Dogovor premijera Igora Lukšića sa predstavnicima opozicije u ponedjeljak o vraćanju srpskog u crnogorski obrazovni sistem otvorio je niz nedoumica kako će postignuto rješenje biti primijenjeno. Da je malo kome jasno kako će se od 1. septembra nastava izvoditi u školama govori i činjenica da smo teško našli sagovornike na tu temu.
Ono koji su pristali govore o konfuziji koja je možda korisna nejasnoća za političare ali sa jasnim posljedicama po same učenike.
"Svi smo saglasni da se nastava obezbijedi nastava na crnogorskom jeziku, ali isto tako smo saglasni da treba naći modele da se obezbijedi izvođenje nastave i na jezicima u službenoj upotrebi. Dakle, svi smo opredijeljeni da nema priče o bilo kakvom modelu podjele odjeljenja".
Ono što je Lukšić u ponedjeljak prezentovao kao rješenje pitanja jezika na kome će u crnogorskim školama od 1. septembra nastava biti izvođena, sudeći po izjavama naših sagovornika više je političko nego praktično rješenje. Tako misli i profesorka savremenog crnogorskog i savremenog srpskog jezika na filozofskom fakultetu u Nikšiću Zorica Radulović.
"U praksi će to biti jako teško organizovati. Biće apurdna situacija. Praktično će se dva ista predmeta izučavati sa malim i neznatnim razlikama. Ne znam u kom smislu i na koji način će to moći da se sprovede", kaže Radulović.
Problemi u primjeni onoga što su dogovorili političari biće brojni ocjenjuje i profesorka književnosti iz Budve Božena Jelušić.
"Počevši od terminologije, počevši od udžbenika koji su već štampani i koje neće svi prihvatiti, počevši od toga da su tek sada u izradi nekakvi ažurirani nastavni planovi. Dakle, tehničkih će pitanja biti jako mnogo i moguće je, razmije se da se doziraju sukobi, problemi, tenzije i među djecom i među roditeljima i to je ono što je loše. Ovo je načelni dogovor da se to neće činiti i da će Ministarstvo prosvjete iznaći sve mogućnosti da do toga ne dođe, ali to ne znači da će to biti moguće", kazala je Jelušić.
Gušenje građanskog koncepta
Dogovoreno rješenje o jeziku u školama nije jasno i njim nijesu zadovoljni ni predstavnici Srpskog Nacionalnog Savjeta, uprkos zadovoljstvu političkih predstavnika Srba u Crnoj Gori.
"Ako je tačno ono što tvrdi opozicija da je suština sporazuma onda to definitivno nije primjenjivo – da crnogorski i srpski istovremeno budu obavezni za sve u nastavi. Ako je, međutim tačno ono što tvrde mediji da je po tom psorazumu crnogorski obavezan za sve, a srpski za one koji to žele to znači da srpski jezik ima status fakultativnog jezika u nastavi i to je onda neprihvatljivo. U toj varijanti opozicija nije ništa drugo do istureno odjeljenje Demokratske partije socijalista i ona je izvršila potpunu izdaju srpskih nacionalnih interesa", ocjenjuje član predsjedništva Rajo Vojinović.
No ipak dobar dio političke javnosti sa olakšanjem je prihvatio dogovor premijera sa opozicijom oko pitanje jezika koji otvara put za usvajanje izbornog zakona i deblokadu procesa evropskih integracija. Međutim ono što je za političare mjere kompromisa za jezičke stručnjake imaće dalekosežne posljedice po svijest mladih generacija.
"Mislim da je politika imala veliku prevagu u svemu ovome i da će u velikoj mjeri uticati na opredjeljenje učenika i da će se učenici sada sve više izdvajati po nekoj nacionalnoj osnovi", kaže Zorica Radulović.
Upliv političkog i ideološkog na učenike guši koncept građanskog u ime nacionalnog, upozorava Božena Jelušić.
"Ovaj problem sa jezikom koji je lako mogao da bude riješen time da se jezik nazove s punim pravom crnogorskim i da taj jezik, eventualno bude protokolarni – jezik crnogorske države. To je nešto što je moglo biti kompromisno rješenje i što bi uvažilo identitetske potrebe Crnogoraca. Ovako se dobila jedna trajna bomba čiji će se fitilj sa mjerom paliti i gasiti. Dakle, tradicionalno od 91. na ovamo proizveli smo jedan konflikt koji ima potencijal da proizvodi sukobe, da proizvodi probleme, da ljudima prosto ne da da se okrenu egzistencijalnim pitanjima", zaključuje ona.
Srđan Janković
Postoje različita tumačenja postignutog dogovora premijera Igora Lukšića i lidera opozicije za rješavanje problema uvođenja nastave na srpskom jeziku u škole, kao i određeni nivo konfuzije oko implementacije dogovorenog, a dio političkih subjekata će tražiti dodatna pojašnjenja.
