Nova srpska demokratija traži da se izbornim zakonom onemogući navodnim manjinama koje bi bile sastavljene od većinskih naroda da se kandiduju na izborima.
Lukšić: Bolje ikad nego nikad
Poslanik Goran Danilović ne prihvata da se usvaja izborni zakon a da je i dalje prisutna diskriminacija srpskog naroda u Crnoj Gori.
"Dok ne dobijemo do vas garancije, zakonske da neće biti diskriminacije, odnosno da ćemo spriječiti diskriminaciju po bilo kom osnovu pa i jezičkom, mi nećemo glasati za izborno zakonodavstvo šta god to značilo", poručio je on.
Ni stranke nacionalnih manjina nisu zadovoljne novim izbornim zakonom. Albanske političke partije ocjenjuju da će novim zakonom izgubiti stečena prava i da neće biti autentične zastupljenosti u parlamentu.
"Teško je uskladiti apetite. Nijesu u pitanju apetiti kod Albanaca. Mi tražimo onoliko koliko nama pripada, da Albanci imaju svog predstavnika ovdje. Umjesto da vi Crnogorci budete zadovoljni što Albanci prihvataju da budu ovdje ravnopravni, vi jednostavno nas šutirate", kaže Mehmed Barthi.
Jedina partija koja je uz vladajuću koaliciju najavila moguću podršku izbornom zakonu je Socijalistička narodna partija, mada ni ona nije u potpunosti zadovoljna svim rješenjima.
"Budući da smo dugo radili u kolegijumu i da smo uspjeli da u jednom dobrom dijelu odredbi dođemo do konsenzusa ja ovdje hoću da kažem da malo još fali da se dođe do najveće moguće podrške ovom zakonu. Malo ali i bitno", izjavio je Aleksandar Damjanović.
U slučaju da izborni zakon ne bude usvojen, poslanici vladajuće koalicije su pripremili predlog kojim se se usklađivanje izbornog zakona sa Ustavom Crne Gore produži do 31. jula kada se završava i izvještajni period.
Premijer Igor Lukšić se nadao da će poslanici postići potrebnu većinu.
"U ovom trenutku jedino je bolji odgovor bolje ikada nego nikada a to bolje ikada bi morali oročiti za 31. jul zato što je to otprilike period u kojem mi očekujemo završetak svih aktivnosti koje se tiču Akcionog plana za stvaranje uslova da Evropska komisija ocijeni da smo spremni za dalje pregovore. Tako da bi 31. jul trebalo da bude krajnji datum."