Četiri godine nakon što je Skupština Crne Gore usvojila odluku kojom je ulcinjskoj Solani vratila status zaštićenog područja, Ustavni sud je istu proglasio neustavnom.
Sada je ključno pitanje da li odluka Ustavnog suda i pored apela ekologa, dijela političara i međunarodne javnosti da to neprocjenjivo ekološko stanište globalne reputacije mora trajno da bude zaštićeno - otvara mogućnost Eurofondu Veselina Barovića da realizuju planove o prodaji zemljišta oko Solane na kojem bi investitori gradili turistički kompleks.
Ustavni sud proglasio je neustavnom Odluku o izmjeni i dopuni Prostornog plana Crne Gore do 2020. godine, koju je 2012. donijela Skupština glasovima opozicije, Socijaldemokratske partije, Bošnjačke stranke i albanskih partija i kojom je zemljištu ulcinjske Solane vratila status zaštićenog područja predviđenog za proizvodnju soli.
U obrazloženju Ustavni sud ocijenio je da je Skupština prekoračila svoja ovlašćenja, odnosno iz cijelog postupka tada isključila Vladu, koja, kako podsjećaju po zakonu predlaže prostorni plan, a Skupština ga donosi.
Ministarstvo o Solani
Ministarstvo održivog razvoja i turizma nema mandat, ni namjeru da komentariše odluke suda, ali cijeneći važnost tog područja, opredjeljenje Ministarstva i drugih resornih institucija za zaštitu je nesporno, saopšteno je iz resora na čijem je čelu Branimir Gvozdenović. Navodi se da se sudskom odlukom ne utiče se na proces zaštite u planskim dokumentima nižeg reda.
„Nacrt Prostornog plana posebne namjene za obalno područje, predviđa zaštitu ovog lokaliteta i izgradnju komplementarnih turističkih sadržaja (posmatranja flore i faune i eko rizort) na jednom manjem dijelu Solane, na kojem i sada postoji građevinsko područje površine oko svega šest hektara (od ukupno skoro 1500ha koliko obuhvata cijela Solana), te nema ni govora o bilo kakvim velikim turističkim ili drugim kapacitetima u okviru lokaliteta Solane. Na tim principima izrađen je i Prostorni plan opštine Ulcinj koji je u fazi Predloga. Na kraju, i sami državni plan nije predviđao pretvaranje kompleksa Solane u građevinsko područje. Nacrt Prostornog plana za obalno područje, koji je sada u fazi javne rasprave, predviđa širu razvojnu turističku zonu od 70 hektara, ali ona najvećim dijelom obuhvata prostor van granica Solane”, naveli su iz Ministarstva.
U tom resoru decidno tvrde da niko ni od opštine ni od Ministarstva ne može tražiti izdavanje bilo kakve građevinske dozvole za taj prostor, jer ne postoje planski preduslovi za tako nešto. Oni su u saopštenju dnevniku Vijesti odbacili i optužbe da se proces stavljanja Solane pod zaštitu odgađa.
Među poslanicima koji su 2012. u Parlamentu potpisali prijedlog o zaštiti Solane je i poslanik Genci Nimanbegu iz kluba albanskih partija koje su članice vladajuće koalicije.
Nimanbegu kaže da odluka Ustavnog suda ne mijenja suštinu da je Skupština 2012. godine donijela pravu odluku u pokušaju da Solanu zaštiti od urbanizacije.
"Sa žaljenjem mogu reći da je Ustavni sud presudio u korist onoga koji se žalio na odluku Skupštine koju smo sa velikim naporom uspjeli da usvojimo u Parlamentu i koja je bila prava odluka u korist građana opštine Ulcinj, ali i svih građana Crne Gore da se Solana zaštiti od netransparentne procedure u kojoj je ona uvrštena u objekte gdje se mogu graditi turistički kapaciteti iz Prostornog plana Crne Gore iz 2008. ili 2009. godine", navodi Nimanbergu.
Ustavni sud, između ostalog, u obrazloženju svoje ocjene navodi da je Skupština usvojila osporenu odluku bez javne rasprave.
Nimanbegu nije saglasan ni sa tom ocjenom.
"Javna rasprava je bila iskazana i time što je veliki broj javnih činilaca - bilo političara, ekoloških organizacija, NVO sektora i onih koji se bave ekologijom - jasno dalo do znanja da je protiv da se na Solani gradi. Što je najvažnije je da su građani Ulcinja protiv toga", ističe Genci Nimanbergu.
