Povodom zahtjeva Ministarstvu pravde i policiji za održavanje drugog Prajda u Crnoj Gori, a za koji još nije precizirano da li će biti održan 20. ili 27. oktobra, nameće se pitanje da li pored države koja pokazuje spremnost da zaštiti ali i promoviše prava seksualnih manjina, i ostali dio političke javnosti iskreno podržava evropske standarde u ovoj oblasti?
Država je u velikoj mjeri pokazala razumijevanje i spremnost da zaštiti, ali i promoviše prava seksualnih manjina u atmosferi gdje većina stanovništva Crne Gore i dalje na homoseksualnost gleda kao na bolest. Tu spremnost potvrdila je i na prvom Prajdu koji je održan ljetos u Budvi, gdje je policija i pored napada huligana, dijela vlasnika restorana i građana Budve ipak uspjela da obezbijedi uslove da LGBT aktivisti prošetaju tim gradom.
Najava održavanja druge povorke Ponosa nameće pitanje koliko je sada prije svega politička javnost spremna da pokaže i dokaže da im je iskreno stalo do stvaranja atmosfere tolerancije prema različitosti.
Iz države ponovo uvjeravanje da će učiniti sve da skup u Podgorici protekne u bezbjednoj atmosferi.
„Očekujem da ćemo nakon iskustva koje smo imali u Budvi pokazati da smo kao društvo, kao građani, zreliji da bez obzira na slaganja ili neslaganja tu stvar ipak svrstamo tamo gdje joj je i mjesto, a to je u domenu ljudskih prava. Treba da poštujemo jedni druge, bez obzira što smo različiti“, kaže ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević.
No, da li su osim države i drugi akteri političke javnosti, u prvom redu partije koje se često kao promoteri evropskih vrijednosti, spremne da iskreno podrže prava seksualnih manjina, uključujući i pravo da slobodno prošetaju?
U najvećoj opozicionoj grupaciji Demokratskom frontu ne spore prava LGBT zajednici ali Novica Stanić za RSE kaže da održavanje parada nije način da se dođe do poboljšanaj položaja te populacije u Crnoj Gori:
„Nemam ništa protiv prava LGBT populacije. Zapravo, smatram da svaki čovjek treba da bude ravnopravan bez obzira na različitosti. Međutim, ja moram da kažem svoj stav da ne znam koliko su iskreni, ali tvrdim da u Crnoj Gori ima mnogo važnijih i prečih problema a trebalo bi. Evo prvo i Evropa ne mari mnogo za njih, a toliko im je stalo do tih parada ponosa. Tvrdim da bi se na jedan drugačiji način mnogo više postiglo nego na ovaj, moram reći, provokativan način.“
„Mislim da se nečija iskrenost najbolje ogleda u njegovim djelima. Taj princip nije primjenjiv samo kada je u pitanju tema – prava seksualnih manjina nego i kada su u pitanju druga zalaganja političkih pitanja. Možemo konstatovati da postoji prevelika doza neiskrenosti, prevelika doza manipulacije i političke kalkulacije. To se ne događa samo kada se govorio ljudskim pravima LGBT zajednice već kada se govori i o drugim ljudskim pravima.“
Da pojedine partije kalkulišu sa stavovima u vezi sa LGBT zajednicom smatraju i u Queer Montenegro koja organizuje predstojeću Paradu ponosa u Podgorici:
„Nažalost, kao i uvijek u politici, imamo određenih kalkulacija. Političke partije koje bi negdje i imale potencijala da podržavaju još uvijek su na nižem nivou pozitivnih izjava jer svako razmišlja o svojim glasačima, zar ne? Ja moram da kažem da postoji trend da određene političke partije podržavaju LGBT prava, bar nekim izjavama koje nijesu previše konkretne ali nijesu ni negativne jer smatraju da će to doprinijeti evropskim integracijama. Sa druge strane imamo one partije koje kroz svoje programe iskreno podržavaju LGBT prava. Ja bih rekao da je to u suštini jedan proces koji je počeo i koji će trajati“, kaže Danijel Kalezić.
