Skupština Crne Gore će formalno ratifikovati Temeljni ugovor između Crne Gore i Svete Stolice, takozvani Konkordat. U žučnoj parlamentarnoj raspravi otvoreno je pitanje zbog čega sličan Ugovor nije potpisan sa Srpskom pravoslavnom crkvom u Crnoj Gori i da li je Ugovor sa Vatikanom dobar za Crnu Goru.
Temeljnim ugovorom između Crne Gore i Vatikana reguliše se status Katoličke crkve u Crnoj Gori i njen kavno pravni subjektivitet, jemči Katoličkoj crkvi i njenim pravnim i fizičkim licima slobodu komunikacije i održavanja veza sa Svetom Stolicom, te predviđa obavezu poštovanja međusobne saradnje.
Ministar vanjskih poslova Milan Roćen je na sjednici Skupštine, na kojoj će biti ratifikovan Temeljni Ugovor sa Svetom stolicom, saopštio:
"Međusobni odnosi dvije nezavisne i samostalne strane ugovornice temelje se na promovisanju opšteg dobra u korist svih građana a usklađeni su sa načelima Ustava Crne Gore i kanonskim pravom katoličke crkve. Poštujući u potpunosti princip odvojenosti vjerskih zajednica od države ovaj sporazum, ne samo da potvrđuje slobodu vjeroispovijesti zagarantovanu Ustavom nego dodatno afirmiše multikonfesionalni, multientički i multikulturalni karakter državnog bića Crne Gore."
Narušavanje jednakosti i ravnopravnosti svih vjerskih zajednica, opozicija vidi u tome što je, osim sa Vatikanom, sličan ugovor potpisan sa Islamskom i Jvrejskom vjerskom zajednicom, ali nikakav ugovor nije potpisan sa Srpskom pravoslavnom crkvom u Crnoj Gori.
Ukazujući da se Ugovorom sa Vatikanom katolicima obezbjeđuje puna sloboda vjeroispovjesti, poslanik Socijalističke narodne partije Milan Knežević je kazao da to sveštenicima Srpske crkve nije dozvoljeno.
"Iste te stvari nijeste garantovali niti primjenjivali kada je bio slučaj sa vjernicima Mitropolije crnogorsko primorske, nego ste upadali po crkvama u pljevaljskom srezu, pretresali monahe, tražili lične karte. Ostala je anegdota kada je neko rekao da on samo svoje račune polaže Isusu Hristu a da ga jedan policajac traži u biračkom spisku Pljevalja. To su opasne stvari", upozorio je Knežević.
SPC ne priznaje državu
Sličnu tezu iznio je i Budimir Aleksić iz Nove srpske demokratije koji je ocjenio da se država Crna Gora odlučila za pravni partikularizam.
"Postavlja se pitanje zašto se Crna Gora opredijelila za pravni partikularizam? Odgovor je po meni jasan - zbog Pravoslavne crkve. Što bi narod rekao – sva je igra oko tigra. Razlozi su ideološke i političke prirode. Vlast vrši sistematsko obespravljivanje Pravoslavne crkve, a obračun sa Crkvom je jedan od prioriteta ove vlasti. Mi smo nedavno čuli od predstavnika vladajuće stranke da nema sa kim da se potpiše sporazum od strane Pravoslavne crkve sa državom jer, kako on kaže, Pravoslavna crkva ne postoji, Crkva kojoj pripada 75 posto građana Crne Gore", naveo je Aleksić.
Međutim, prema riječima poslanika Demokratske partije socijalista Obrada Stanišića, problem sa Srpskom crkvom u Crnoj Gori je što ta Crkva ne priznaje državu u kojoj djeluje.
"Mi imamo apsurdnu situaciju, da se od strane velikosrpskih ideologa, najviše preko Srpske pravoslavne crkve i njenih poglavara u Crnoj Gori, negiraju ne samo postojanje Crnogorske pravoslavne crkve nego i Crne Gore kao države i Crnogoraca kao naroda. Ako se može govoriti o ugroženosti vjerskih sloboda u Crnoj Gori onda je to jedino kod pripadnika Crnogorske pravoslavne crkve od strane onih koji su zaposjeli crnogorske svetinje, od istih ubiraju ogroman prihod a državi ne plaćaju ništa. A što bi to i radili kada tu državu ne priznaju", konstatovao je Stanišić.
Šef crnogorske diplomatije Milan Roćen je ocjenio da niko nije protiv potvrđivanja Temeljnog ugovora sa Svetom Stolicom, već se ocjenjuje spornim što nema dogovora sa Srpskom crkvom:
"Do sada nije bilo nekog napretka u regulisanju odnosa sa najbrojnijom vjerskom zajednicom u Crnoj Gori. Ja sam ubijeđen da ćemo nakon ove rasprave biti možda bliži makar otvaranju tih pitanja koja sve nas interesuju u Crnoj Gori.
Temeljni ugovor između Crne Gore i Svete stolice koji će biti ratifikovan u Skupštini, predstavlja i formalno potvrđivanje konkordata koji je knjaz Nikola potpisao sa Vatikanom 1886 godine. Konkordat između tadašnje knjaževine Crne Gore i Svete Solice je u svetu prvi takav međudržavni ugovor između Vatikana i neke dominantno
istočno-pravoslavne hrišćanske države.
