Država i tajkuni: Spašeno područje ulcinjske Solane

Petnaest miliona kvadratnih metara, jednog od najvrijednijih ekološko-turističkih resursa Crne Gore - područje ulcinjske Solane, ipak neće biti pretvoreno u kompleks turističkih objekata. Odluka crnogorskog parlamenta je stavila tačku na namjeru kontroverznog biznismena Veselina Barovića da stanište stotina hiljada ptica proda kao građevinsko zemljište.

Crnogorski parlament je usvojio Odluku o dopuni Prostornog plana Crne Gore do 2020. godine, kojim je predviđeno da zemljište ulcinjske Solane dobije status zaštićenog područja. Odluka je usvojena glasovima opozicije i Socijaldemokratske partije koja je, iako dio vladajuće većine, glasala suprotno volji dominantnog koalicionog partnera, Demokratske partije socijalista koju predvodi Milo Đukanović, inače blizak prijatelj kontroverznog biznismena Veselina Barovića, glavnog vlasnika investicionog Eurofonda koji je većinski vlasnik ulcinjske Solane kojoj pripada 15 miliona kvadratnih metara zemljišta od najvećeg ekološko-turističkog značaja.

Ovakav epilog je rezultat akcije širokog fronta koji su činile više NVO, mediji i predstavnici lokalne zajednice kojoj pripada i Ulcinjanin i novinar Mustafa Canka.

“Ova odluka svakako daje nadu jer pokazuje da crnogorska politička elita može postići široki konsenzus samo oko očuvanja prirodne sredine. Ako se zna da će to biti jedan od prioriteta u pristupnim pregovorima sa EU, eto dovoljno razloga za optimizam. Nakon superiorne odbrane rajske uvale Valdanos od nekih drugih tajkuna, Solana je dokaz da se može uspjeti ako se udruže NVO, mediji i lokalna zajednica, a to onda mora pratiti politika. Solana je dragulj, neponovljivi unikat, ogroman resurs i uz dobro osmišljen pristup može da postane značajan ekonomski i turistički centar ne samo Ulcinja nego i čitave Crne Gore“, kaže Canka.

Sportski funkcioner, prijatelj Mila Đukanovića i biznismen Veselin Barović namjeravao je da ulcinjsku Solanu, koju je kupio prije šest godina, proda za 300 puta veću sumu, a to je izazvalo energičnu reakciju dijela javnosti revoltirane njegovom namjerom i koja je sumnjala da se Barović, od ulaska u privatizaciju Solane nije rukovodio poslovnom vizijom, već da se oslanjao na podršku u vladajućoj strukturi, odnosno, da je plan bio da se preduzeće Solana uništi, a da se potom proda njeno zemljlište, čija je vrijednost basnoslovno uvećana prostom prenamjenom nekada poljoprivrednog zemljišta u građevinsko.

Veselin Barović je ulcinjsku Solanu kupio 2005. ali je, u međuvremenu, otjerao pod stečaj i čak učinio sve da ona ostane bez koncesije na morsku vodu neophodnu za dobijanje soli.

Veselin Barović

Koliko bi ovaj špekulativan posao, za koji se sumnja da predstavlja još jednu korupcionašku aferu, bio isplativ za Barovića i njegove partnere, lako je izračunati.

Solanu je kupio za 800 hiljada, a pokušao je da je proda za skoro 260 miliona eura što znači da bi ovaj biznismen, da mu je to uspjelo, zaradio 300 puta veću sumu od uložene, a da pritom nije morao da se trudi da ulaže i vodi kupljeno preduzeće, već samo da ga uništi.

U Centru za zaštitu i proučavanje ptica su obradovani činjenicom da područje ulcinjske Solane neće postati gradilište.

"Smatramo da će ova odluka doprinijeti da Solana konačno dobije adekvatnu zaštitu i da dobije nacionalni značaj koji joj sa pravom pripada. Takođe smatramo da će očuvanje ovog područja omogućiti nastavak sinergije ekonomskog iskorišćavanja prostora , tj proizvodnje soli i zaštite prirode. U Centru za zaštitu i proučavanje priča koristimo ovu priliku da se zahvalimop svim domaćim i međunarodnim organizacijama za učešće u borbi za zaštitu ulcinjske Solane koje predstavlja najznačajnije gnjezdilište, odmorište i zimovalište pri seobi ptica na istočnoj obali Jadrana . Centar poziva nadležne institucije da sada ada je to i zakonski moguće preduzmu dlje korake sa ciljem proglašenja Solane spomenikom prirode koje ovo mjesto po nivou biodiverziteta nesporno zaslužuje“, kaže Marija Stanišić iz Centra.

Područje ulcinjske Solane je danas najznačajnije stanište na seobi, zimovanju, gniježdjenju i za ishranu ptica na cijeloj istočnoj obali Jadrana. Do danas je na Solani registrovano 240 vrsta ptica, a u proljeće se registruje na stotine i hiljade vodenih ptica koje se ovdje zaustavljaju radi odmora i prehrane.

U slanim bazenima je registrovano 114 hiljada biljnih vrsta 24 vrsta ribe, a na nasipima 12 vrsta vodozemaca, 28 vrsta gmizavaca i 33 vrste sisara.

Investicioni Eurofond, međutim, ne odustaje od prvobitne namjere i najavljuju žalbu Ustavnom sudu. Direktor Eurofonda Boiša Šotra koji je rekao da manjinski akcionari Eurofonda, umjesto 10 hiljada eura po uloženom vaučeru, sada dobijaju mogućnost da posmatraju ptice, kaže da je iznenađen odlukom Skupštine.

Ne može se Prostorni plan Crne Gore mijenjati po skraćenom postupku jer je to poslije Ustava najvažniji zakon koji se mora poštovati. Znači, totalno neustavno je donesena odluka Skupštine Crne Gore“, zaključuje Šotra.