Nakon dvoiposatnih razgovora crnogorskog premijera Igora Lukšića sa predstavnicima opozicionih stranaka u ponedjeljak na pomolu je dogovor o najvažnijem uslovu da bi Evropska komisija odobrila početak pregovora Crne Gore o članstvu u Evropskoj uniji, a to je usvajanje izbornog zakona.
Po svoj prilici nađeno je rješenje o vraćanju srpskog jezika u crnogorski obrazovni sistem kao i pitanje državljanstva, što je bio predusulov opozicije da obezbijedi dvotrećinsku parlamentarnu većinu za izglasavanje tog zakona.
Još je nepoznato kako će na dogovor premijera sa opozicijom reagovati u manjoj članici vladajuće koalicije Socijaldemokratskoj partiji.
"Vjerujem da smo danas napravili krupan korak ka otklanjanju prepreka u cilju pune implementacije Akcionog plana i samim tim stvaranja uslova da Evropska komisija ocijeni da je Crna Gora spremna da uđe u pregovore sa EU o konačnom članstvu", kazao je Lukšić.
Crnogorski premijer nije krio zadovoljstvo nakon što je sa predstavnicima opozicije postigao načelan dogovor koji bi trebalo da obezbijedi njihove glasove neophodne da bi Izborni zakon, kako se nada, već početkom septembra bio usvojen ogromnom većinom u parlamentu.
Prema sporazumu Vlada će Skupštini uputiti Prijedlog izmjena Zakona o opštem obrazovanju koji predviđa da se nastava u školama izvodi na crnogorskom kao službenom jeziku, ali i na srpskom i drugim jezicima u službenoj upotrebi.
"Dakle svi smo predijeljeni da nema nikakve priče o bilo kakvoj podjeli, odnosno modelu podjele odjeljenja. Svi smo saglasni da se obezbijedi nastava u skladu sa Ustavom na crnogorskom jeziku, ali isto tako smo saglasni da treba naći modele koji će obezbijediti modele za izvođenje nastave na jezicima u službenoj upotrebi, pri čemu smo definisali rješenje kojim se uvažava okolnost da je najveća lingvistička zajednica u Crnoj Gori ona koja govori srpskim jezikom".
Krivokapić: Politika ucjene
Premijer se sa predstavnicima opozicije dogovorio i o lakšem sticanju crnogorskog državljanstva za one građane koji su upisani u biračke spiskove, što je bio jedan od njihovih zahtjeva.
Lukšićev optimizam nakon zajedničkog sastanka dijelili su i opozicioni prvaci.
"Danas je napravljen, čak i iz ugla opozicije jedan veliki iskorak kada je u pitanju Vlada Crne Gore. Ja sam na početku ove izjave saopštio da nijesam vjerovao da ćemo dobiti ovo što smo dobili od strane Vlade. Ovaj papir je, što bi rekao jedan britanski političar prije skoro stotinu godina dogovor našeg vremena vezano za put evropskih integracija Crne Gore. Ovdje je zapisano i u kojem pravcu bi trebalo da bude promijenjen Zakon o opštem obrazovanju, kako bi srpski jezik i srpska jezička zajednica u Crnoj Gori dobila mogućnost obrazovanja na svom, maternjem jeziku, kako bi i dobili nastavni predmet Srpski jezik, koji bi bio obavezan", kaže predsjednik Nove Srpske Demokratije Andrija Mandić.
Branko Radulović i Andrija Mandić, 15. avgust 2011.
Novinarima se obratio i potpredsjednik Pokreta za Promjene Branko Radulović.
"Današnji dogovor pokazao je da kompromisa u Crnoj Gori, pokazao je da Vlada ne radi u punom kapacitetu kada je u pitanju vladajuća kolaicija. Očito da premijer ima više ingerencija tamo gdje su ministri iz DPS-a, a da nema snagu tamo gdje je SDP. Očito će sa svojim stavovima gospodin Krivokapić da to opstruira. Mi javno pozivamo Ranka Krivokapića da već sjutra sazove kolegijum, kako bi definisali zakone o državljanstvu, na fonu predloga opozicije i da završimo priču oko izbornog zakona", poručio je Radulović.
Lider SDP, manje članice vladajuće koalicije i predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić od početka je bio protiv toga da pitanjem srpskog jezika bude uslovljeno usvajanje izbornog zakodavstva.
To je u ponedjeljak ponovio i za kotorski Skala radio, nazivajući zahtjeve opozicije ucjenama koje su udar na građanski karakter Crne Gore.
"Jer crnogorski jezik je izraz građanske Crne Gore, a ne nijedne nacije posebno. Naravno da se ta pitanja rješavaju u nekim drugim krugovima u izvršnoj vlasti i ja ću sačekati i naravno moje kolege iz kolegijuma i potpredsjednik Šturanović i ostali da vidimo kako će to ići da ne bi smo uticali na taj dio razgovora. To nema nikakve veza sa izbornim zakonodavstvom, iz SNP-a su do kraja jula to govorili, i očigledna je politika ucjene kojoj se jedanput mora stati na kraj i vratiti se u parlamentarni život po evropskim pravilima", ocjenjuje Krivokapić.
Da li razlika u stavovima predsjednika Skupštine i Vlade mogu imati posljedice po odnose u vladajućoj crnogorskoj koaliciji i eventualno izazvati turbulencije na političkoj sceni, pitanje je na koje odgovor od Igora Lukšića nijesmo dobili.