Drugi poslanik koji je 2012. godine potpisao prijedlog da Skupština kroz izmjene prostornog plana Crne Gore trajno zaštiti Solanu je i Neven Gošović, tadašnji poslanik opozicione SNP, a sada samostalni poslanik.
Pitali smo ga kakva procedura sada slijedi nakon što je Ustavni sud anulirao odluku Parlamenta iz 2012. godine
"Za očekivati je da će Vlada veoma brzo donijeti Nacrt prostornog plana priobalnog područja i to je prilika da se tim dokumentom prostor Solane zaštiti u jednom opštem interesu. To je nešto što očekuju ne samo građani Crne Gore nego i međunarodna javnost kada je u pitanju zaštita tog izuzetno vrijednog ekološkog područja, jednog od najvrjednijih u cijeloj državi", kaže Gošović.
A ako je suditi po nedavnoj izjavi Ministra uređenja prostora i turizma Branimira Gvozdenovića, u Vladi takođe postaju sve svjesniji značaja kojeg Solana ima ne samo u domaćim nego i međunarodnim okvirima.
"Smatramo da je to izuzetno važna tema koja zaokuplja našu široku pažnju. To je poseban biotok evropskog, odnosno globalnog značaja i jedinstveni biodiverzitet flore i faune", smatra Gvozdenović.
Mustafa Canka, foto: Savo Prelević
A kako na odluku Ustavnog suda gledaju u najjužnijoj crnogorskoj opštini? To je pirova pobjeda Eurofonda i njegovog vlasnika, kaže za RSE novinar iz Ulcinja Mustafa Canka.
"Odluka Ustavnog suda je za nas bila očekivana. Ipak, suštinski ona će malo toga promijeniti zato što se u proteklih tri i po godina mnogo toga izdešavalo. Solana više nije samo lokalno i nacionalno pitanje već je postala pitanje od međunarodnog značaja. Zato će Vlada ukoliko ne želi međunarodni skandal i da se blamira pred međunarodnom javnošću naprosto morati da uvaži sve te činjenice", navodi Canka.
Ambasadorke Njemačke u Crnoj Gori Gudrun Šrajnaker i Francuske Veronik Brume najglasnije su u zaštiti Solane kao ekološkog staništa koje prevazilazi lokalni značaj već ima globalni status migratorne baze za milione ptica.
Njemačka ambasadorka je u nekoliko navrata otišla i korak dalje, te bila vrlo konkretna kada je upozorila Vladu da pitanje zaštite Solane može biti prepreka u pregovorima Crne Gore o članstvu u EU.
"Solana mora da se štiti i ja ozbiljno sumnjam da će se otvoriti poglavlje 27 pristupnih pregovora sa EU ako bi se Solana uništila", istakla je Brume.
Izgubljena koncesija
Podsjetimo da je biznismen i blizak prijatelj premijera Đukanovića, Veselin Barović sa Eurofondom preuzeo Solanu 2005. kada je većinski paket tog preduzeća kupio za oko 800.000 eura.
Od tada do danas Solana je izgubila koncesiju za korišćenje morske vode, a nakon toga otišla u stečaj.
Barović je pokušao da Solanu sa zemljštem proda za čak 250 miliona eura računajući na investitore koji bi željeli da grade na tom zemljištu koje se smatra nacionalnim blagom ali i lokalitetom od velikog međunarodnog značaja.
Prema tvrdnjama dijela opozicije i NVO sektora, ulcinjska Solana nezakonito je zaduživana uz prećutnu saglasnost države čija se imovina koristila kao pokriće za kredite koje su vlasnici Solane uzimali kod Prve banke koju kontroliše porodica premijera Mila Đukanovića i Crnogorske komercijalne banke.
Prema tome, zemljište koje prema katastru nikada nije pripadalo Solani i koje je državno, vlasnici Solane su bankama davali kao zalogu za kredite, pa sada postoji mogućnost da, ukoliko država ne učini ništa da to spriječi, zemljište oko Solane pripadne tim bankama.
Za kraj dodajmo i da će Crna Gora na ovogodišnjem Venecijanskom bijenalu arhitekture učestvovati sa projektom "Solana Ulcinj".