U Beranama će u utorak na tradicionalnom 15. narodnom saboru biti usvojena Deklaracija kojom će se od crnogorskih državnih institucija zvanično zatražiti postavljenje spomenika ratnom četničkom komandantu Pavlu Đurišiću u tom gradu i u selu Gornje Zaostro u kojem se nalazio njegov komandni štab u vrijeme Drugog svjetskog rata, potvrdio je Radiju Slobodna Evropa predstavnik za medije Organizacionog odbora i predsjednik Skupštine Opštine Berane iz Demokratskog fronta (DF) Goran Kiković.
"Nakon parastosa žrtvama i pripadnicima Jugoslovenske kraljevske vojske u otadžbibni biće usvojena Deklaracija o pomirenju i podizanju spomenika vojvodi Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru kod Beranama i u Beranama", kaže Kiković.
Na pitanje da li je riječ o istoj Deklaraciji koja se usvaja godinama unazad i inicijativi koju su, već jednom, 2003. godine, državne institucije zabranile a postament za spomenik Đurišiću uklonile policijske snage miniranjem – Kiković objašnjava da su se sada okolnosti u Crnoj Gori promijenile.
"Ove godine šaljemo poruke Vladi Crne Gore, prije svega, Vadi koja je ušla u evroatlantske organizacije. Ta Vlada treba da zna da vojvodi Pavlu Đurišiću postoji spomenik u Americi, a sada je u Crnu Goru dolazio potpredsjednik SAD-a Majk Pens. Prema tome, nadamo da će ova Vlada podržati podizanje spomenika prvom antifašisti i oslobodiocu Berana", ističe Kiković.
"Treba podsjetiti da je Pavle Đurišić bio jedan od vođa Trinaestojulskog ustanka u beranskom karaju. To potvrđuju i pojedini istoričari", dodaje Goran Kiković.
Pavle Đurišić
Ideja o podizanju spomenika četničkom ratnom komandantu Pavlu Đurišiću u selu Gornje Zaostro kod Berana aktuelna je još od 2003. godine kada je u tom mjestu bio postavljen postament za spomenik Pavlu Đurišiću.
Međutim, tada je po nalogu Ministarstva kulture postament uklonjen tako što je miniran, ali inicijativa od tada do danas traje.
Pavle Đurišić je bio komandant četničkih jedinica u Crnoj Gori koji je tokom Drugog svjetskog rata bio pomagan od italijanskih i njemačkih okupatorskih snaga, a postizao je sporazume i sa drugim kvislinškim grupacijama u cilju borbe protiv partizanskih jedinica.
Teror četničkih jedinica pod komandom Đurišića je bio naročito prisutan na sjeveru Crne Gore, gdje su formirani zatvori u kojima su vršena mučenja i strijeljanja uglavnom simpatizera patrizanskog pokreta.
Najveći zločini koji se pripisuju četnicima Pavla Đurišića su počinjeni u regionu Sandžaka nad muslimanskim stanovništvom – od Foče preko Pljevalja do Bijelog Polja.
Đurišića su krajem rata ubile ustaše sa kojima je prethodno postigao sporazum o slobodnom prolazu kroz Hrvatsku.
"Priča za malu djecu"
Deklaracija sa zahtjevima organizatora za podizanje spomenika Đurišiću se ove godine razlikuje u odnosu na prethodnih 15 godina, kaže Kiković i objašnjava da će sada od države tražiti da se spomenik podigne i u Beranama.
"To se javno traži od Vlade Crne Gore, a na osovu ove Deklaracije ćemo sprovesti zakonske mjere gdje ćemo tražiti da nam se odobri podizanje spomenika i u Gornjem Zaostru i u Beranama. Sada tražimo i u Beranama", kaže Goran Kiković.
"Te deklaracije su, takođe, poruke pomirenja. Mi tražimo da se pomire dva antifašistička pokreta u Drugom svjetskom ratu, partizanski i četnički. Jer je pola Crne Gore bilo na jednoj, a pola na drugoj strani . Vrijeme je više nakon toliko godina i svuda je došlo do pomirenja, i u Srbiji i u Hrvatskoj i u Slveniji i tamo su podignuti spomenici", riječi su Kikovića.
I dok inicijatori tvrde da je po srijedi Deklaracija koja ima za cilj da se podizanjem spomenika Pavlu Đurišiću "pomire ljude na ovim prostorima odnosno, partizani i četnici", počasni predsjednik Saveza udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata Crne Gore (SUBNOR) profesor Ljubomir Sekulić tvrdi suprotno.
Sekulić je uvjeren da država Crna Gora koja baštini antifašističku tradiciju, to neće dozvoliti a SUBNOR će se, objašnjava Sekulić, kategorično boriti protiv ove inicijative.
"Danas, kada se sjetimo mi koji smo učestvovali u NOR-u (Narodnooslobodilački rat) imena Pavla Đurišića – i sada nas potresa strah, a da ne govorimo šta je on sve činio za čitavo vrijeme rata. Prema tome, pričati danas o njegovom spomeniku kao znaku pomirenja je priča za malu djecu. To je priča koja pravi razdor a ne pomirenje. Pomirenja nema više i to treba izbaciti iz rječnika jer je pomirenje bilo nakon rata i više nema potrebe da se taj termin pominje. Danas treba da se na bazi istorijskih činjenica i novih odnosa graditi povjerenje i ljubav među mladima", ocjenjuje Ljubomir Sekulić.
Prvi čovjek Berana Dragoslav Šćekić kaže da ne može govoriti o odnosu lokalnih vlasti prema Deklaraciji jer sa njom nijesu upoznati.
"Opština Berane nije upoznata sa pomenutom Deklaracijom i inicijativo, pa ne možemo komentarisati nešto za šta nijesmo zvanično čuli i nijesmo zvanično dobili dopis. Tako da ćemo ostaviti to za neku drugu priliku ako bude takve Deklaracije i inicijative", ističe Dragoslav Šćekić, predsjednik Opštine Berane iz Socijalističke narodne partije (SNP), koja je opoziciona partija na državnom nivou a u Beranama vrši vlast sa DF-om.