Neuobičajeno za novog premijera pitanja novinara nakon sastanka sa predstavnicima opozicije nijesu bila dozvoljena.
Po svoj prilici nađeno je rješenje o vraćanju srpskog jezika u crnogorski obrazovni sistem kao i pitanje državljanstva, što je bio predusulov opozicije da obezbijedi dvotrećinsku parlamentarnu većinu za izglasavanje tog zakona.
Još je nepoznato kako će na dogovor premijera sa opozicijom reagovati u manjoj članici vladajuće koalicije Socijaldemokratskoj partiji.
"Vjerujem da smo danas napravili krupan korak ka otklanjanju prepreka u cilju pune implementacije Akcionog plana i samim tim stvaranja uslova da Evropska komisija ocijeni da je Crna Gora spremna da uđe u pregovore sa EU o konačnom članstvu", kazao je Lukšić.
Crnogorski premijer nije krio zadovoljstvo nakon što je sa predstavnicima opozicije postigao načelan dogovor koji bi trebalo da obezbijedi njihove glasove neophodne da bi Izborni zakon, kako se nada, već početkom septembra bio usvojen ogromnom većinom u parlamentu.
Prema sporazumu Vlada će Skupštini uputiti Prijedlog izmjena Zakona o opštem obrazovanju koji predviđa da se nastava u školama izvodi na crnogorskom kao službenom jeziku, ali i na srpskom i drugim jezicima u službenoj upotrebi.
"Dakle svi smo predijeljeni da nema nikakve priče o bilo kakvoj podjeli, odnosno modelu podjele odjeljenja. Svi smo saglasni da se obezbijedi nastava u skladu sa Ustavom na crnogorskom jeziku, ali isto tako smo saglasni da treba naći modele koji će obezbijediti modele za izvođenje nastave na jezicima u službenoj upotrebi, pri čemu smo definisali rješenje kojim se uvažava okolnost da je najveća lingvistička zajednica u Crnoj Gori ona koja govori srpskim jezikom".
Krivokapić: Politika ucjene
Premijer se sa predstavnicima opozicije dogovorio i o lakšem sticanju crnogorskog državljanstva za one građane koji su upisani u biračke spiskove, što je bio jedan od njihovih zahtjeva.
Lukšićev optimizam nakon zajedničkog sastanka dijelili su i opozicioni prvaci.
"Danas je napravljen, čak i iz ugla opozicije jedan veliki iskorak kada je u pitanju Vlada Crne Gore. Ja sam na početku ove izjave saopštio da nijesam vjerovao da ćemo dobiti ovo što smo dobili od strane Vlade. Ovaj papir je, što bi rekao jedan britanski političar prije skoro stotinu godina dogovor našeg vremena vezano za put evropskih integracija Crne Gore. Ovdje je zapisano i u kojem pravcu bi trebalo da bude promijenjen Zakon o opštem obrazovanju, kako bi srpski jezik i srpska jezička zajednica u Crnoj Gori dobila mogućnost obrazovanja na svom, maternjem jeziku, kako bi i dobili nastavni predmet Srpski jezik, koji bi bio obavezan", kaže predsjednik Nove Srpske Demokratije Andrija Mandić.
Novinarima se obratio i potpredsjednik Pokreta za Promjene Branko Radulović.
"Današnji dogovor pokazao je da kompromisa u Crnoj Gori, pokazao je da Vlada ne radi u punom kapacitetu kada je u pitanju vladajuća kolaicija. Očito da premijer ima više ingerencija tamo gdje su ministri iz DPS-a, a da nema snagu tamo gdje je SDP. Očito će sa svojim stavovima gospodin Krivokapić da to opstruira. Mi javno pozivamo Ranka Krivokapića da već sjutra sazove kolegijum, kako bi definisali zakone o državljanstvu, na fonu predloga opozicije i da završimo priču oko izbornog zakona", poručio je Radulović.
Lider SDP, manje članice vladajuće koalicije i predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić od početka je bio protiv toga da pitanjem srpskog jezika bude uslovljeno usvajanje izbornog zakodavstva.
To je u ponedjeljak ponovio i za kotorski Skala radio, nazivajući zahtjeve opozicije ucjenama koje su udar na građanski karakter Crne Gore.
"Jer crnogorski jezik je izraz građanske Crne Gore, a ne nijedne nacije posebno. Naravno da se ta pitanja rješavaju u nekim drugim krugovima u izvršnoj vlasti i ja ću sačekati i naravno moje kolege iz kolegijuma i potpredsjednik Šturanović i ostali da vidimo kako će to ići da ne bi smo uticali na taj dio razgovora. To nema nikakve veza sa izbornim zakonodavstvom, iz SNP-a su do kraja jula to govorili, i očigledna je politika ucjene kojoj se jedanput mora stati na kraj i vratiti se u parlamentarni život po evropskim pravilima", ocjenjuje Krivokapić.
Da li razlika u stavovima predsjednika Skupštine i Vlade mogu imati posljedice po odnose u vladajućoj crnogorskoj koaliciji i eventualno izazvati turbulencije na političkoj sceni, pitanje je na koje odgovor od Igora Lukšića nijesmo dobili.
Neuobičajeno za novog premijera pitanja novinara nakon sastanka sa predstavnicima opozicije nijesu bila dozvoljena.
