Rusija je u ponedjeljak (23. avgusta) ponovo osporila legitimitet Christiana Schmidta kao visokog predstavnika međunarodne zajednice za BiH.
Ambasada Rusije u BiH na Facebooku je Ured visokog predstavnika u BiH (OHR) koji od 2. avgusta nakon Valentina Inzka vodi Nijemac Christian Schmidt, okarakterisala kao "robota" čiji je zadatak da provodi političke ciljeve Zapada.
U komentaru koji nije uobičajen u diplomatskoj praksi navodi se kako je imenovanje Schmidta dio dobro smišljene zapadne urote, s ciljem obnove intervencionističke politike u BiH.
Rusija i Kina su u Vijeću sigurnosti UN-a pokušale spriječiti imenovanje ovog njemačkog diplomate za visokog predstavnika. Nakon što je ipak imenovan objavile su da ne priznaju legitimitet novog visokog predstavnika.
"Mi nismo protiv gospodina Christiana Schmidta. Cijenimo njegovu političku težinu, uzimamo u obzir znanje i iskustvo poslovanja „na balkanskom smjeru“. Ali prema Christianu Schmidtu nije ispoštovan princip konsenzusa pri predlaganju njegove kandidature, niti je dobijeno odobrenje Savjeta bezbjednosti UN-a. Stoga je za nas nelegitiman kao visoki predstavnik", navedeno je u Facebook objavi Ambasade Rusije u BiH.
Navode još kako su se "visoki predstavnik i njegova kancelarija odvojili od Dejtonske agende, da se Dejtonski instrumentarij koristi kao 'paravan' za provedbu sebične geopolitičke agende koja ne odražava težnje čitavog bosanskohercegovačkog društva".
Ambasada Rusije u BiH 31. jula obznanila je da nema namjeru sarađivati sa Schmidtom, te zaprijetila kako „oni koji to čine, rade na vlastitu odgovornost i rizik, jer on nema potreban mandat Vijeća sigurnosti UN-a”.
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt sastao se 3. augusta sa dva člana Predsjedništva BiH Željkom Komšićem i Šefikom Džaferovićem. Poručio je nakon sastanka kako u BiH nije došao da "sjedi, čeka i gleda", nego da bude aktivan.
Sastanku nije prisustvovao član Predsjedništva iz reda srpskog naroda Milorad Dodik. Dodik je ranije najavio kako neće doći na sastanak u Predsjedništvo jer nema namjeru razgovarati s, kako se izrazio, "lažnim i neimenovanim" novim visokim predstavnikom.
Schmidt je dužnost preuzeo u trenutku kad bh. entitet Republika Srpska (RS) ne prihvata odluke prethodnog visokog predstavnika Inzka, a u pitanje dovodi i izbor novog visokog predstavnika.
Prethodni visoki predstavnik Valentin Inzko, nametnuo je 23. jula dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava "negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca".
Narodna skupština Republike Srpske 30. jula na posebnoj sjednici jednoglasno je, po hitnom postupku, usvojila Zakon o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske i Zakon o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika.
Funkcija visokog predstavnika uspostavljena je u skladu s Opštim okvirnim sporazumom za mir u BiH, Dejtonskim mirovnim sporazumom, dogovorenim 21. novembra 1995.
