Nakon Hrvatske koja je to učinila 2014. godine, Crna Gora bi trebalo da bude prva od ostalih država bivše Jugoslavije koja će registrovati istopolne zajednice.
Analiza je urađena, čeka se model, potom i zakon po kojem će istopolni parovi u Crnoj Gori moći pravno da regulišu svoju vezu koji im, kako je već sada izvjesno, neće omogućiti usvajanje djece, ali će im garantovani maksimum prava po ugledu na zemlje EU.
Ministarstvo za ljudska i manjinska prava u saradnji sa predstavnicima LGBT zajedne i uz stranu ekspertsku pomoć, godinu i po dana radilo je na analizi koja će biti početni radni materijal za donošenje zakona o istopolnim zajednicama.
Ono što će, kako kaže Blanka Radošević-Marović iz tog ministarstva, biti najveći izazov - jeste neminovna promjena i dopuna zakonodavstva u oblastima porodičnog, nasljednog prava kao i obligacionih odnosa, zdravstvene i socijalne politike.
"Ono do čega je došla rada grupa jesu ne samo nedostaci u unutrašnjem zakonodavstvu, nego i preporuke šta i kako treba mijenjati da bi se dobio zakon koji će moći da se primijeni i zakon koji će imati takav obim prava da će zadovoljiti ovu društvenu zajednicu", ističe Radošević-Marović.
Danijel Kalezić
Danijel Kalezić iz organizacije Queer Montenegro kaže da je u LGBT zajednici Crne Gore sve više onih koji imaju dugogodišnje partnere, ali ne mogu da ostvare niti jedno pravo koje zakon garantuje heteroseksulanim zajednicama.
"Mi, prije svega, legalno ne možemo posjetiti u bolnici naše partnere ili partnerke, ne možemo dobiti informacije o njihovom zdravstvenom stanju zbog toga što nijesmo prepoznati kao porodica i nijesmo prepoznati kao partneri. Ne možemo ostvariti pravo na zdravstvenu zaštitu po osnovu osiguranja našeg partnera ili partnerke. Ukoliko jedan od partnera premine u istopolnoj vezi, drugi partner ili partnerka ne može naslijediti imovinu zbog toga što nijesmo pravno prepoznati", kaže Kalezić, te dodaje:
"Ne možemo ni ostvariti pravo na penziju iz istog razloga. Ne možemo udružiti naša mjesečna primanja i ne možemo pod povoljnim uslovima konkurisati za kredit za kupovinu stana. Eto, vidite iz ovih nekoliko primjera, kako i koliko trpe naši svakodnevni životi i kolika je stvarno potreba da se ovo zakonsko rješenje usvoji što prije."
Da bi zakon bio usvojen, neophodno je da postoji politička volja za to.
Godinama je crnogorska vlast u očima EU bila prepoznata kao progresivna u tom pogledu dajući podršku LGBT zajednici i učestvujući u povorkama ponosa, a uloga naročito policije isticana je kao konstruktivna i pozitivna.
No, po riječima Radoša Mušovića iz CRNVO zabrinjava što čak pojedine građanske partije povremeno saopštavaju problematične stavove kada je LGBT populacija u pitanju i registrovanje istopolnih zajednica.
"Političke partije koje se predstavljaju kao građanske, a nijesu progresivne, u ovom polju nemaju pravo da to rade. Mi kao civilni sektor moramo reći da neke partije koje su građanski orjentisane - koje smatraju za sebe da su progresivne a koriste izgovore kao, na primjer, da nije pravi momenat - njih treba identifikovati i prozvati, jer nema vremena kada su u pitanju ljudska prava, njihova zaštita i promocija, to vrijeme je sada", ističe Mušović.
Šta na najavu o registraciji istopolnih partnerstava u Crnoj Gori kažu Podgoričani?
Vaš browser nepodržava HTML5
Anketa: Stavovi građana
Prva inicijativa za ozakonjenje istopolnih partnerstava potekla je još 2012. godine iz kancelarije Ombudsmana, a konkretan i do sada najglasniji zahtjev LGBT zajednice u tom pogledu stigao je sa prošlogodišnjeg Montenegro Prajda.
Naime, u decembru su LGBT aktivisti zatražili od države da Zakon o registrovanom partnerstvu što prije bude usvojen na šta je, između ostalog, obavezuje i vladina strategija o unapređenju kvaliteta života LGBT osoba u Crnoj Gori, kao i međunardna iskustva i praksa.