Ključno pitanje je kako će se sprovesti u praksi politički dogovor premijera i lidera opozicije o uvođenju srpskog jezika u školske programe. U javnosti su se pojavile različite interpretacije tog dogovora, prema kojima bi sa jedne strane crnogorski jezik bio obavezan za sve učenike, a srpski jezik fakultativan ili će i srpski i crnogorski jezik biti obavezni predmeti u školama.
I jedan od pregovarača lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić je zatečen različitim tumačenjima postignutog političkog dogovora. Najavljujući sjednicu glavnog odbora svoje stranke na kojoj će se raspravljati o tom dogovoru, Mandić kaže da će još jednom tražiti pojašnjenje Vlade o tumačenju tog dogovora. Mandić podsjeća da je zahtjev opozicije bio potpuna ravnopravnost crnogorskog i srpskog jezika u nastavnom programu.
"Sa sjednice Glavnog odbora stranke tražićemo od Vlade Crne Gore da vidimo da li mi na isti način tumačimo tačku 4 predloga sporazuma o kojem bi trebalo da se izjasne stranački organi opozicionih stranaka. U tački 4 predviđeno je obavezno učenje i srpskog i crnogorskog jezika za sve građane Crne Gore. Sada primjećujem u medijima da se to različito tumači i mislim da će nam tu biti potrebno još jedno pojašnjenje", kaže Mandić.
Andrija Mandić, pozivajući se upravo na tačku četiri odbacuje mogućnost da srpski jezik bude dio fakultativne nastave, već obavezan predmet.
"Fakultativno učenje je bilo ono što je bilo omogućeno i ranijim zakonom koji je od strane crnogorske opozicije i najvećeg broja građana Crne Gore proglašen kao diskriminatorski. Dakle, svi ljudi u Crnoj Gori znali su prije popisa da postoji jedan driskriminatorski zakon koji najbrojnijoj jezičkoj zajednici preporučuje da svoj jezik uči fakultativno", kaže Mandić.
Na različita tumačenja političkog dogovora i određene konfuzije u vezi sa sprovođenjem tog dogovora, reagovao je za RSE Branko Radulović iz Pokreta za promjene koji kaže da je crnogorski jezik priznat, srpski jezik vraćen u crnogorsko tkivo, da oba jezika pripadaju istoj lingvističkoj osnovi i da se djeca neće dijeliti.
"Ministarstvo obrazovanja i sporta treba da nađe jednu takvu mjeru primjene u kojoj će sve biti racionalno. Šta to znači? Da će svi predmeti, osim onog koga možemo zvati maternji, onog što ga možemo nazvati srpsko crnogorski ili crnogorsko srpski jezik, da će učiti zajedno iz istih knjiga, da će im predavati profesori koji će svoj jezik nazivati crnogorski ili srpski", kaže Radulović.
Cijeli tekst možete pročitati OVDJE.
Ono koji su pristali govore o konfuziji koja je možda korisna nejasnoća za političare ali sa jasnim posljedicama po same učenike.
"Svi smo saglasni da se nastava obezbijedi nastava na crnogorskom jeziku, ali isto tako smo saglasni da treba naći modele da se obezbijedi izvođenje nastave i na jezicima u službenoj upotrebi. Dakle, svi smo opredijeljeni da nema priče o bilo kakvom modelu podjele odjeljenja".
Ono što je Lukšić u ponedjeljak prezentovao kao rješenje pitanja jezika na kome će u crnogorskim školama od 1. septembra nastava biti izvođena, sudeći po izjavama naših sagovornika više je političko nego praktično rješenje. Tako misli i profesorka savremenog crnogorskog i savremenog srpskog jezika na filozofskom fakultetu u Nikšiću Zorica Radulović.
"U praksi će to biti jako teško organizovati. Biće apurdna situacija. Praktično će se dva ista predmeta izučavati sa malim i neznatnim razlikama. Ne znam u kom smislu i na koji način će to moći da se sprovede", kaže Radulović.
Problemi u primjeni onoga što su dogovorili političari biće brojni ocjenjuje i profesorka književnosti iz Budve Božena Jelušić.
"Počevši od terminologije, počevši od udžbenika koji su već štampani i koje neće svi prihvatiti, počevši od toga da su tek sada u izradi nekakvi ažurirani nastavni planovi. Dakle, tehničkih će pitanja biti jako mnogo i moguće je, razmije se da se doziraju sukobi, problemi, tenzije i među djecom i među roditeljima i to je ono što je loše. Ovo je načelni dogovor da se to neće činiti i da će Ministarstvo prosvjete iznaći sve mogućnosti da do toga ne dođe, ali to ne znači da će to biti moguće", kazala je Jelušić.
Gušenje građanskog koncepta
Dogovoreno rješenje o jeziku u školama nije jasno i njim nijesu zadovoljni ni predstavnici Srpskog Nacionalnog Savjeta, uprkos zadovoljstvu političkih predstavnika Srba u Crnoj Gori.
