Sandžak – granična oblast u Srbiji prema Crnoj Gori izbija u prvi plan zbog sve češćih sukoba, koji su od političkih postpeno prerasli i u vjerske. Država godinama unazad nije uspijevala da pronađe rješenje za narasle političke strasti, koje su za posljedicu imale i obračune u kojima je više ljudi izgubilo živote.
U Sandžaku, prije svega u najvećem gradu u ovoj oblasti, Novom Pazaru, zbog cijepanja Islamske zajednice danas su u centru pažnje podjele nastale između oko 150.000 registrovanih Bošnjaka
Petak je vrijeme džume u Novom Pazaru. Poziv na molitvu čuje se sa munara novopazarskih džamija - "Allahu ekber" - “Allah je velik”. Na ulazu se odlaže obuća, a u džamiji klanja u slavu Boga, kome se svi mole, bez obzira da li su odabrali džamiju pod kontrolom Muamera Zukorlića ili Adema Zilkića.
Riječ je o podjeli za koju mnogi strahuju da može dovesti do sukoba. Da li je ovo iskušenje za sredinu koja je odgovorila mnogim zapravo najteže?
Sulejman Ugljanin,(treći L) u obližnjoj džamiji, septembar,2010. Foto: Miloš teodorović
Podjele duboke kao rijetko gdje sada su prevashodno vjerske, mada su dugo prednjačile one političke. Zapravo, teško se oteti utisku, da su druge proizašle iz prvih. “Ja sam vjernik", kaže nam Džemail Bihorac, prodavac na obližnjoj pijaci, na pitanje koju je od sukobljenih strana u Islamskoj zajednici odabrao odgovara:
"Otkako je došao Sulejman Ugljanin za njega sam, i ostajem, pa ne daj Bože kad bi on prvi umro, bio bih i za njega mrtvog."
Dok razgovoramo, Sulejman Ugljanin, ministar bez portfelja u Vladi Srbije, klanja u obližnjoj džamiji.
Kao jedan od srećnika koji u Novom Pazaru danas imaju posao, Džemail Bihorac, iz obližnjeg sela Mura, i u vrijeme molitve na radnom je mjestu. Kažemo mu da ga ne pitamo za koju je političku opciju, već koga podžava u Islamskoj zajednici, spremno odgovara da je na strani reisa Adema Zilkića jer vjeruje da će ih kako kaže "izvući iz blata"
Samo dvije tezge dalje, otvaramo istu dilemu. Njegov kolega Jusuf Hasković na isto pitanje, takođe spremno odgovara da je za "pravog muftiju", misleći na Muamera Zukorlića, sandžačkog muftiju jer je kaže "od ruševina napravio zgrade".
Razlike možda izgledaju nepomirljivo, ali, Džemail i Jusuf, prodavci novopazarske zelene pijace, primjer su međusobnog uvažavanja. Svako jutro ponovo se sretnu i srdačno pozdrave na radnom mjestu. Za Zilkića i Zukorlića kažu "da su otišli u politiku".
Da li su njih dvojica tek izuzetak ili dokaz da podjele među Bošnjacima u Sandžaku nisu tako duboke. Malo je vjerovatno da će se se poput Džemaila i Jusufa, Zilkić i Zukorlić radosno pozdraviti, sa ili bez posrednika u liku države koja je kumovala sporu. Zavadi pa vladaj
Gradonačelnik Novog Pazara Meho Mahmutović, kaže da su, zbog podjela u Islamskoj zajednici podijeljene i porodice i prijatelji.
A na pitanje koliko su podjelje među Bošnjacima u Sandžaku duboke, muftija Muamer Zukorlić tvrdi da su one vještački napravljene, a sklon je i tezi da je sve to uradila obavještajna služba po sistemu "zavadi pa vladaj".
Jedna od novopazarskih džamija, septembar 2010
U Prvomajskoj ulici, nedaleko od strogog centra Novog Pazara nalazi se Altun alem džamija, koja je sagrađena početkom 16. vijeka i koja svoje kapije nije zatvorila sve do 5. novebra 2007. godine.
Na pitanje zbog čega je džamija zatvorena jedan od prolaznika nam kaže da to pitamo predsjednika Srbije Borisa Tadića, koji im je, kaže, "izabrao poglavara Islamske zajednice". Drugi ljutito kaže da je džamija zatvorena jer se gradi i preporučuje nam da "šetamo".
