Biznismen i sportski funkcioner, široj javnosti poznat i kao prijatelj Mila Đukanovića, Veselin Barović namjerava da ulcinjsku Solanu koju je kupio prije šest godina, proda za 320 puta veću sumu što je izazvalo energičnu reakciju medija i dijela javnosti revoltirane njegovom namjerom.
Dio javnosti sumnja da se Barović nije rukovodio poslovnom vizijom, već da se od početka oslanjao na podršku u vladajućoj strukturi. Namjera je bila da se preduzeće Solana uništi i da se poslije toga proda njeno zemljlište, čija je vrijednost basnoslovno uvećana prostom prenamjenom poljoprivrednog zemljišta u gradjevinsko.
Veselin Barović je ulcinjsku Solanu kupio 2005. ali je, u međuvremenu, otjerao pod stečaj i čak učinio sve da ona ostane bez koncesije na morsku vodu neophodnu za dobijanje soli.
Ulcinjska Solana
Koliko bi ovaj špekulativan posao, za koji se sumnja da predstavlja još jednu korupcionašku aferu, bio isplativ za Barovića i njegove partnere, lako je izračunati.
Solanu je kupio za 800.000, a sada pokušava da je proda za skoro 260 miliona eura što znači da bi ovaj vješti biznismen, ako mu to uspije, zaradio 320 puta veću sumu od uložene, a da pritom nije morao da se trudi da ulaže i vodi kupljeno preduzeće, već samo da ga uništi.
Imovina Solane obuhvata: proizvodne objekte, poslovnu zgradu, elektro-energetske i gasovodne objekte, tehnološku opremu, građevinsku mehanizaciju, vozila i kancelarijsku opremu.
Ova firma je, međutim, imala i važnu socijalnu dimenziju. Njeni nekadašnji radnici i građani Ulcinja, sa kojima je razgovarao reporter TV Vijesti, kažu - dok je Solana radila - bolje se živjelo:
Najvrijednija Solanina imovina je zemljište od 1.500 hektara, čija se vrijednost ne može mjeriti samo eurima po kvadratnom metru.
Akološka i turistička vrijednost
Izvršni direktor Green Home-a Darko Pajović podsjeća na ekološku vrijednost, ali i turistički, odnosno, privredni potencijal Solaninog zemljišta.
"Još kod izmjena Prostornog plana ukazivano je i upozoravano da nije dobro rješenje da se područje oko Solane pretvara u građevinsko zemljište i tada smo pominjali argumente koji stoje i danas a to je ne samo da se radi o izuzetno vrijednom predjelu zbog staništa ptica, biljnih i životinjskih vrsta već i zbog drugih svojstava koja imaju solila koja se nalaze tamo. Tako da takva
Prirodni svijet oko Solane u Ulcinju
odluka i pretvaranje u građevinsko zemljište i pretvaranje objekte je izuzetno pogubno ne samo za životnu sredinu već prije svega za ekonomski razvoj tog područja", navodi Pajović.
Solana je danas najznačajnije stanište na: seobi, zimovanju, gniježđenju i za ishranu ptica na cijeloj istočnoj obali Jadrana. Do danas je na Solani registrovano 240 vrsta ptica, a u proljeće se registruje na stotine i hiljade vodenih ptica koje se ovdje zaustavljaju radi odmora i prehrane.
U slanim bazenima je registrovano 114.000 biljnih vrsta, u vodama solanskih bazena 24 vrste ribe, a na nasipima 12 vrsta vodozemaca, 28 vrsta gmizavaca i 33 vrste sisara.
Direktor Green Home-a Darko Pajović podsjeća da je područje Solane ekološki dragulj čija vrijednost prevazilazi isključivo interes Crne Gore:
"Ptice koje tamo borave i koje treba da budu osnovni pokretač turističkog razvoja zaleđa Velike plaže nijesu 'crnogorske ptice' već dolaze sa drugih područja. Ja sam sasvim siguran da su naše kolege ornitolozi koji su dugo radili na ovom prostoru i trošili ogromnu energiju da Solanu dovedu do statusa koji ima danas - da je to područje od međunarodnog značaja za boravak ptica i koje donosi svake godine prihod od turizma, dići svoj glas i obavijestiti međunarodne organizacije koje se bave ovom tematikom, jer moramo biti svjesni da to ne pripada samo nama."