Među institucijama koje značajno utiču na javno mnjenje, s obzirom na stepen popularnosti, je i Srpska pravoslavna crkva, iz koje u kontinuitetu dolaze vrlo netolerantne, a povremeno i uvredljive poruke na račun LGBT zajednice. Tako je i prije par dana mitropolit Amfilohije na svoj način komentarisao zabranu održavanja beogradskog prajda:
„Čega se pametan stidi, time se budala ponosi. To su u suštini parade srama sa ne mog gledišta, nego sa gledišta izvornog morala.“
Država je u velikoj mjeri pokazala razumijevanje i spremnost da zaštiti, ali i promoviše prava seksualnih manjina u atmosferi gdje većina stanovništva Crne Gore i dalje na homoseksualnost gleda kao na bolest. Tu spremnost potvrdila je i na prvom Prajdu koji je održan ljetos u Budvi, gdje je policija i pored napada huligana, dijela vlasnika restorana i građana Budve ipak uspjela da obezbijedi uslove da LGBT aktivisti prošetaju tim gradom.
Najava održavanja druge povorke Ponosa nameće pitanje koliko je sada prije svega politička javnost spremna da pokaže i dokaže da im je iskreno stalo do stvaranja atmosfere tolerancije prema različitosti.
Iz države ponovo uvjeravanje da će učiniti sve da skup u Podgorici protekne u bezbjednoj atmosferi.
„Očekujem da ćemo nakon iskustva koje smo imali u Budvi pokazati da smo kao društvo, kao građani, zreliji da bez obzira na slaganja ili neslaganja tu stvar ipak svrstamo tamo gdje joj je i mjesto, a to je u domenu ljudskih prava. Treba da poštujemo jedni druge, bez obzira što smo različiti“, kaže ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević.
No, da li su osim države i drugi akteri političke javnosti, u prvom redu partije koje se često kao promoteri evropskih vrijednosti, spremne da iskreno podrže prava seksualnih manjina, uključujući i pravo da slobodno prošetaju?
U najvećoj opozicionoj grupaciji Demokratskom frontu ne spore prava LGBT zajednici ali Novica Stanić za RSE kaže da održavanje parada nije način da se dođe do poboljšanaj položaja te populacije u Crnoj Gori:
„Nemam ništa protiv prava LGBT populacije. Zapravo, smatram da svaki čovjek treba da bude ravnopravan bez obzira na različitosti. Međutim, ja moram da kažem svoj stav da ne znam koliko su iskreni, ali tvrdim da u Crnoj Gori ima mnogo važnijih i prečih problema a trebalo bi. Evo prvo i Evropa ne mari mnogo za njih, a toliko im je stalo do tih parada ponosa. Tvrdim da bi se na jedan drugačiji način mnogo više postiglo nego na ovaj, moram reći, provokativan način.“
Dritan Abazović
U Pozitivnoj Crnoj Gori su veoma otvoreni u podršci LGBT zajednici, a njihova predstavnica je učestvovala ljetos na prvom prajdu u Budvi. Dritan Abazović, međutim, primjećuje da na političkoj sceni i dalje ima onih koji politički kalkulišu tim pitanjem:„Mislim da se nečija iskrenost najbolje ogleda u njegovim djelima. Taj princip nije primjenjiv samo kada je u pitanju tema – prava seksualnih manjina nego i kada su u pitanju druga zalaganja političkih pitanja. Možemo konstatovati da postoji prevelika doza neiskrenosti, prevelika doza manipulacije i političke kalkulacije. To se ne događa samo kada se govorio ljudskim pravima LGBT zajednice već kada se govori i o drugim ljudskim pravima.“
Da pojedine partije kalkulišu sa stavovima u vezi sa LGBT zajednicom smatraju i u Queer Montenegro koja organizuje predstojeću Paradu ponosa u Podgorici:
„Nažalost, kao i uvijek u politici, imamo određenih kalkulacija. Političke partije koje bi negdje i imale potencijala da podržavaju još uvijek su na nižem nivou pozitivnih izjava jer svako razmišlja o svojim glasačima, zar ne? Ja moram da kažem da postoji trend da određene političke partije podržavaju LGBT prava, bar nekim izjavama koje nijesu previše konkretne ali nijesu ni negativne jer smatraju da će to doprinijeti evropskim integracijama. Sa druge strane imamo one partije koje kroz svoje programe iskreno podržavaju LGBT prava. Ja bih rekao da je to u suštini jedan proces koji je počeo i koji će trajati“, kaže Danijel Kalezić.
Među institucijama koje značajno utiču na javno mnjenje, s obzirom na stepen popularnosti, je i Srpska pravoslavna crkva, iz koje u kontinuitetu dolaze vrlo netolerantne, a povremeno i uvredljive poruke na račun LGBT zajednice. Tako je i prije par dana mitropolit Amfilohije na svoj način komentarisao zabranu održavanja beogradskog prajda:
„Čega se pametan stidi, time se budala ponosi. To su u suštini parade srama sa ne mog gledišta, nego sa gledišta izvornog morala.“