U sjenci glasanja o povjerenju Vladi, crnogorskoj javnosti gotovo da je promaklo objavljivanje rezultata iz izvještaja Freedom House-a (FH) o slobodama u svijetu 2016. godine.
Prema tom izvještaju Crna Gora je u prošloj godini nazadovala na polju građanskih sloboda, pa je izgubila status slobodne zemlje koji je imala u izvještajima za 2014. i 2013.
Šta je sve doprinijelo tom padu i kakvi su komentari u Podgorici?
Crna Gora je jedna od tri zemlje u svijetu, sa Dominikanskom Republikom i Lesotom, koje su pale sa "slobodnih" na "djelimično slobodne" zemlje.
Među djelimično slobodnim državama na Balkanu su i Makedonija, Albanija, Bosna i Hercegovina i Kosovo.
Po pitanju političkih prava, Crna Gora je na skali od 1 do 7 dobila ocjenu 3, koliko je dobila i po pitanju građanskih sloboda.
Međutim, na tom polju građanskih sloboda zabilježen je i pad u odnosu na 2014. godinu zbog ograničavanja slobode mirnog okupljanja što se, kako piše u Izvještaju, odnosi se na sukobe policije i učesnika protesta Demokratskog fronta u Podgorici i pomjeranja termina LGBT parade, u kontekstu višegodišnjeg maltretiranja i diskriminacije LGBT osoba.
Član Rane grupe za poglavlje 23. u pregovorima sa EU, Boris Marić, kaže da je FH precizno ukazao na ključne manjkavosti institucija u sistemu zaštite građanskih sloboda.
Marić kaže da je nepoštovanje pojedinih sloboda, na koje ukazuje FH veoma zabrinjavajuće.
"Posebno sloboda okupljanja koja se pojavila kao veliki problem u 2015. godini, što izvještaj Freedom House-a jasno konstatuje. Ukazuju na značajno narušavanje te slobode kroz ponašanje policije i donosioca odluka koji su zabranjivali mirno okupljanje i koji su odlagali održavanje Parade ponosa i borbu LGBT osoba za svoja prava. Sve to zajedno je Crnu Goru dovelo u red država koje su u problemu kada je poštovanje ljudskih prava i sloboda u pitanju. Ovo je velik indikator i očigledno je da ćemo kao društvo morati dobro da se zamislimo i puno da radimo", ističe Boris Marić.
Za Milana Radovića iz Građanske alijanse izvještaj FH-a je realan i objektivan.
"Mislimo da sve ono što se dešavalo tokom protesta kada su mnogi građani prebijeni, kada su novinari lišavani slobode, kada je bačena ogromna količina suzavca, čak i prema novinarima a što je konstatovao i Savjet za građansku kontrolu rada policije kao i zabranjivanje slobode okupljanja LGBT zajednice u Nikšiću, ukazuje da je tokom 2015. godine došlo do značajnih ograničenja slobode u Crnoj Gori", navodi Radović.
U ocjenama i zaključcima koji se odnose na situaciju u Crnoj Gori u pogledu poštovanja sloboda, FH konstatuje i da je napredak Crne Gore ka članstvu u EU, uprkos tome što kako navode - ušančena vlast premijera Mila Đukanovića odobrava progon nezavisnih medija, ukaljao imidž unije, kao promotera dobrog upravljanja i demokratskih normi.
"Freedom House prepoznaje opasnu kontradiktornost između nezasluženih političkih benefita koje kupi Đukanovićeva vlast u ovom trenutku zbog procesa euroatlantskih integracija i, sa druge strane, brojnih kršenja i zloupotreba ljudskih prava koje ta ista vlast čini kada su njeni politički protivnici u pitanju. Ovdje se može jasno uputiti na potrebu da upravo EU insistira i mora dalje da insistira na poštovanju sloboda i punom i suštinskom procesuiranju svih kršenja i povreda osnovnih sloboda i utvrđivanju kako krivične tako i političke i moralne odgovornosti za ta kršenja", konstatuje Boris Marić.
Crna Gora je u izvještaju američke nevladine grupe Freedom House za 2014. po rejtingu sloboda ocjenjena indeksom 2,5, što je svrstavalo u grupu slobodnih zemalja.
Taj indeks se. inače. kreće u rasponu od 1 do 7, pri čemu je jedinica maksimalna ocjena za slobodu, dok je sedmicom označeno najgore stanje sloboda u jednoj zemlji.
Iste ocjene Crna Gora je dobila i u izvještaju za 2013. godinu.
