Prošlu godinu obilježilo je veliki pad nivoa ljudskih prava i sloboda, najveći u protekloj deceniji, zaključak je godišnjeg izvještaja američke ogranizacije za zaštitu ljudskih prava Freedom Housea.
U 72 zemlje širom svijeta u 2015 osnovne ljudske slobode su u drastičnom padu, dok je su u samo 42 države zabilježen napredak. Od država Balkana, u slobodne zemlje ubrajaju se Hrvatska i Srbija dok su djelimično slobodne Crna Gora, Bosna i Herecgegovina, Kosovo i Makedonija.
No trendovi na Balkanu zabrinjavaju, navodi u izvještaju Freedom House.
Glavni nalaz u izvještaju je da “strah od socijalnih nemira” vodi Rusiju, Kinu i druge autoritarne režime ka sve snažnijem gušenju disidenta.
Turkmenistan i Uzbekistan su pod specijalnim nadzorom jer su se pridružili grupi 10 drugih država koje spadaju u “najgore od najgorih” kada je riječ o političkim pravima i građanskim slobodama.
Pedeset zemlja i teritorija označene su kao neslobodne dok 12 njih spadaju u one u kojima su prava i slobode potpuno ugušene: Sirija, Tibet, Somalija, Sjeverna Koreja, Uzbekistan, Eriterja, Turkmenistan, Zapadna Sahara, Centralnoafrička Republika, Sudan, Ekvatorijalna Gvineja i Saudijska Arabija.
Ovo je deseta godina za redom u kojoj Freedom House bilježi generalno opadanje osnovnih ljudskih sloboda.
“Ovogodišnji pad je rezultat nekoliko faktora, uključujući i aktuelne sukobe u Siriji, Iraku i Avganistanu, ali i drugdje gdje nije riječ samo o intenziviranju humanitarne kriza u tim zemljama, već je takođe generirano i ogrominim brojem izbjeglica i terorističkih grupa koje su inspiratori ili organizatiri terorističkih napada”, kaže za RSE Jennifer Dunham, direktorica za istraživanje Freedom Housea.
U njihovom izvještaju objaveljnom u srijedu, 27. januara, Freedom House kaže da su ratovi i drugi nasilni konfliktni “uzrokovali ksenofobiju i u demokratskim zemljama”.
Brige na Balkanu
Među drugim važnim nalazima u izvještaju navodi se da Bosna i Hercegovina, Kosovo i Makedonija “pate od rastuće nefunkcionalnosti njihovih vlada u 2015-toj”, koje sprečavaju demokratski napredak i tako osiguravaju da putevi ovih balkanskih zemlja koje se žele pridružiti EU ostanu tek “daleka perspektiva”.
U izvještaju se navodi da se BiH može suočiti sa još gorom paralizom vlasti ako dođe do planiranog referenduma u manjem entitetu, Republici Srpskoj o legitimitetu Suda i Tužilaštava BIH.
Dunham je ocijenila da postoji zabrinutost zbog nefunkcionalnosti vlasti na Balkanu u 2015-toj.
Kao primjere je navela da je vladajuća stranka u Makedoniji bila umiješana u izbornu krađu i skandal sa prisluškivanjem, te u neprekidnim sukobima sa opozicijom, što je zahtijevalo intervenciju EU. Potom je podcrtala još uvjek veoma krhki proces normalizacije odnosa Beograda i Prištine, prema sporazumu između Srbije i Kosova, te frakcionisanje vlasti u BiH, uz pokušaje vođstva Republike Srpske da naprave korake ka većoj autonomiji i, na kraju, kontinuirani nastavak uznemiravanja nezavisnih medija od administracije crnogorskog premijera Mila Đukanovića.
Zastoj Ukrajine
Freedom House je takođe naglasio da se na ukrajinskom poluostrvu Krim, koji je anektirala Rusija, bilježi “dramatično nazadovanje” u slobodama.
Dunham je rekla da ruske vlasti na Krimu nastavljaju sa represijom nad disidentima, uključujući i gašenje nezavisnih medija i grupa iz civilnog društva, naročito onih koje predstavljaju tatarsku manjinu.
Kako kaže, mnogi oponenti ruske okupacije Krima uhapšeni su ili otišli u egzil.
Predstavnica Freedom House kaže da, iako je “Ukrajina zadržana na demokratskom putu” nakon svrgavanja proruskog predsjednika Viktora Janukoviča, dalji napredak je spriječen u 2015. zbog borbi u regionu Donbasa, između ukrajinskih trupa i separatista koje podržava Rusija, kontroverzi oko reformi i decentralizacije te rivaliteta među ključnim političkim fugurama i oligarha u zemlji.
Dunham navodi i da je miješnje Rusije u konflikt u Siriji doprinio “skretanju pažnje sa onoga što se dešava u Ukrajini”, ali da njihove akcije na istoku Ukrajine i dalje zabrinjavaju Freedom House, te da su glavni razlog njihovih niskih ocjena za Rusiju.
Ona kaže da je ruska vlast u 2015-oj proširila i svoju propagandu u medijima pod kontrolom države i pojačala kontolu na domaćem planu, proglašavajući neke nevladine organizacije za strane agente, što je sve dio “rastuće vladine represije nad nezavisnim aktivizmom, medijima i civilnim društvom”.
Smrtne kazne u Iranu
U Iranu je na žalost, prema riječima Dunhumove, dostignut vrh u broju smrtnih kazni te gašenja nekoliko grupa civilnog društva, te hapšenja novinara, dok tvrdolinijaši u vlasti u Teheranu, kako izgleda pokušavaju tako da “umanje očkivanja javnosti da će u zemlji doći do demokratskog otvaranja” kao prateće pojave postignutog nuklernog sporazuma između Irana i velikih svjetskih sila.
U izvještaju Freedom House se bilježi da u Avganistanu u 2015-oj nije bilo moguće održati parlamentarne izbore, ali je, prema riječima Dunhamove, zabilježen “mali napredak” u oblasti intervencije vlade Ašrafa Ganija u medijima u usporedbi sa prethodnom vladom Hamida Krazaija.
Situacija u Pakistanu u 2015-oj, ostaje uglavnom nepromijenjena, ali se navodi veliki pritisak na nevladine organizacije.
Loša godina za Baku
Kada je riječ o Kavkazu, navodi se da je “Azerbejdžan imao jako lošu“ godinu koja uključuje pralamentarne izbore koje “strane posmatračke grupe nijesu ni pokušale da nadgledaju” budući da je bilo prilično jasno ko će da pobijedi.
Izbori koji su praćeni sa još jednom rundom represije nad civilnim društvom uključujući i hapšenje novinara, među njima i novinarke RSE Hadidže Imajilove, doprinijeli su lošoj slici ove zemlje.
Bjelorusija se trudi, kako kaže Dunhamova, da popravi svoj imidž u međunarodnim očima, iako se suštinski ništa nije prominilo u ovoj zemlji, dok je Moldavija značajno nazadovala prošle godine, stoji u izvještaju Freedom Housea.