Temeljnim ugovorom između Crne Gore i Vatikana reguliše se status Katoličke crkve u Crnoj Gori i njen kavno pravni subjektivitet, jemči Katoličkoj crkvi i njenim pravnim i fizičkim licima slobodu komunikacije i održavanja veza sa Svetom Stolicom, te predviđa obavezu poštovanja međusobne saradnje.
Ministar vanjskih poslova Milan Roćen je na sjednici Skupštine, na kojoj će biti ratifikovan Temeljni Ugovor sa Svetom stolicom, saopštio:
"Međusobni odnosi dvije nezavisne i samostalne strane ugovornice temelje se na promovisanju opšteg dobra u korist svih građana a usklađeni su sa načelima Ustava Crne Gore i kanonskim pravom katoličke crkve. Poštujući u potpunosti princip odvojenosti vjerskih zajednica od države ovaj sporazum, ne samo da potvrđuje slobodu vjeroispovijesti zagarantovanu Ustavom nego dodatno afirmiše multikonfesionalni, multientički i multikulturalni karakter državnog bića Crne Gore."
Metalna crkva na Rumiji godinama je bila izvor sukoba SPC i CPC
Dio opozicionih stranaka je ocijenio spornim što sa svim vjerskim zajednicama nije potpisan sličan ugovor kao sa Katoličkom crkvom.Narušavanje jednakosti i ravnopravnosti svih vjerskih zajednica, opozicija vidi u tome što je, osim sa Vatikanom, sličan ugovor potpisan sa Islamskom i Jvrejskom vjerskom zajednicom, ali nikakav ugovor nije potpisan sa Srpskom pravoslavnom crkvom u Crnoj Gori.
Ukazujući da se Ugovorom sa Vatikanom katolicima obezbjeđuje puna sloboda vjeroispovjesti, poslanik Socijalističke narodne partije Milan Knežević je kazao da to sveštenicima Srpske crkve nije dozvoljeno.
"Iste te stvari nijeste garantovali niti primjenjivali kada je bio slučaj sa vjernicima Mitropolije crnogorsko primorske, nego ste upadali po crkvama u pljevaljskom srezu, pretresali monahe, tražili lične karte. Ostala je anegdota kada je neko rekao da on samo svoje račune polaže Isusu Hristu a da ga jedan policajac traži u biračkom spisku Pljevalja. To su opasne stvari", upozorio je Knežević.
SPC ne priznaje državu
Sličnu tezu iznio je i Budimir Aleksić iz Nove srpske demokratije koji je ocjenio da se država Crna Gora odlučila za pravni partikularizam.
"Postavlja se pitanje zašto se Crna Gora opredijelila za pravni partikularizam? Odgovor je po meni jasan - zbog Pravoslavne crkve. Što bi narod rekao – sva je igra oko tigra. Razlozi su ideološke i političke prirode. Vlast vrši sistematsko obespravljivanje Pravoslavne crkve, a obračun sa Crkvom je jedan od prioriteta ove vlasti. Mi smo nedavno čuli od predstavnika vladajuće stranke da nema sa kim da se potpiše sporazum od strane Pravoslavne crkve sa državom jer, kako on kaže, Pravoslavna crkva ne postoji, Crkva kojoj pripada 75 posto građana Crne Gore", naveo je Aleksić.
"Ako se može govoriti o ugroženosti vjerskih sloboda onda je to jedino kod pripadnika CPC od onih koji su zaposjeli crnogorske svetinje", kaže Obrad Stanišić.
"Mi imamo apsurdnu situaciju, da se od strane velikosrpskih ideologa, najviše preko Srpske pravoslavne crkve i njenih poglavara u Crnoj Gori, negiraju ne samo postojanje Crnogorske pravoslavne crkve nego i Crne Gore kao države i Crnogoraca kao naroda. Ako se može govoriti o ugroženosti vjerskih sloboda u Crnoj Gori onda je to jedino kod pripadnika Crnogorske pravoslavne crkve od strane onih koji su zaposjeli crnogorske svetinje, od istih ubiraju ogroman prihod a državi ne plaćaju ništa. A što bi to i radili kada tu državu ne priznaju", konstatovao je Stanišić.
Šef crnogorske diplomatije Milan Roćen je ocjenio da niko nije protiv potvrđivanja Temeljnog ugovora sa Svetom Stolicom, već se ocjenjuje spornim što nema dogovora sa Srpskom crkvom:
"Do sada nije bilo nekog napretka u regulisanju odnosa sa najbrojnijom vjerskom zajednicom u Crnoj Gori. Ja sam ubijeđen da ćemo nakon ove rasprave biti možda bliži makar otvaranju tih pitanja koja sve nas interesuju u Crnoj Gori.
Temeljni ugovor između Crne Gore i Svete stolice koji će biti ratifikovan u Skupštini, predstavlja i formalno potvrđivanje konkordata koji je knjaz Nikola potpisao sa Vatikanom 1886 godine. Konkordat između tadašnje knjaževine Crne Gore i Svete Solice je u svetu prvi takav međudržavni ugovor između Vatikana i neke dominantno
istočno-pravoslavne hrišćanske države.