Odlučili smo se za „šetnju“, kada već ovu novopazarsku znamenitost, jednu od najljepših građevina te vrste u Srbiji ukrašenu zlatom i dragim kamenom, nije moguće posjetiti.
Vijekovima, ova džamija možda nije bila svjedok dramtičnih događaja kao onih kada su pristalice muftije Zukorlića nad njom prezuele kontrolu. Takođe, nikada prije nije bila predmet sudskih odluka, ministarskih izvještaja ili drugih administrativnih poteza.
Uprkos svemu problem još nije riješen, baš kao i niz drugih otvorenih pitanja u Sandžaku.
Iz Sandžačkog odbora za ljudska prava Semiha Kačar navodi da se u sandžačko pitanje uplela lokalna i državna politika i vjerske zajednice. "Akteri su brojni za ovako komplikovanu situaciju", dodaje Kačar. Zilkić i Zukorilić
Trenutno, barem na licu mjesta, dvojica su ključna. Adem Zilkić - reis Islamske zajednice Srbije stoluje upravo nedaleko od zatvorene džamije. “Nema mnogo aktera, imate dva aktera na vjerskom polju to su glavni muftija i reisu-l-ulema. I imate dva aktera u politici, to su gospodin Ugljanin i gospodin Ljajić", kaže Zilkić.
54 godine stari Adem Zilkić, rođen je u selu Orašje kod Tutina. Završio je medresu u Prištini, a zatim orijentalistiku na Filozofskom fakultetu. Prije 17 godina bio je predsjednik Inicijativnog odbora za osnivanje Mešihata Sandžaka, na čije je čelo tada došao Zukorlić.
Razišli su se prije nepune četiri godine kada je Zilkiću, u prisustvu 60 imama iz Sandžaka, Preševa i Vojvodine, predata islamska menšura kojom se reisu-l-ulemi šerijatski predaje ovlašćenje da zastupa Islamsku zajednicu Srbije.
Muamer Zukorlić, arhiv
Za Islamsku zajednicu u Srbiji, organizaciju tako sličnog imena, a tako velike razlike u pogledima, te njenog čelnika muftiju Muamera Zukorlića, Zilkić je na čelu paralelne islamske grupacije.
“Kad su te podjele počele, one su doživjele kulminaciju kada se drznuo državni sistem da u partnerstvu sa lokalnim političarima, poput Sulejmana Ugljanina, pravi paralelnu Islamsku zajednicu", kategoričan je Zukorlić
Formiranje Islamske zajednice Srbije iz Zukorlićeve perspektive bilo je greška preko koje on ne prelazi, a koju vlast ne priznaje.
Ministar za ljudska i manjinska prava u Vladi Srbije Svetozar Čiplić kaže da je, s obzirom na propise Islamske zajednice, te propise Srbije, bilo moguće formirati dvije islamske zajednice. "U krajnjem slučaju takva je ista situacija u Sloveniji, vjersko organizovanje je autonomno", dodaje Čiplić.
Nadležni u Srbiji su riješeni da ostanu po strani spora koji Sandžak bolno cijepa, a koji su sa ili bez loše namjere sami na neki način izazvali. To objašnjavaju i činjenicom da je Srbija sekularna država koja, tvrde, neće da se "bez poziva" upliće u pitanja sukobljenih vjerskih zajednica. Cerićeva uloga
Muftija Mamer Zukorlić rođen je pre 40 godina u selu Orlje, u sandžačkoj opštini Tutin, baš kao i Zilkić. Studije šerijatskog prava završio je u Alžiru. Početkom devedesetih važio je za bliskog tada neprikosnovenom sandžačkom lideru Sulejmanu Ugljaninu. Leđa mu okreće od 1996.
Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Mustafa ef Cerić građanima Sandžaka pisao je pisma, pozivajući ih da oni koji su vjernici glasaju za Bošnjačku kulturnu zajednicu na čijem je čelu muftija Zukorlić.
“Kada mu nismo dozvolili da imame koristi u svojim predizbornim kampanjama, jer su postojali imami koji su govorili u džamijama da ko ne glasa za Sulejmana Ugljanina nije musliman", objašnjava Zukorlić.
Ugljanin je potom ušao u sukob sa novoizraslim lokalnim liderom Rasimom Ljajićem, koga je, pak, Zurkorlić podržao. Politička drama na liniji Ljajić – Ugljanin stišana je formiranjem Vlade Mirka Cvetkovića u kojoj su obojica dobili ministarske fotelje, dok se u međuvremenu Zukorlić našao na jednoj, a skoro svi ostali drugoj strani.
