Ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov izjavio je da ne vidi nikakav problem u ideji Milorada Dodika, lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) o samostalnoj Republici Srpskoj (RS) u okviru BiH, koja je, kako je istakao, stvar političara, demokratskih odluka, te da će je Rusija podržati ako do njene realizacije dođe u dijalogu.
Kalabuhov je u razgovoru za Radio televiziju Bosne i Hercegovine (BHRT), koji će u cijelosti biti objavljen u večernjim časovima 11. novembra, rekao da ne može da govori o legitimnosti ili nelegitimnosti procesa vraćanja nadležnosti sa BiH na Republiku Srpsku (jedan od dva entiteta u BiH), napominjući da je to stvar političkog procesa i organa entitetske vlasti.
On je naglasio da u razgovorima za rješenje krize u BiH zagovara da sve odluke moraju biti donesene u dijalogu, u komunikaciji između entiteta, koji sami moraju da se opredijele kako da nađu najoptimalniji put za izlaz iz sadašnje situacije.
Rusija smatra da je RS pitanje vraćanja nadležnosti pokrenula u okviru demokratskog procesa, a ambasador Kalabuhov napominje da su nadležnosti na BiH prenesene pod izvjesnim pritiskom međunarodne zajednice.
Kalabuhov kaže kako je ruski stav da u BiH ne postoji visoki predstavnik, jer prema njima nije ispoštovana procedura imenovanja Kristijana Šmita.
"Kao država garant Dejtonskog sporazuma, mi smo članica PIK-a, ali mi ne radimo u OHR-u dok je tamo Kristijan Šmit. Mi ne podržavamo nikakve zvanične kontakte sa gospodinom Šmitom", rekao je Kalabuhov.
Pročitajte i ovo: Neslaganja Zapada i Rusije slabe autoritet visokog predstavnika u BiHRuski ambasador smatra da je odluka Valentina Incka, koju je kao visoki predstavnik donio na samom kraju mandata i kojom se u okviru dopune Krivičnog zakona BiH zabranjuje i kažnjava negiranje genocida, bila subjektivna i neizbalansirana.
"Najbolje bi bilo kada bi ta odluka bila uzeta u institucijama BiH, u toku rasprave, u toku dijaloga. Ovaj dijalog, on se vodi. Naravno, možda ne znaju svi za ovaj dijalog, ali razgovara se o tome u diplomatskim krugovima. To je pojam koji zbog političkih reperkusija mora biti vrlo izbalansiran i vrlo osjetljiv", ocijenio je Kalabuhov.
On je istakao da ne vidi problem u tome što je Republika Srpska stavila van snage odluku visokog predstavnika o zabrani negiranja genocida i drugih zločina počinjenih u BiH, iako je tu odluku Incko donio u skladu sa svojim ovlašćenjima, te smatra da je to stvar Narodne skupštine Republike Srpske.
Pročitajte i ovo: Rusija ponovo osporava legitimitet Schmidta kao visokog predstavnikaZa Rusiju su upitne i odluke Haškog tribunala, posebno presuda prema kojoj je Vojska RS u Srebrenici jula 1995. godine počinila genocid.
Ambasador Rusije je ukazao u intervjuu da diplomatija njegove zemlje nastoji da sve što se tiče BiH bude izbalansirano, te da oni nastoje da "izbalansiraju cijeli stav međunarodnog faktora".
Dodik: Radi se na “samostalnoj RS u dejtonskoj BiH”
Milorad Dodik, lider SNSD-a i član Predsjedništva BiH, rekao je 12. oktobra da se neskriveno radi na projektu samostalne RS u okviru dejtonske BiH, uoči sjednice predsjedništva njegove stranke u Banjaluci.
Pročitajte i ovo: Dodik: Neskriveno radimo na projektu samostalne Republike SrpskeDodik je tada naveo da se planira povlačenje saglasnosti na sporazume o Oružanim snagama BiH, proglašenje ništavnim zakona o Sudu i Tužilaštvu BiH, Upravi za indirektno oporezivanje (UIO), Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), te Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji (OBA) BiH, nakon čega bi RS trebala da formira svoju obavještajnu strukturu.
Prema Ustavu BiH entiteti Republika Srpska i Federacija BiH ne mogu samostalno vraćati nadležnosti koje su u proteklom periodu prenesene na državu.
Od kraja jula, predstavnici iz RS-a bojkotuju rad državnih institucija zbog Odluke o dopuni Krivičnog zakona BiH, koju je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Incko (Inzko), a kojom se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina.
Rusi blokirali obraćanje Šmita Savjetu bezbjednosti UN
Prvi put od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. i formiranja OHR-a, jedan visoki predstavnik nije se mogao obratiti Savjetu bezbjednosti (SB) i predstaviti svoj polugodišnji izvještaj, što je njegova obaveza. Protiv toga bila je Rusija, koja od ranije predlaže okončanje uloge međunarodnog izaslanika u BiH.
Pročitajte i ovo: Produžen mandat EUFOR-u, zemlje Zapada podržale visokog predstavnika u BiHTo se dogodilo 3. novembra na sjednici SB UN-a koje svakih šest mjeseci organizuje debatu o BiH.
Iz rezolucije kojom je produžen mandat vojnih stabilizacionih snaga Evropske unije (Misija EUFOR Althea) na insistiranje Rusije i Kine kao članica SB s pravom veta izbačen je svaki spomen visokog predstavnika, što je takođe presedan.