Predlog izbornog zakona u dijelu kojim se reguliše rad medija tokom izborne kampanje, naišao je na oštru osudu kompletne medijske zajednice. Ostaje otvoreno pitanje šta medijska zajednica može da uradi ukoliko ovakve odredbe ipak budu usvojene.
Odredbama se između ostalog propisuje da političari dostavljaju pitanja koja su im poželjna za javni nastup u toku kampanje.
Prema predlogu izbornog zakona novinari i medijske kuće će biti u službi političkih partija učesnica izborne trke, tako što će novinarima javnog servisa političari dostavljati listu pitanja koja će biti tema emisije.
Istim predlogom zakona će biti praktično zamrznuto izvještavanje o radu državnih institucija tokom izborne kampanje jer se propisuje da - mediji tokom kampanje ne mogu iznositi komentare i tekstove o aktuelnim događajima i radu državnih organa u kojima bi bila označena partijska pripadnost.
Pored toga javnim servisima se propisuju termini i minutaža informativno političkih emisija, a privatnim televizijama jednak cjenovnik za političku propagandu.
Kompletna medijska zajednica je osudila dio izbornog zakona koji se odnosi na rad medija u izbornoj kampanji, međutim postavlja se pitanje kako mediji treba da reaguju ukoliko ovakav zakon bude usvojen u parlamentu.
Urednik dnevnog lista Vijesti Neđeljko Rudović kaže da sve zavisi da li će se u zakonu naći kaznene odredbe za nepoštovanje propisa.
"Ako bude tih kaznenih odredbi onda ćemo se mi suočiti sa realnom situacijom da ćemo morati da plaćamo kazne jer ovo poštovati to je suludo", naveo je Rudović.
Slično pitanje smo uputili pomoćniku ministra kulture zaduženom za medije Željku Rutoviću, šta bi bila njegova preporuka medijskim kućama u slučaju usvajanja izbornog zakona sa odredbama kojim se ustrojava rad medija u korist političara.
Rutović kaže da mediji treba da služe javnom interesu, poštuju standarde svoje profesije i međunarodne preporuke i standarde.
"Cijenim da se tim rješenjima na jedan način vrlo neumjeren redukuju te slobode i nezavisnost medija i vjerujemo da se ne može tako sve matematički dovesti u red veličina kako to možda i predlaže Izborno zakonodavstvo", smatra on.
Važna cirkulacija ideja
Komentarišući dio predloga izbornog zakona u dijelu medijske promocije, Rutović ocjenjuje da postoji više problematičnih rješenja sa aspekta međunarodnih standarda i demokratizacije medijskog prostora.
Neđeljko Rudović, foto: Savo Prelević
"Po meni su određena rješenja iz prijedloga izbornog zakonodavstva u dijelu medijske promocije učesnika i političkih nosilaca izbornih lista veoma problematične. Mislim da najveći dio rješenja ne ide u prilog ostvarivanju slobode izražavanja i nezavisnosti medija. U Crnoj Gori imamo zalaganje političkih činilaca da Javni srevis bude nezavisniji a istovremeno se nastoji da se kroji njihova aktivnost u vezi sa sadržajem programa, odnosno hoćete da dodijelite novinarima pitanja a oni to da pročitaju", navodi Rutović.
Medijski dio predloga izbornog zakona predstavlja ugrožavanje medija i slobode izbora, kaže Neđeljko Rudović.
"Ako bi sve ovo bilo usvojeno i provedeno to bi značilo da mi nećemo moći da pišemo o državnim funkcionerima koji zloupotrebljavaju funkcije. Tako da je to potpuno suludo. Dakle, bez obzira što znam da crnogorski političari nijesu daleko odmakli od 90-tih, kada je u pitanju tretiranje medija ipak sam u neku ruku iznenađen jer ovo oslikava na kom stepenu demokratskog i kulturološkog razvoja se Crna Gora nalazi", kaže Rudović.
Iako je razumno da zakonopisci žele da u toku izborne kampanje obezbjede ravnopravnu zastupljenost svih političkih opcija, istovremeno treba imati u vidu princip naglašen u presudi evropskog suda za ljudska prava o obezbjeđenju slobode medija u toku izborne kampanje.
"Posebno je u periodu izborne kampanje važno obezbediti tu slobodu izražavanja i važno je da baš tada slobodno cirkulišu ideje i mišljenja i to naravno podrazumijeva kritičko mišljenje. U tom smislu još nije kazno za preciziranje tih odredbi na način da one ne sprečavaju novinare da kritički analiziraju dosadašnje uspehe političkih opcija", rekla je izvršna direktorka Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević.
