U Crnoj Gori najdiskriminisaniji su pripadnici romske populacije, seksualne manjine i žene. Takvu ocjenu saopštili su u Podgorici predstavnici Vlade Crne Gore, ambasade Njemačke i dijela NVO sektora.
Učesnici konferencije o primijeni evropskih standarda u borbi protiv diskriminacije koja se održava u crnogorskom parlamentu saglasni su da je pred Crnom Gorom još dug put do društva u kome niko neće biti uskraćen za bilo koje ljudsko pravo niti morati da se krije i strepi zbog svoje različitosti.
Put do društva tolerancije i razumijevanja razlika je dug i nije lak, a slučaj koji to možda najbolje ilustruje je povorka Ponosa koja je ljetos održana u Budvi u atmosferi linča i progona pripadnika LGBT zajednice.
Toga su svjesni i u vladi, čiji potpredsjednik Duško Marković budvanski prajd koristi kao primjer koji ukazuje na to koliko je crnogorskom društvu zaista potrebna promjena svijesti:
“Taj skup je pokazao tri stvari. Prvo, da LGBT zajednica u Crnoj Gori ima hrabrosti da izrazi svoju orijentaciju. Drugo, da država ima političku volju i institucionalni kapacitet da zaštiti njihovo pravo na slobodu okupljanja i udruživanja. Treće je, na žalost, to da društvo još uvijek ima nizak prag tolerancije prema svojim članovima drugačijeg sekualnog opredjeljenja. Proces promjene svijesti je duži i dublji od normativnih i institucionalnih reformi. Treba nam mudrosti i strpljenja za to, iznad svega treba nam znanja. Naša politika je jasna – niko u Crnoj Gori ne treba da živi u strahu i bude nevidljiv, bez obzira na bilo koje lično svojstvo.”
Nije samo LGBT zajednica diskriminisna. U Crnoj Gori su po mišljenju ambasadora Njemačke Pijusa Fišera najugroženiji Romi, Egipćani i Aškalije. To znaju i vide u Briselu, poručuje Fišer:
“Izvještaj o skriningu za otvaranje poglavlja 23 kritički iznosi neke stvari. Tamo piše da su mjere preduzete kako bi se provela edukacija pripadnika RAE manjina i njihovo zapošljavanje. Uprkos tome, njihova nezaposlenost i ti procenti su i dalje visoki, pogotovo za žene. Diksriminacija RAE je takođe velika u području zapošljavanja kao i socijalne i zdravstvene zaštite. Romi, Aškalije i Egipćani su i nadalje najdiskriminisanija grupa u Crnoj Gori.”
Govor mržnje maloljetnika
Krajem prošle sedmice, u vrijeme kada se čekala odluka da li će biti održana Parada ponosa u Beogradu, u centru Podgorice se okupilo stotinjak mladih, većinom maloljetnika, koji su uzvikivali prijeteće i pogrdne parole na račun LGBT zajednice. Među okupljenima je bio veliki broj djece, mlađe od 15 godina. Policija koja je pratila tu povorku nije reagovala na poruke mržnje koje su se mogle čuti tokom šetnje.
Iako su iz NVO sektora, konkretno iz Građanske alijanse, pozvali nadležne da otkriju i procesuiraju sve odgovorne, posebno organizatore, to se do danas nije desilo.
Ljiljana Raičević iz Sigurne ženske kuće javno podržava LGBT zajednicu u Crnoj Gori i evo kako komentariše nereagovanje države na najnovije poruke mržnje i pogrde na račun seksualnih manjina u Crnoj Gori:
„Mislim da je to sve politički marketing crnogoskih vlasti. Jer oni naravno umiju da spriječe i znaju da obezbijede sigurnost naših građana. Što se tiče Prajda u Beogradu, meni je jako drago to su Beograđani uspjeli da izađu sami bez nekakvog najavljivanja i pritiska sa strane. To je pravi Prajd, kada vi slobodno izađete i slobodno demonstrirate nešto za svoja lična prava, za prava drugih koja su ugrožena, a prava LGBT zaista jesu ugrožena.“
No iz Vlade stižu poruke LGBT zajednici ali i njihovim protivnicima, da u Crnoj Gori nikome ne smije da bude ugroženo bilo koje ljudsko pravo, uključujući i seksualnu orijentaciju. Savjetnik premijera za ljudska prava Jovan Kojičić kaže:
„To je ona ključna poruka koju mi ponavljamo, i raniji premijer Lukšić kao i sadašnji premijer i potpredsjednik vlade, da niko u Crnoj Gori neće živjeti u strahu i biti nevidljiv bez obzira na bilo koje lično svojstvo, uključujući i seksualnu orijentaciju. To je naš cilj, mi tome težimo, odlučni smo u tome i mislim da smo to pokazali.“
Učesnici konferencije o primijeni evropskih standarda u borbi protiv diskriminacije koja se održava u crnogorskom parlamentu saglasni su da je pred Crnom Gorom još dug put do društva u kome niko neće biti uskraćen za bilo koje ljudsko pravo niti morati da se krije i strepi zbog svoje različitosti.
