Humanitarna katastrofa u Gazi podstakla je pozive Washingtonu da postavi uslove za milijarde dolara vojnog finansiranja i druge pomoći koju pruža Izraelu.
Od Drugog svjetskog rata Izrael je primio više američke strane pomoći nego bilo koja druga zemlja.
Koja pomoć je zakonski obavezna?
U 2016. godini, američka i izraelska vlada potpisale su treći desetogodišnji Memorandum o razumijevanju, koji pokriva period od 1. oktobra 2018. do 30. septembra 2028.
Memorandum o razumijevanju obezbjeđuje ukupno 38 milijardi dolara vojne pomoći tokom 10 godina, 33 milijarde dolara grantova za kupovinu vojne opreme i 5 milijardi dolara za sisteme odbrane od raketa.
Izraelski ministar odbrane Yoav Gallant, krajnje lijevo, govori na sastanku sa američkim ministrom odbrane Lloydom Austinom (preko puta stola krajnje desno), u Pentagonu, 26. marta 2024.
Koje napredne sisteme oružja ima Izrael?
Izrael je prvi međunarodni operater letjelice F-35 Joint Strike Fighter, koji se smatra tehnološki najnaprednijim borbenim avionom ikada napravljenim. Izrael je u procesu kupovine 75 letjelica F-35 i - od prošle godine - preuzeo je isporuku njih 36, plaćajući ih uz pomoć SAD-a.
Sjedinjene Države su takođe pomogle Izraelu da razvije i naoruža svoj raketni odbrambeni sistem kratkog dometa Iron Dome, razvijen nakon rata 2006. godine između Izraela i libanskog Hezbolaha. Sjedinjene Države su u više navrata poslale Izraelu stotine miliona dolara za pomoć u dopunjavanju zaliha projektila presretača.
Washington je takođe pomogao u finansiranju razvoja izraelskog sistema "David's Sling", dizajniranog da obara rakete ispaljene sa udaljenosti od 100 do 200 km (62 milje do 124 milje).
Borbeni avion F-35 u izraelskoj zračnoj bazi Nevatim nakon što su ga kupile izraelske zračne snage, decembar 2016.
Hoće li Izrael dobiti više za kampanje protiv Hamasa?
Prošle godine je američki predsjednik Joe Biden zatražio od Kongresa da odobri dodatni zakon o potrošnji od 95 milijardi dolara koji uključuje 14 milijardi dolara za Izrael, uz 60 milijardi dolara za Ukrajinu, podršku Tajvanu i milijarde humanitarne pomoći.
Taj je paket prošao u Senatu sa 70 posto podrške u februaru, ali je blokiran u Zastupničkom domu. Lideri tog doma paket nisu stavili na glasanje, uglavnom zbog njihovog prigovora na dalje finansiranje Ukrajine. Takođe je tu otpor manje grupe lijevo orijentiranih demokrata koji se protive slanju više novca Izraelu dok vodi vojnu kampanju u kojoj je ubijeno više od 30.000 civila u Gazi, prema ministarstvu zdravlja koje vodi palestinska grupa Hamas, koju SAD i Evropska unija (EU) smatraju terorističkom, a protiv koje Izrael vodi rat u Gazi od upada te grupe u Izrael 7. oktobra 2023. godine.
Kako još Washington podržava Izrael?
Sjedinjene Države već dugo koriste svoje pravo veta u Vijeću sigurnosti UN-a da blokiraju rezolucije koje se smatraju kritičnim prema Izraelu. Ranije, dok traje šestomjesečni rat u Gazi, SAD su stavile veto na mjere koje su uključivale pozive na hitan prekid vatre.
Za usvajanje rezolucije u Vijeću sigurnosti potrebno je najmanje devet glasova za i pored toga da nema veta SAD, Francuske, Britanije, Rusije ili Kine.
Krajem prošlog mjeseca Washington je odustao od svoje tradicionalne zaštite Izraela suzdržavši se od glasanja o rezoluciji koja zahtijeva prekid vatre, umjesto da stavi veto, iako je kratak tekst opisao kao "neobavezujući".
Pročitajte i ovo:
Bijela kuća nakon UN rezolucije o prekidu vatre u Gazi: Nema promjene u našoj politiciSavjet bezbjednosti UN-a zatražio hitan prekid vatre u Gazi, SAD bile suzdržaneNetanjahu otkazao odlazak delegacije u SAD nakon glasanja UN o GaziWashington je stao na stranu Izraela dok je administracijom upravljao bivši republikanski predsjednik Donald Trump koji je povukao SAD iz najvažnijeg svjetskog tijela za ljudska prava, Vijeća UN-a za ljudska prava, u znak protesta zbog kritike izraelskog postupanja prema Palestincima.
Takođe pod Trumpom, SAD su napustile Organizaciju Ujedinjenih naroda za obrazovanje, nauku i kulturu, dijelom zbog onoga što je njegova administracija nazvala pristrasnošću prema Izraelu.
Trump je takođe preokrenuo decenije američke politike 2017. priznavanjem Jeruzalema kao glavnog grada Izraela. Status Jeruzalema - gdje se nalaze vjerske svetinje muslimanske, jevrejske i kršćanske religije - bila je jedna od najvećih prepreka za postizanje mirovnog sporazuma Izraela i Palestinaca.