"Ako je tačno ono što tvrdi opozicija da je suština sporazuma onda to definitivno nije primjenjivo – da crnogorski i srpski istovremeno budu obavezni za sve u nastavi. Ako je, međutim tačno ono što tvrde mediji da je po tom psorazumu crnogorski obavezan za sve, a srpski za one koji to žele to znači da srpski jezik ima status fakultativnog jezika u nastavi i to je onda neprihvatljivo. U toj varijanti opozicija nije ništa drugo do istureno odjeljenje Demokratske partije socijalista i ona je izvršila potpunu izdaju srpskih nacionalnih interesa", ocjenjuje član predsjedništva Rajo Vojinović.
No ipak dobar dio političke javnosti sa olakšanjem je prihvatio dogovor premijera sa opozicijom oko pitanje jezika koji otvara put za usvajanje izbornog zakona i deblokadu procesa evropskih integracija. Međutim ono što je za političare mjere kompromisa za jezičke stručnjake imaće dalekosežne posljedice po svijest mladih generacija.
"Mislim da je politika imala veliku prevagu u svemu ovome i da će u velikoj mjeri uticati na opredjeljenje učenika i da će se učenici sada sve više izdvajati po nekoj nacionalnoj osnovi", kaže Zorica Radulović.
Upliv političkog i ideološkog na učenike guši koncept građanskog u ime nacionalnog, upozorava Božena Jelušić.
"Ovaj problem sa jezikom koji je lako mogao da bude riješen time da se jezik nazove s punim pravom crnogorskim i da taj jezik, eventualno bude protokolarni – jezik crnogorske države. To je nešto što je moglo biti kompromisno rješenje i što bi uvažilo identitetske potrebe Crnogoraca. Ovako se dobila jedna trajna bomba čiji će se fitilj sa mjerom paliti i gasiti. Dakle, tradicionalno od 91. na ovamo proizveli smo jedan konflikt koji ima potencijal da proizvodi sukobe, da proizvodi probleme, da ljudima prosto ne da da se okrenu egzistencijalnim pitanjima", zaključuje ona.
Različite interpretacije dogovora o srpskom u školama
Različite interpretacije dogovora o srpskom u školamaSrđan Janković
Postoje različita tumačenja postignutog dogovora premijera Igora Lukšića i lidera opozicije za rješavanje problema uvođenja nastave na srpskom jeziku u škole, kao i određeni nivo konfuzije oko implementacije dogovorenog, a dio političkih subjekata će tražiti dodatna pojašnjenja.
Ključno pitanje je kako će se sprovesti u praksi politički dogovor premijera i lidera opozicije o uvođenju srpskog jezika u školske programe. U javnosti su se pojavile različite interpretacije tog dogovora, prema kojima bi sa jedne strane crnogorski jezik bio obavezan za sve učenike, a srpski jezik fakultativan ili će i srpski i crnogorski jezik biti obavezni predmeti u školama.
I jedan od pregovarača lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić je zatečen različitim tumačenjima postignutog političkog dogovora. Najavljujući sjednicu glavnog odbora svoje stranke na kojoj će se raspravljati o tom dogovoru, Mandić kaže da će još jednom tražiti pojašnjenje Vlade o tumačenju tog dogovora. Mandić podsjeća da je zahtjev opozicije bio potpuna ravnopravnost crnogorskog i srpskog jezika u nastavnom programu.
"Sa sjednice Glavnog odbora stranke tražićemo od Vlade Crne Gore da vidimo da li mi na isti način tumačimo tačku 4 predloga sporazuma o kojem bi trebalo da se izjasne stranački organi opozicionih stranaka. U tački 4 predviđeno je obavezno učenje i srpskog i crnogorskog jezika za sve građane Crne Gore. Sada primjećujem u medijima da se to različito tumači i mislim da će nam tu biti potrebno još jedno pojašnjenje", kaže Mandić.
Andrija Mandić, pozivajući se upravo na tačku četiri odbacuje mogućnost da srpski jezik bude dio fakultativne nastave, već obavezan predmet.
"Fakultativno učenje je bilo ono što je bilo omogućeno i ranijim zakonom koji je od strane crnogorske opozicije i najvećeg broja građana Crne Gore proglašen kao diskriminatorski. Dakle, svi ljudi u Crnoj Gori znali su prije popisa da postoji jedan driskriminatorski zakon koji najbrojnijoj jezičkoj zajednici preporučuje da svoj jezik uči fakultativno", kaže Mandić.
Na različita tumačenja političkog dogovora i određene konfuzije u vezi sa sprovođenjem tog dogovora, reagovao je za RSE Branko Radulović iz Pokreta za promjene koji kaže da je crnogorski jezik priznat, srpski jezik vraćen u crnogorsko tkivo, da oba jezika pripadaju istoj lingvističkoj osnovi i da se djeca neće dijeliti.
"Ministarstvo obrazovanja i sporta treba da nađe jednu takvu mjeru primjene u kojoj će sve biti racionalno. Šta to znači? Da će svi predmeti, osim onog koga možemo zvati maternji, onog što ga možemo nazvati srpsko crnogorski ili crnogorsko srpski jezik, da će učiti zajedno iz istih knjiga, da će im predavati profesori koji će svoj jezik nazivati crnogorski ili srpski", kaže Radulović.
Cijeli tekst možete pročitati OVDJE.