U potrazi za saveznicima, Zukorlić ih pronašao, ali ne u Srbiji. Semiha Kačar podsjeća na izbore za Bošnjački nacionalni savjet.
“Ovdje se problematično umiješala i vjera i politika, pa čak i vjerska zajednica druge države. Svi smo kući dobijali pisma koja su množena u desetine hiljada primjeraka, a koja je reisu-l-ulema IZ u BiH Mustafa ef. Cerić uputio Bošnajcima, pozivajući ih da oni koji su vjernici glasaju za Bošnjačku kulturnu zajednicu na čijem je čelu muftija Muamer Zukorlić", priča Kačar.
Reisu-l-ulema IZ u BiH Mustafa ef Cerić, septembar 2009, foto: Midhat Poturović
No, po mišljenju muftije Zukorlića po srijedi je zabuna, barem kada je riječ o podršci koja mu je stigla od reisa Cerića.
Nekada je leđa okrenuo Ugljaninu zbog zloupotrebe vjere u političke svrhe. U slučaju Cerića paralela ne bi stajala, veruje Zukorlić, uz opasku da izbor za Nacionalni savjet nije politički.
“Godilo mi je kad je stigla podrška od reisa Cerića", kaže, priznajući da reis na njega ima veliki, tvrdi, duhovni uticaj.
Ipak, iako izbori za Bošnjački nacionalni savjet, kao tijelo koje se bavi kulturnim, obrazovnim i sličnim pitanjima, ne bi trebalo veze da imaju sa politikom, čini se da je Cerićeva podrška Zukorliću, shvatana jednako politički, baš kao i uplitanje nekih političkih partija iz BiH. Pogotovu ako se uzme nesoporni uticaj koji Sarajevo uživa u ovom kraju.
Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BIH Mustafa ef. Cerić nudi objašnje razloga zbog kojih se otvoreno upleo u sandžačke prilike. "Da nije bilo uplitanja i nekorektnog odnosa prema Islamskoj zajednici i nastojanja da se ona razjedini ne bi bilo ovakvih podjela", objašnjava Ekrem Tucaković iz kabineta reisa Cerića.
Cerić, poput Zukorlića, ne priznaje Zilkića, iako ovaj tvrdi da kontroliše 147 džamija u Srbiji i 79 u Sandžaku, dok navodno Zukorlić drži vlast u ne više od 60 džamija samo u Sandžaku. Podaci nisu zvanično potvrđeni, niti su predočeni samome Ceriću.
Adem Zilkić sa druge strane na pitanje u kakvim je odnosima sa reisom Cerićem odgovara jednostavno"nažalost nikakvim".
Storija u kojoj se bez pojačane pažnje nije moguće snaći, dramatično je zakomplikovana izmjenom pravila za formiranje Bošnjačkog savjeta u kom je većinu imala Bošnjačka kulturna zajednica na čijem je čelu Zukorlić.
Zukorlić odbacuje pozive da odabere gdje će, u vjeru ili politiku, i uzda u sopstvenu harizmu. U prodoru koji traje, nada se i da će mu pomoći iskustvo, koje mu je manjkalo kada je sa 23 godine izabran za sandžačkog muftiju, a upravo mladošću odbacuje kritike da je u teškim vremenima devedesetih ćutao.
Muftija Zukorlić, čovjek o kome je posljednjih mjeseci objavljeno članaka, izveštaja i intervjua, možda više nego o bilo kom drugom političaru iz svog sedišta u Mešihatu smještenom skoro pa preko puta prostorija reisa Zilkića, uhvatio je zalet koji se čini nezaustavljiv, pri čemu se mnogi i sa zebnjom pitaju – koliko je daleko spreman da ide.
Kriza oko Bošnjačkog savjeta isprovocirala je rasprave o sandžačkoj autonomiji, kao i pominjanje međunarodnih posmatrača, koji ni proteklih godina, ako se uzme u ozbir na primjer stalno prisustvo OEBS-a, na ovom terenu nisu bili rijetkost.
Vaš browser nepodržava HTML5
Novi Pazar: Podjele vidne i na pijaci
Većina tvornica u Sandžaku nije preživjela ekonomsku krizu, broj nezaposlenih je oko 25.000, a srećni su oni koji imaju posao. (Autor: Marija Arnautović)