Put do društva tolerancije i razumijevanja razlika je dug i nije lak, a slučaj koji to možda najbolje ilustruje je povorka Ponosa koja je ljetos održana u Budvi u atmosferi linča i progona pripadnika LGBT zajednice.
Toga su svjesni i u vladi, čiji potpredsjednik Duško Marković budvanski prajd koristi kao primjer koji ukazuje na to koliko je crnogorskom društvu zaista potrebna promjena svijesti:
“Taj skup je pokazao tri stvari. Prvo, da LGBT zajednica u Crnoj Gori ima hrabrosti da izrazi svoju orijentaciju. Drugo, da država ima političku volju i institucionalni kapacitet da zaštiti njihovo pravo na slobodu okupljanja i udruživanja. Treće je, na žalost, to da društvo još uvijek ima nizak prag tolerancije prema svojim članovima drugačijeg sekualnog opredjeljenja. Proces promjene svijesti je duži i dublji od normativnih i institucionalnih reformi. Treba nam mudrosti i strpljenja za to, iznad svega treba nam znanja. Naša politika je jasna – niko u Crnoj Gori ne treba da živi u strahu i bude nevidljiv, bez obzira na bilo koje lično svojstvo.”
Nije samo LGBT zajednica diskriminisna. U Crnoj Gori su po mišljenju ambasadora Njemačke Pijusa Fišera najugroženiji Romi, Egipćani i Aškalije. To znaju i vide u Briselu, poručuje Fišer:
“Izvještaj o skriningu za otvaranje poglavlja 23 kritički iznosi neke stvari. Tamo piše da su mjere preduzete kako bi se provela edukacija pripadnika RAE manjina i njihovo zapošljavanje. Uprkos tome, njihova nezaposlenost i ti procenti su i dalje visoki, pogotovo za žene. Diksriminacija RAE je takođe velika u području zapošljavanja kao i socijalne i zdravstvene zaštite. Romi, Aškalije i Egipćani su i nadalje najdiskriminisanija grupa u Crnoj Gori.”
Govor mržnje maloljetnika
Krajem prošle sedmice, u vrijeme kada se čekala odluka da li će biti održana Parada ponosa u Beogradu, u centru Podgorice se okupilo stotinjak mladih, većinom maloljetnika, koji su uzvikivali prijeteće i pogrdne parole na račun LGBT zajednice. Među okupljenima je bio veliki broj djece, mlađe od 15 godina. Policija koja je pratila tu povorku nije reagovala na poruke mržnje koje su se mogle čuti tokom šetnje.
Iako su iz NVO sektora, konkretno iz Građanske alijanse, pozvali nadležne da otkriju i procesuiraju sve odgovorne, posebno organizatore, to se do danas nije desilo.
Ljiljana Raičević iz Sigurne ženske kuće javno podržava LGBT zajednicu u Crnoj Gori i evo kako komentariše nereagovanje države na najnovije poruke mržnje i pogrde na račun seksualnih manjina u Crnoj Gori:
„Mislim da je to sve politički marketing crnogoskih vlasti. Jer oni naravno umiju da spriječe i znaju da obezbijede sigurnost naših građana. Što se tiče Prajda u Beogradu, meni je jako drago to su Beograđani uspjeli da izađu sami bez nekakvog najavljivanja i pritiska sa strane. To je pravi Prajd, kada vi slobodno izađete i slobodno demonstrirate nešto za svoja lična prava, za prava drugih koja su ugrožena, a prava LGBT zaista jesu ugrožena.“
No iz Vlade stižu poruke LGBT zajednici ali i njihovim protivnicima, da u Crnoj Gori nikome ne smije da bude ugroženo bilo koje ljudsko pravo, uključujući i seksualnu orijentaciju. Savjetnik premijera za ljudska prava Jovan Kojičić kaže:
„To je ona ključna poruka koju mi ponavljamo, i raniji premijer Lukšić kao i sadašnji premijer i potpredsjednik vlade, da niko u Crnoj Gori neće živjeti u strahu i biti nevidljiv bez obzira na bilo koje lično svojstvo, uključujući i seksualnu orijentaciju. To je naš cilj, mi tome težimo, odlučni smo u tome i mislim da smo to pokazali.“