Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija usvojilo je u srijedu, 3. novembra, jednoglasno s 15 glasova "za" rezoluciju kojom je produžen mandat vojne misije Evropske unije (EUFOR Althea) u Bosni i Hercegovini (BiH).
Svake godine Vijeće sigurnosti glasa o ponovnoj autorizaciji mandata multinacionalnih stabilizacijskih snaga, a svakih šest mjeseci organizira debatu o BiH. Tom prilikom visoki predstavnik u BiH podnosi polugodišnji izvještaj.
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nije se obratio na sjednici Vijeća sigurnosti u srijedu jer je protiv toga bila Rusija, koja od ranije predlaže okončanje uloge međunarodnog izaslanika u BiH.
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres poslao je Schmidtovo izvješće 15 članova Vijeća, a nakon glasanja o snagama EU, o Schmidtovim upozorenjima govorili su predstavnici Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, Irske, Estonije i drugih zemalja Vijeća, koje su snažno podržale ulogu visokog predstavnika u BiH.
Linda Thomas-Greenfield, američka ambasadorica pri UN-u, kazala je tokom sjednice kako su Sjedinjene Američke Države (SAD) zadovoljne jer je Vijeće sigurnosti još jednom autoriziralo misiju EUFOR-a.
Zahvalila je i visokom predstavniku Christianu Schmidtu na izvještaju koji je podnio Vijeću.
''Iako on nije danas s nama, još jednom mu se zahvaljujemo i iskazujemo podršku'', kazala je američka ambasadorica.
Dodala je da "opasna retorika, retorika mržnje mora prestati".
"Milorad Dodik (član Predsjedništva BiH, op. a.) je pozvao na povlačenje iz zajedničke vojske i povlačenje iz državnih institucija. To je opasan put i za BiH i širu regiju Zapadnog Balkana. Zabrinuti smo njegovim najavama novog ustava Republike Srpske.
Dejtonski sporazum je sačuvao mir. Suverenitet i teritorijalni integritet je ugrožen. Pozivamo na smirivanje situacije i deeskalaciju. Predsjedništvo BiH se mora redovno sastajati kao i državni parlament'', kazala je, između ostalog, američka ambasadorica pri UN-u.
Naglasila je da ''moramo zaštititi ulogu OHR-a koja je ključna za stabilnost države''.
''Gospodin Schmidt je vrhovni autoritet sve dok se ne ispuni '5+2' uvjeta i ciljeva'', kazala je i napomenula da je, kao što je OHR spomenuo u svom izvještaju, budžet Ureda visokog predstavnika (OHR) smanjen za sedam posto.
''Zemlja treba limitirane ustavne i izborne reforme kako bi stala na EU put. Sad je trenutak da se donese legislativa, prije izbora 2022. Korupcija potiče nestabilnost. BiH građani zaslužuju bolje. Ovo je delikatan momenat za BiH'', zaključila je američka ambasadorica pri UN-u.
Predstavnica Ujedinjene Kraljevine Alice Jacobs je kazala da se ''BiH suočava s najvećom egzistencijalnom prijetnjom nakon rata''.
''Duboko smo zabrinuti zbog retorike podjela koja dolazi iz Republike Srpske. Te aktivnosti koje uključuju i uključivanje vojske Republike Srpske poništavaju sav progres napravljen u proteklih 26 godina.
To ugrožava ne samo mir i stabilnost u regiji već je i prijetnja Daytonskom sporazumu. Izražavamo podršku visokom predstavniku i Bonnskim ovlastima koje ima'', kazala je predstavnica UK-a.
Naglasila je i podršku suverenitetu BiH.
Za ukidanje OHR-a u BiH su 2008. godine postavljena 5+2 uvjeta i cilja, među kojima su raspodjela imovine između države i drugih nivoa vlasti, rješenje za vojnu imovinu, provođenje Konačne odluke za Brčko distrikt, fiskalna održivost BiH, te zaživljavanje vladavine prava.
Ona podrazumijeva usvajanja Državne strategije za ratne zločine, donošenje zakona o strancima i azilu i usvajanje Državne strategije za reformu pravosuđa.
Dva cilja su potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i pozitivno mišljenje Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira.
