Iako je pandemija korona virusa ugasila brojne poslove i radna mjesta, i gotovo uništila ekonomije koje se oslanjaju na turizam i usluge, pojedine profesije ne samo da su preživjele, nego su i profitirale.

Kada je izbila pandemija početkom 2019. godine, prva reakcija država, među kojima i Crne Gore, bila je uvođenje strogih epidemioloških mjera za suzbijanje širenja zaraze što je podrazumijevalo ili potpuno zatvaranje ili ograničavanje kretanja stanovništva i restrikcije u radu uslužnih djelatnosti, u prvom redu ugostiteljskih objekata - kafića i restorana.

U takvoj atmosferi gotovo potpune izolacije u prvi plan su izbile firme koje se bave dostavom i kurirske službe.

Pročitajte više Rad od kuće: Prava i obaveze u sivoj zoni

Siniša Lekić je vlasnik jedne od prvih firmi za dostavu u Podgorici, koju je osnovao još prije šest godina. Siniša za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da im se posao značajno uvećao u odnosu na vrijeme prije pojave virusa.

"Sigurno je u pitanju nekih 20 do 30 posto više posla od kako je počela pandemija. Ljudi ne mogu da izađu iz kuće zbog policijskog časa ili iz straha od virusa i onda sve više naručuju razne potrepštine, hranu, lijekove, cigarete", navodi Siniša uz opasku da prije šest godina kada su oni počinjali posao, u crnogorskom zakonodavstvu "dostava" nije bila prepoznata kao djelatnost.

"Tada su nam se smijali mnogi i sa podozrenjem gledali na to što mi radimo ali od kako je počela korona svi bi sada da se bave ovim poslom", ističe Srđan, dodajući da se njima tokom pandemije nije uvećao samo posao i profit, nego i konkurencija.

Profitirali poslovi vezani za internet

Među onima koji su se održali ali i uvećali prihode su i firme za onlajn trgovinu, prodaju opreme i hemijskih sredstava za zaštitu od zaraze, apoteke, prodavnice računara, suplemenata...

Srđan Jovović, vlasnik kompanije preko koje na internetu možete kupiti gotovo sve - od hrane do bijele tehnike i knjiga, za RSE kaže da je ogroman rast onlajn kupovine zabilježen u prvom talasu pandemije kada je Crna Gora bila potpuno zatvorena (lockdown), ali da je posao opao kada su ponovo otvorene trgovine.

"Prije korone obim posla nam je bio veoma mali, bukvalno zanemariv a kada je sve počelo sa koronom povećanje kupovine onlajn se mjerilo hiljadama posto. Kasnije kada se završio lockdown sve je drastično opalo. Ipak, ostale su navike dijela kupaca pa smo bez obzira na taj pad mi i drugi onlajn šopovi i dalje u plusu, i dalje rastemo pogotovo u poređenju sa vremenom prije korone", ističe Srđan.

Možda vas interesuje Skok online trgovine - od brašna do drona

Da biste poručili nešto preko interneta, potreban vam je ili telefon ili računar tako da je i prodaja kompjutera i kompjuterske opreme u periodu od početka pandemije značajno porasla, kaže za RSE informatički stručnjak Ivan Kuč.

"Profitirale su prodavnice računara, lap topova, masovno su se kupovale video kamere jer većina ljudi sada radi od kuće i ima potrebu za onlajn komunikacijom. U jednom trenutku je za građane bio problem da nabave računare ili lap topove iz razloga što su zalihe bile ispražnjene, nije ih više bilo na lagerima", kaže Ivan, navodeći da su tokom pandemije ekspanziju doživjele društvene mreže i onlajn platforme preko kojih se organizuju konferencije na daljinu sa većim brojem učesnika.

Na dobitku i laboratorije i prodavači vitamina

Među onima koji su značajno uvećali prihode tokom pandemije, naročito u drugom talasu su i privatne laboratorije. Naime, odlukom Vlade Crne Gore krajem septembra 2019. godine je omogućeno PCR testiranje na korona virus i u privatnim laboratorijama.

Ne postoje, međutim, precizni podaci o tome koliko je građana do sada testirano u tim ustanovama ali se sigurno radi o hiljadama, budući da se u njima dnevno obavi više stotina uzorkovanja na korona virus. Cijena PCR testa je 80 eura.

• Blog o pandemiji COVID-a 19
• Mapa širenja korona virusa
• Preporuke za život u vrijeme pandemije

Dok je svijet čekao da bude proizvedena prva efikasna i pouzdana vakcina protiv korona virusa, veliki broj građana slijedio je upute i savjete ljekara da uzimaju što više vitamina i minerala i tako osnaže imuni sistem. U tome su svoju šansu vidjele apoteke kao i prodavnice suplemenata.

Vakcine deluju i na novi soj korone

Maja Tadić radi u jednoj takvoj prodavnici u Podgorici i za RSE kaže da im se profit uvećao gotovo za 50 posto u odnosu na period prije početka pandemije.

"Više od pola nam se uvećao promet a ljudi najviše kupuju vitamin C i D3, kao i minerale cink i selen. Popularne su i kombinacije minerala i vitamina u multivitaminskim preparatima. Dolaze nam standardne mušterije, ljudi koji se bave sportom ali i sve više stariji ljudi koji traže baš ove suplemente, po preporuci ljekara", kaže Maja.

Gubitnici zbog pandemije

Zbog pandemije obustavljena su putovanja i značajno ograničeno kretanje stanovništva pa su hoteli ili zatvoreni ili rade na minimumu kapaciteta, oslonjeni na malobrojne domaće goste. Pogođeni su i izdavaoci privatnog smještaja kao i sve usluge snabdijevanja hotela, restorana i kafića.

Prema podacima Zavoda za statistiku u deset mjeseci 2020 je u Crnoj Gori zabilježeno oko 80 posto manje turista i noćenja u kolektivnom smještaju nego 2019.godine.

Pročitajte više

'I da besplatno punudite smještaj gostiju nema'Ponovo katanac za ugostitelje, muzičari i dalje bez posla

Od početka pandemije posla nije bilo ni za turističke vodiče kao ni za čitav spektar djelatnosti vezanih za kulturu, zabavu i rekreaciju. Putovanja su stala zbog čega su turističke agencije rad svele na minimum.

"Mi smo pretrpjeli pravi poslovni zemljotres zbog kojeg će mnoge naše kolege morati da ugase agencije", kaže za RSE direktor jedne od vodećih putničkih agencija iz Podgorice Srđan Kovačević navodeći da su njihovi gubici ogromni.

"Naš posao je pao za 95 odsto i samo nas u životu održava prodaja avio karata, mada je i to otežano u ovim uslovima."

Ne propustite da pročitate Da li predstoji najveća preraspodela bogatstva u istoriji?

Prihodi od turizma za prva tri kvartala 2020 godine su 88 posto manji nego 2019. godine i iznose nepuno 122 miliona eura. Koliki je to gubitak najbolje pokazuje uporedni podatak iz 2019. godine kada je Crna Gora od turizma prihodovala milijardu i 100 miliona eura.