Kako nam je rečeno u Socijalističkoj narodnoj partiji odredbe o medijima su prihvatile sve političke partije, kao i da je inicijator tih odredbi poslanik i bivši novinar Koča Pavlović koji je bio nedostupan.
Odredbama se između ostalog propisuje da političari dostavljaju pitanja koja su im poželjna za javni nastup u toku kampanje.
Prema predlogu izbornog zakona novinari i medijske kuće će biti u službi političkih partija učesnica izborne trke, tako što će novinarima javnog servisa političari dostavljati listu pitanja koja će biti tema emisije.
Istim predlogom zakona će biti praktično zamrznuto izvještavanje o radu državnih institucija tokom izborne kampanje jer se propisuje da - mediji tokom kampanje ne mogu iznositi komentare i tekstove o aktuelnim događajima i radu državnih organa u kojima bi bila označena partijska pripadnost.
Pored toga javnim servisima se propisuju termini i minutaža informativno političkih emisija, a privatnim televizijama jednak cjenovnik za političku propagandu.
Kompletna medijska zajednica je osudila dio izbornog zakona koji se odnosi na rad medija u izbornoj kampanji, međutim postavlja se pitanje kako mediji treba da reaguju ukoliko ovakav zakon bude usvojen u parlamentu.
Urednik dnevnog lista Vijesti Neđeljko Rudović kaže da sve zavisi da li će se u zakonu naći kaznene odredbe za nepoštovanje propisa.
"Ako bude tih kaznenih odredbi onda ćemo se mi suočiti sa realnom situacijom da ćemo morati da plaćamo kazne jer ovo poštovati to je suludo", naveo je Rudović.
Slično pitanje smo uputili pomoćniku ministra kulture zaduženom za medije Željku Rutoviću, šta bi bila njegova preporuka medijskim kućama u slučaju usvajanja izbornog zakona sa odredbama kojim se ustrojava rad medija u korist političara.
Rutović kaže da mediji treba da služe javnom interesu, poštuju standarde svoje profesije i međunarodne preporuke i standarde.
"Cijenim da se tim rješenjima na jedan način vrlo neumjeren redukuju te slobode i nezavisnost medija i vjerujemo da se ne može tako sve matematički dovesti u red veličina kako to možda i predlaže Izborno zakonodavstvo", smatra on.
Važna cirkulacija ideja
Komentarišući dio predloga izbornog zakona u dijelu medijske promocije, Rutović ocjenjuje da postoji više problematičnih rješenja sa aspekta međunarodnih standarda i demokratizacije medijskog prostora.
"Po meni su određena rješenja iz prijedloga izbornog zakonodavstva u dijelu medijske promocije učesnika i političkih nosilaca izbornih lista veoma problematične. Mislim da najveći dio rješenja ne ide u prilog ostvarivanju slobode izražavanja i nezavisnosti medija. U Crnoj Gori imamo zalaganje političkih činilaca da Javni srevis bude nezavisniji a istovremeno se nastoji da se kroji njihova aktivnost u vezi sa sadržajem programa, odnosno hoćete da dodijelite novinarima pitanja a oni to da pročitaju", navodi Rutović.
Medijski dio predloga izbornog zakona predstavlja ugrožavanje medija i slobode izbora, kaže Neđeljko Rudović.
"Ako bi sve ovo bilo usvojeno i provedeno to bi značilo da mi nećemo moći da pišemo o državnim funkcionerima koji zloupotrebljavaju funkcije. Tako da je to potpuno suludo. Dakle, bez obzira što znam da crnogorski političari nijesu daleko odmakli od 90-tih, kada je u pitanju tretiranje medija ipak sam u neku ruku iznenađen jer ovo oslikava na kom stepenu demokratskog i kulturološkog razvoja se Crna Gora nalazi", kaže Rudović.
Iako je razumno da zakonopisci žele da u toku izborne kampanje obezbjede ravnopravnu zastupljenost svih političkih opcija, istovremeno treba imati u vidu princip naglašen u presudi evropskog suda za ljudska prava o obezbjeđenju slobode medija u toku izborne kampanje.
"Posebno je u periodu izborne kampanje važno obezbediti tu slobodu izražavanja i važno je da baš tada slobodno cirkulišu ideje i mišljenja i to naravno podrazumijeva kritičko mišljenje. U tom smislu još nije kazno za preciziranje tih odredbi na način da one ne sprečavaju novinare da kritički analiziraju dosadašnje uspehe političkih opcija", rekla je izvršna direktorka Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević.
Kako nam je rečeno u Socijalističkoj narodnoj partiji odredbe o medijima su prihvatile sve političke partije, kao i da je inicijator tih odredbi poslanik i bivši novinar Koča Pavlović koji je bio nedostupan.