I Francuska podržala visokog predstavnika
Francuski ambasador pri UN-u Nicolas de Rivière kazao je tokom diskusije da je od sukoba 1990-ih BiH napravila veliki progres uz veliku podršku EU. Francuska je ponovila svoju privrženost evropskoj budućnosti BiH kao i ostalih zemalja Zapadnog Bakana.
''Od 2004. Evropska unija igra ključnu ulogu u očuvanju mira i sigurnosti. Zbog toga pozdravljamo usvajanje ove rezolucije. BiH građani imaju pravo na demokratske institucije u skladu s najvišim standardima. Pozivamo lidere u BiH da rade na izbornim reformama koje će jamčiti da svi građani imaju jednaka prava. Pozivamo na formiranje vlade na nivou Federacije BiH i kantona koji to još nisu uradili'', kazao je, između ostalog, de Rivière.
Francuski ambasador je naglasio da Ured visokog predstavnika (OHR) u BiH igra važnu ulogu.
''Francuska podržava OHR. Francuska osuđuje svako preispitivanje teritorijalnoga integriteta BiH. Pozivamo određene lidere da prestanu s blokadama centralne vlade. Francuska osuđuje svako glorificiranje osuđenih ratnih zločinaca'', naglasio je de Rivière.
"Opasna retorika mržnje mora prestati"
Geraldine Byrne Nason, ambasadorica Irske pri UN-u, je također iskazala podršku OHR-u i misiji EUFOR-a te zahvalila visokom predstavniku Christianu Schmidtu na izvještaju.
''Irska podržava Ured visokog predstavnika. Pozivamo sve da rade na ispunjavanju '5+2' ciljeva za zatvaranje OHR-a. Zabrinuti smo glorificiranjem ratnih zločinaca. Tome nema mjesta.
Posebno nema mjesta negiranju genocida. Politički zastoj i blokada institucija tjera mnoge mlade da napuste zemlju. BiH je napravila veliki napredak. Potrebno je osigurati da izabrani političari rade zajedno s međunarodnim dužnosnicima. sve strane pozivamo da zajedno rade i provedu nužne reforme kako bi BiH pridružila se EU'' kazala je irska ambasadorica.
Visokog predstavnika je između ostalog pozvala da radi na pitanju jednakosti spolova.
''Što se tiče izborne reforme ona mora garantirati da svi građani imaju ista prava. Žalimo što još uvijek to nije urađeno. Politički lideri trebaju se fokusirati na 14 uvjeta koje je EU postavila pred BiH kako bi postala zemlja kandidat. Nadamo se da će lideri obnoviti razgovore'', kazala je ambasadorica Byrne Nason.
Da je napredak učinjen, mišljenja je i Mona Juul, ambasadorica Norveške pri UN-u.
''Ali to nije dovoljno. Potreban je konstruktivan put prema pomirenju 26 godina poslije rata. Energija se treba trošiti na sveobuhvatne reforme uključujući vladavinu prava i presude Evropskog suda za ljudska prava. Potvrđujemo podršku teritorijalnom integritetu BiH kao jedne zemlje koja se sastoji od dva entiteta'', kazala je Juul.
Sven Jürgenson, ambasador Estonije pri UN-u, također je iskazao snažnu podršku OHR-u. Zahvalio je gospodinu Schmidtu i osudio blokadu državnih institucija.
''Osuđujemo svake korake koji vode destabilizaciji. Podržavamo suverenitet i teritorijalni integritet kao i put BiH prema EU. Lidere u BiH pozivamo da zajedno rade na ispunjavanju 14 prioriteta koje je potrebno ispuniti kako bi BiH postala zemlja kandidat za članstvo u EU.
Pozivamo ih da se fokusiraju na izborne reforme kako bi se provele presude Europskog suda za ljudska prava, kao i presude Ustavnog suda BiH te drugih međunarodnih institucija'', kazao je ambasador Jürgenson.
''Glorificiranje ratnih zločinaca i negiranje ratnih zločina, posebno genocida u Srebrenici je neprihvatljivo'', naglasio je ambasador Estonije pri UN-u. Ponovio je poziv liderima u BiH da rade na solidarnosti i jedinstvu te implementiranju svih nužnih reformi.
EU osuđuje zapaljivu retoriku
Olof Skoog, ambasador EU pri UN-u, pohvalio napredak u BiH što se tiče održavanja izbora u Mostaru nakon 12 godina. Osudio je, s druge strane, zapaljivu retoriku.
