Haški sud odlučio se na uzdržanost u vezi novinarskih pitanja o istupu suca Frederika Harhofa (Harhoff) – da je Haški sud promijenio pravac u dijeljenju međunarodne pravde pod pritiskom vojnog establišmenta utjecajnih zemalja, poput Sjedinjenih Američkih Država i Izraela.
Iako je do sada nekoliko osoba s Haškog suda izašlo u javnost s optužbama o političkom utjecaju na međunarodne suce, to je protekli tjedan po prvi puta učinio jedan sudac.
No ni to nije natjeralo birokrate UN-ovog suda da pokušaju objasniti – što se dogodilo i hoće li se pokrenuti u vezi s tim bilo kakva istraga.
Na sva novinarska pitanja koja su se odnosila na pismo suca Harhofa, glasnogovornici suda i haškog tužiteljstva, Magdalena Spalinska i Aleksandar Kontić, odbili su odgovoriti na uzastupna pitanja novinara o tom skandalu, izjavljujući tek „nemamo komentara".
Podsjetimo sudac Harhof je uputio na adrese svojih 56 prijatelja i suradnika pismo u kojem optužuje predsjednika suda (ICTY) Theodora Merona – da je svojim utjecajem ishodio kod drugih sudaca oslobađajuće presude za vojne i policijske čelnike s područja bivše Jugoslavije.
Uz prvostupanjsku oslobađajuću presudu bivšim šefovima srbijanskog DB-a Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, sudac Harhof se osvrnuo u svom pismu i na pravomoćne (drugostupanjske) oslobađajuće presude srbijanskom generalu Momčilu Perišiću, kao i hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču. Svi su bili optuženi kao članovi udruženog zločinačkog poduhvata i odgovorni za zločine koje su počinile snage pod njihovim zapovjedništvom.
Harhof je zaključio da je Haški sud promijenio pravac pod pritiskom vojnog establišmenta utjecajnih zemalja, poput Sjedinjenih Američkih Država i Izraela – a koje sudac Meron kao Amerikanac židovskog porijekla predstavlja.
Sudac Harhof je izveo zaključak da su se oslobađajuće presude dogodile budući da su se vojni establišmenti uplašili presuda za zapovjednu odgovornost, a koje je Haški sud donio u više slučajeva, jer bi takva praksa u budućnosti ugrozila zapovjednike i van Balkana.
Glasnogovornici suda i tužiteljstva odgovorili su kako neće komentirati ni peticiju žrtava za pokretanje nezavisne istrage UN-a o cijelom slučaju, kao i na pitanje – što će učiniti predsjednik suda da mu povrati narušeni kredibilitet.
Glasnogovornik tužiteljstva Kontić je samo rekao kako nije u mandatu tužiteljstva da pokreće istrage koje bi uslijedile ponavljanjem procesa za koje su donesene sporne odluke, a odbio je i komentirati depeše prema američkoj vladi objavljene od strane Wikiliksa iz kojih se može naslutiti politički utjecaj na sud i haško tužiteljstvo.
No da se podigla velika prašina oko koje se nešto mora napraviti, govori tek izjava glasnogovornice Spalinske – da ako dođe do bilo kakve promjene i istrage – javnost će o tome biti pravovremeno obavještena.
Iako je do sada nekoliko osoba s Haškog suda izašlo u javnost s optužbama o političkom utjecaju na međunarodne suce, to je protekli tjedan po prvi puta učinio jedan sudac.
No ni to nije natjeralo birokrate UN-ovog suda da pokušaju objasniti – što se dogodilo i hoće li se pokrenuti u vezi s tim bilo kakva istraga.
Na sva novinarska pitanja koja su se odnosila na pismo suca Harhofa, glasnogovornici suda i haškog tužiteljstva, Magdalena Spalinska i Aleksandar Kontić, odbili su odgovoriti na uzastupna pitanja novinara o tom skandalu, izjavljujući tek „nemamo komentara".
Podsjetimo sudac Harhof je uputio na adrese svojih 56 prijatelja i suradnika pismo u kojem optužuje predsjednika suda (ICTY) Theodora Merona – da je svojim utjecajem ishodio kod drugih sudaca oslobađajuće presude za vojne i policijske čelnike s područja bivše Jugoslavije.
Uz prvostupanjsku oslobađajuću presudu bivšim šefovima srbijanskog DB-a Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, sudac Harhof se osvrnuo u svom pismu i na pravomoćne (drugostupanjske) oslobađajuće presude srbijanskom generalu Momčilu Perišiću, kao i hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču. Svi su bili optuženi kao članovi udruženog zločinačkog poduhvata i odgovorni za zločine koje su počinile snage pod njihovim zapovjedništvom.
Harhof je zaključio da je Haški sud promijenio pravac pod pritiskom vojnog establišmenta utjecajnih zemalja, poput Sjedinjenih Američkih Država i Izraela – a koje sudac Meron kao Amerikanac židovskog porijekla predstavlja.
Sudac Harhof je izveo zaključak da su se oslobađajuće presude dogodile budući da su se vojni establišmenti uplašili presuda za zapovjednu odgovornost, a koje je Haški sud donio u više slučajeva, jer bi takva praksa u budućnosti ugrozila zapovjednike i van Balkana.
Glasnogovornici suda i tužiteljstva odgovorili su kako neće komentirati ni peticiju žrtava za pokretanje nezavisne istrage UN-a o cijelom slučaju, kao i na pitanje – što će učiniti predsjednik suda da mu povrati narušeni kredibilitet.
Glasnogovornik tužiteljstva Kontić je samo rekao kako nije u mandatu tužiteljstva da pokreće istrage koje bi uslijedile ponavljanjem procesa za koje su donesene sporne odluke, a odbio je i komentirati depeše prema američkoj vladi objavljene od strane Wikiliksa iz kojih se može naslutiti politički utjecaj na sud i haško tužiteljstvo.
No da se podigla velika prašina oko koje se nešto mora napraviti, govori tek izjava glasnogovornice Spalinske – da ako dođe do bilo kakve promjene i istrage – javnost će o tome biti pravovremeno obavještena.
