Odvjetnica Vasvija Vidović zatražila je ukidanje prvostupanjske presude Rasimu Deliću zbog nedavnog pisma suca Haškog suda Frederika Harhoffa, koji je optužio predsjednika suda Theodora Merona za niz oslobađajućih presuda za zapovjednu odgovornost vojnih i policijskih dužnosnika s područja bivše Jugoslavije.
Pokojni Delić, bivši zapovjednik Glavnog štaba Armije BiH (ABiH), na čije je mjesto imenovan 1993.godine, osuđen je na tri godine zatvora jer nije poduzeo nužne i razumne mjere da spriječi ili kazni zločine mudžahedina nad srpskim zarobljenicima u selu Livade i logoru “Kamenica” u blizini Zavidovića 1995.godine.
“Sudac Harhoff pokazuje neprihvatljivu pristranost prema osuđujućim presudama protiv optuženih pred MKSJ-om. Takva pristranost je mogla biti odlučujući faktor pri donošenju konačne odluke da se osudi Rasim Delić”, navela je u zahtjevu odvjetnica Vidović, poslavši ga upravo spominjanom sucu Theodoru Meronu, pojašnjavajući ga činjenicom da je Harhoff bio u tročlanom prvostupanjskom vijeću koje je osudilo Delića glasovima dva naprema jedan.
Nakon što je nepravomoćno osuđen 2008.godine, godinu pol nakon toga Delić je preminuo, a Žalbeno vijeće je potvrdilo prvostupanjsku presudu.
Sudac Haškog suda Frederik Harhoff poslao je ovaj mjesec pismo na privatne adrese 56 poznanika i suradnika, izražavajući nezadovoljstvo nedavnim oslobađajućim presudama srbijanskim obavještajcima Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, srbijanskom generalu Momčilu Perišiću i hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču.
Za sada je Haški sud ostao bez komentara na kontroverzu koje je izazvalo pismo suca, a čiji su stav podržali mnogi mediji i aktivisti koji prate haška suđenja. No očito je da cijela stvar već ima pravne posljedice.
Prema podnesku Delićeve obrane iz pisma je vidljivo kako sudac Harhof smatra da su oslobađajuće presude sumnjive same po sebi i upravljane iz američko-izraelskog vojnog lobija što je za obranu pokazatelj njegove pristranosti, protiv koje je on ustao u svom pismu.
Šešelj Meronu - imate zle namjere
Budući da se i sam haški tužitelj Serge Brammertz oglasio u vezi dugog suđenja vođi srbijanskih radikala Vojsilava Šešelja, optuženi je poslao osobno pismo predsjedniku Haškog suda Theodoru Meronu optužujući ga za pristranost prema njegovom slučaju i "zle namjere" budući da mu se onemogućava obrana.
Upravo u vrijeme skandala koji trese Haški sud zbog pisma suca Harhofa, Šešelj je uputio Meronu pismo u kojem ga podsjeća da mu nije osigurana obrana u skladu s pravilima, budući da mu nije odobreno ono što je tražio, plaćanje pravnih savjetnika za obranu koju je zastupao sam.
"Pišem Vam ovu žalbu jer ste kao predsjednik ICTY-a (Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju) konstantno kršili moja prava kao sudac od 2003.godine, s vidljivom, nekontroliranom i neskrivenom, osobnom mržnjom", naveo je Šešelj u žalbi.
Šešelj je zato zatražio od Merona da sud plati troškove posjeta pravnih savjetnika "što je od velike važnosti u ovoj fazi postupka".
Nakon što je Šešelj odbio izvesti svoju obranu jer je tajništvo suda odbilo platiti troškove koje je zahtjevao (budući da nije slijedio zadanu proceduru), sudsko vijeće je proglasilo suđenje završenim. Prvostupanjska presuda se očekuje u listopadu ove godine.
Pokojni Delić, bivši zapovjednik Glavnog štaba Armije BiH (ABiH), na čije je mjesto imenovan 1993.godine, osuđen je na tri godine zatvora jer nije poduzeo nužne i razumne mjere da spriječi ili kazni zločine mudžahedina nad srpskim zarobljenicima u selu Livade i logoru “Kamenica” u blizini Zavidovića 1995.godine.
“Sudac Harhoff pokazuje neprihvatljivu pristranost prema osuđujućim presudama protiv optuženih pred MKSJ-om. Takva pristranost je mogla biti odlučujući faktor pri donošenju konačne odluke da se osudi Rasim Delić”, navela je u zahtjevu odvjetnica Vidović, poslavši ga upravo spominjanom sucu Theodoru Meronu, pojašnjavajući ga činjenicom da je Harhoff bio u tročlanom prvostupanjskom vijeću koje je osudilo Delića glasovima dva naprema jedan.
Nakon što je nepravomoćno osuđen 2008.godine, godinu pol nakon toga Delić je preminuo, a Žalbeno vijeće je potvrdilo prvostupanjsku presudu.
Sudac Haškog suda Frederik Harhoff poslao je ovaj mjesec pismo na privatne adrese 56 poznanika i suradnika, izražavajući nezadovoljstvo nedavnim oslobađajućim presudama srbijanskim obavještajcima Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, srbijanskom generalu Momčilu Perišiću i hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču.
Za sada je Haški sud ostao bez komentara na kontroverzu koje je izazvalo pismo suca, a čiji su stav podržali mnogi mediji i aktivisti koji prate haška suđenja. No očito je da cijela stvar već ima pravne posljedice.
Prema podnesku Delićeve obrane iz pisma je vidljivo kako sudac Harhof smatra da su oslobađajuće presude sumnjive same po sebi i upravljane iz američko-izraelskog vojnog lobija što je za obranu pokazatelj njegove pristranosti, protiv koje je on ustao u svom pismu.
Šešelj Meronu - imate zle namjere
Budući da se i sam haški tužitelj Serge Brammertz oglasio u vezi dugog suđenja vođi srbijanskih radikala Vojsilava Šešelja, optuženi je poslao osobno pismo predsjedniku Haškog suda Theodoru Meronu optužujući ga za pristranost prema njegovom slučaju i "zle namjere" budući da mu se onemogućava obrana.
Upravo u vrijeme skandala koji trese Haški sud zbog pisma suca Harhofa, Šešelj je uputio Meronu pismo u kojem ga podsjeća da mu nije osigurana obrana u skladu s pravilima, budući da mu nije odobreno ono što je tražio, plaćanje pravnih savjetnika za obranu koju je zastupao sam.
"Pišem Vam ovu žalbu jer ste kao predsjednik ICTY-a (Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju) konstantno kršili moja prava kao sudac od 2003.godine, s vidljivom, nekontroliranom i neskrivenom, osobnom mržnjom", naveo je Šešelj u žalbi.
Šešelj je zato zatražio od Merona da sud plati troškove posjeta pravnih savjetnika "što je od velike važnosti u ovoj fazi postupka".
Nakon što je Šešelj odbio izvesti svoju obranu jer je tajništvo suda odbilo platiti troškove koje je zahtjevao (budući da nije slijedio zadanu proceduru), sudsko vijeće je proglasilo suđenje završenim. Prvostupanjska presuda se očekuje u listopadu ove godine.