''Blokiranje državnih institucija je neprihvatljivo. Očekujemo da se idući izbori provedu u skladu s evropskim standardima. BiH treba daljnje ustavne i izborne reforme kako bi se isključila diskriminacija i provele presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu 'Sejdić-Finci' i drugim predmetima'', kazao je Skoog.
Naglasio je kako EU osuđuje retoriku podjele i akcije koje samo mogu potpaliti krizu u zemlji.
''Osuđujemo umanjivanje ratnih zločina, posebno genocida u Srebrenici'', naglasio je ambasador EU.
Očekujemo od vlasti u BiH da garantiraju da će svi migranti i izbjeglice biti smješteni u odgovarajuće uvjete, posebno sad s dolaskom zime'', kazao je Skoog i na kraju izrazio podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH kao jedinstvene i multietničke zemlje.
Za Kinu i Rusiji Schmidt "privatna osoba"
Kineski predstavnik Geng Šuang je kazao da ''probleme u BiH moraju rješavati ljudi iz BiH''.
''Kina poziva međunarodnu zajednicu da zauzme balansiran pristup. Što se tiče visokog predstavnika, Kina naglašava da u skladu s Daytonskim sporazumom Vijeće sigurnosti UN-a igra ključnu ulogu u njegovom imenovanju i da to treba poštivati'', kazao je kineski predstavnik. Kina je pozdravila napore EU-a i EUFOR-a da održi sigurnost i stabilnost u BiH.
''Kina je uvijek poštivala nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet BiH. Vjerujemo da ljudi u BiH imaju dovoljno mudrosti da sami rješavaju probleme te zemlje'', naglasio je. Dodao je kako je Kina poslala značajne donacije tokom pandemije i da će ova zemlja nastavljati pomagati BiH, ''posebno kako bi održala mir i stabilnost''.
Vasilij Nebenza, ruski ambasador pri UN-u, kazao je kako je zabrinut zbog trenutne političke situacije.
''Rusija je jedan od garanata Daytonskog mirovnog sporazuma. Ne slažemo se s kolegama iz zemalja koje žele diktirati kako će se BiH ponašati. Bivši visoki predstavnik Valentin Inzko je odlučio da kao autokrat nametne amandmane na Krivični zakon BiH. To je automatski potpalilo vatru u BiH koja se nije u potpunosti oporavila od sukoba.
Potom je gospodin Schmidt imenovan za novog visokog predstavnika uz kršenje međunarodnog prava. Jasno je da je ta pozicija upražnjena i da gospodin Schmidt nije imenovan za visokog predstavnika. Vijeće sigurnosti ne može razmatrati primjedbe privatne osobe'', kazao je Nebenza.
Ruski ambasador je ponovio stav Rusije da je ''OHR postao izvor velikih problema''.
''Guranje prema unitarizaciji države je u suprotnosti s Daytonskim sporazumom. Upozoravamo još jednom da se sva krivnja svaljuje na jednu stranu, na Republiku Srpsku. Uvjereni smo da garancija pomirenju je da građani BiH sami odlučuju. Svako nametanje izvana je kontraproduktivno'', kazao je ambasador Rusije.
Ponovio je stav Rusije se mora završiti vanjsko tutorstvo i da je potrebno konstruktivno pomoći zemlji.
''Kao garanti Daytona mislimo da je balans koji je taj sporazum uspostavio efektivan. Podržavamo fundamentalne principe, suverenitet i teritorijalni integritet BiH'', kazao je, između ostalog ruski ambasador pri UN-u.
Meksiko zabirnut zbog blokada institucija BiH
Ambasador Meksika pri UN-u Juan Ramon de la Fuentekao, predsjedavajući Vijećem sigurnosti UN-a, pozdravio je produženje mandata EUFOR Althea.
''Meksiko prepoznaje značaj te misije za mir i sigurnost BiH. Meksiko je zabrinut institucionalnim blokadama u BiH. Institucije BiH ne mogu biti taoci prijetnji nacionalnom jedinstvu'', kazao je meksički ambasador.
On je, između ostalog, izrazio nadu da će se formirati nova Vlada FBiH.
''Mora se napraviti napredak na ispunjavanju '5+2' uvjeta za zatvaranje OHR-a. Implementacija '5+2' agende će omogućiti da se zaključi rad OHR-a'', kazao je De la Fuentekao.
