Uz sve veći broj ruskih organizacija, u Crnoj Gori ima i onih domaćih sa ciljem promocije pro-ruskih interesa. I dok se jedni distanciraju od političkih uticaja, a drugi šalju otvorene političke poruke, brojke o doseljenima i njihovom vlasništvu nad nekretninama i stranim firmama govori o rastućem ruskom uticaju.
Jedan od onih koji su došli u prvom „talasu“ doseljavanja Rusa u Crnu Goru tokom protekle decenije je Jaroslav Veleslavov. Kaže da se nije pokajao što je odabrao Grbalj.
Skup povodom 'Ruske nedjelje u Crnoj Gori' u hotelu Splendid
"Devet godina sam ovdje, znači ja sam domaći Rus. Volimo Rusiju, volimo i Crnu Goru, ovdje je dobro, imamo more i planine za uživanje, a ako još ima posla – to je odlično“, kaže Veleslavov.
Sin Aleksandra Hrgiana rođen je u Crnoj Gori, pa iako ima rusko državljanstvo, još nije bio u Rusiji. Hrgijan je osnovao „Rusku jezičku dijasporu“, a cilj mu je, kaže, da ruskim jezikom poveže ljude koji su se iz bivših sovjetskih republika doselili u Crnu Goru. U svojoj bazi podataka ima oko 10.000 kontakata.
"Nemamo članstvo u ovoj organizaciji, političke partije imaju članove, a to smo htjeli izbjeći. Imamo sovjetsku prošlost i zato ljudi izbjegavaju da postanu članovi ili partneri u nekom projektu“, navodi Hrgian.
Naši sagovornici izbjegavaju i razgovor o politici kroz zategnute odnose Crne Gore i Rusije.
"Ti odnosi ne utiču na naš svakodnevni život. Međunarodni problemi i konflikti su za zvaničnu diplomatiju. Sve političke i ostale probleme ostavljamo ljudima koji primaju platu da ih riješe. To je njihov posao, ne naš“, kaže Hrgijan, sa kojim se slaže i Veleslalov: „Iz mog ličnog iskustva, 85 posto ljudi ovdje voli Ruse i Rusiju, ostalo je politika.“
Otklon od političkih poruka ne važi za sve organizacije koje promovišu ruske interese u Crnoj Gori, posebno one tijesno povezane sa Srpskom pravoslavnom crkvom.
Tako su ovih dana veterani „63. padobranske brigade“ iz Crne Gore ordenom odlikovali ruskog general majora Aleksandra Petroviča Salujanova. Dodjela je upriličena u manastiru SPC Podlastva u Grblju, a mediji su prenijeli obrazloženje da se Salujanov odlikuje „ne samo zbog njegovih herojskih djela u ratovima u Čečeniji, Avganistanu i prostoru bivše Jugoslavije... već i za vojničku i ratničku čast, za Srbe i Ruse, za jačanje bratskih veza Crne Gore i Rusije“.
Škola po ruskom planu i programu: Dukley Academy - Center of Continued Education in Montenegro u Budvi
Iako za sada nema zvaničnog političkog djelovanja Rusa u Crnoj Gori, mnogi smatraju da je pitanje vremena kada će do toga dovesti brojke. Za proteklih desetak godina, Rusi su ovdje pokrenuli svoj radio i štampane medije, otvorili škole, osnovali sportske i kulturne organizacije, pokrenuli privatne biznise. Dok zvanične brojke govore o oko 3.000 Rusa sa radnim i boravišnim dozvolama, procjene Aleksandra Hrgijana su značajno veće:
"U Crnoj Gori živi oko 15.000 ljudi iz bivših sovjetskih republika, a tokom protekle decenije Rusi su kupili ovdje oko 100.000 nekretnina“, smatra Hrgijan.
O ekspanziji ruskog uticaja u Crnoj Gori govori i podatak MONSTAT-a: od oko 4.200 stranih firmi, trećinu posjeduju Rusi.