Ambasador BiH: Dodik ugrožava mir i Dejtonski sporazum
Sven Alkajal, ambasador BiH pri UN-u, kazao je da bi trebalo mnogo vremena da se opiše što se trenutno dešava u BiH.
''Mislim da je gospodin Schmidt to dobro opisao u svom izvještaju. BiH se trenutno suočava s najvećom egzistencijalnom prijetnjom. Milorad Dodik ne ugrožava samo mir i sigurnost u BiH i regiji već i Daytonski sporazum", kazao je Alkalaj i dodao:
"Dodik je pozvao na jednostrano povlačenje iz sporazuma kojima su na nivo države prenesene ovlasti, uključujući formiranje zajedničkih Oružanih snaga, Uprave za neizravno oporezivanje i Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća, kao i obavještajne službe. Najavio je novi ustav Republike Srpske.
Prema tom planu, sat bi se vratio 15 godina unazad, kad nije postojala zajednička vojska, Obavještajno sigurnosna agencija BiH, Državna agencija za istrage i zaštitu itd.'', kazao je između ostalog Alkalaj.
Istaknuo je da ''to što je najavio gospodin Dodik nije moguće prema postojećem Ustavu i zakonima BiH''.
''Gospodin Dodik je otkrio svoj plan o, kako je kazao, 'nezavisnosti Republike Srpske unutar BiH'. Prema Ustavu BiH Republika Srpska nema pravo na odcjepljenje'', ponovio je Alkalaj.
Alkajal je kazao kako je Dodik čak blokirao Predsjedništvo BiH da donese odluku prema kojoj bi se angažirale Oružane snage BiH u gašenju požara čime je, kako je kazao Alkalaj, ugrozio živote građana BiH.
''Smatramo to jako problematičnim. Samo da kažem. Nije jedini problem u RS-u. U Federaciji BiH već tri godine ne možemo formirati novu vladu i nastaviti nužne reforme na putu prema EU. Moje obraćanje je sumiran izvještaj visokog predstavnika Schmidta kojem nije dopušteno da govori'', kazao je, između ostalog, Alkajal.
Hrvatska o "legitimnom predstavljanju"
Hrvatski ambasador pri UN-u Ivan Šimonović kazao je na početku kako Hrvatska podržava nastavak rada EUFOR-a.
''Podržavamo rad gospodina Christiana Schmidta kao visokog predstavnika u BiH'', kazao je Šimonović. Naglasio je kako Hrvatska nastavlja podržavati ''suverenitet i teritorijalni integritet BiH kao zemlje tri ravnopravna konstitutivna naroda''.
''Trenutni Izborni zakon sprječava Hrvate da izaberu svoje legitimne predstavnike i pruža šansu za izborni inženjering. Izborni zakon mora biti promijenjen. Te promjene, kao i ustavni okvir mora dovesti do ravnopravnosti sva tri konstitutivna naroda i ostalih građana. Konsenzus o izmjenama izbornog zakona treba postići prije izbora 2022. godine što bi relaksiralo situaciju u BiH. Ohrabrujemo političke lidere da preuzmu odgovornost za sudbinu zemlje'', kazao je Šimonović.
Dodao je kako Hrvatska nastavlja s političkom i praktičnom podrškom BiH, pruža pomoć kod prirodnih nepogoda, infrastrukturnih i drugih projekata.
Srbija podržava dogovor entiteta i naroda
Nemanja Stevanović, ambasador Srbije pri UN-u, je kazao kako ''Srbija očekuje da međunarodna zajednica zauzme prema BiH jedan balansiran i nepristran pristup''.
''Vjerujemo da odluke o BiH trebaju biti donesene konsenzusom u Vijeću sigurnosti'', kazao je govoreći o visokom predstavniku u BiH. Dodao je da Srbija podržava, kao garant Daytona, suverenitet i teritorijalni integritet BiH.
''Podržavamo svaki dogovor koji postignu dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Srbija održava dobru saradnju s Republikom Srpskom zasnovanom na sporazumu o posebnoj saradnji. Srbija podržava sve zemlje u njihovim naporima da se pridruže EU. Spremni smo maksimalno pomoći da se BiH priključi EU. Primjer je Otvoreni Balkan'', kazao je, između ostalog Stevanović.
