O žrtvama ratnih zločina danas se malo govori, posebno o njihovom pravu koje mogu ostvariti pred Haškim tribunalom, ali i pred domaćim pravosuđem, konstatovano je, uz ostalo, na tribini koju su u Sarajevu organizovali predstavnici Udruženja „Žena žrtva rata“, „Pokret majke enklave Srebrenica i Žepa“ i Savez logoraša BiH.
Pozicija žrtve u bosanskohercegovačkom društvu često se zanemaruje. Naročito je teško onima koji kroz svoja svjedočanstva na sudovima još jednom prolaze kroz sve užase koje su preživjeli tokom rata. Poseban problem je što ih društvo nije dovoljno zaštitilo. Sistem odštete nikada nije do kraja sproveden, a država malo čini da ga obezbijedi. Kada je riječ o reparacijama i priznavanju statusa civilnih žrtava rata, najgore su prošle žene koje su preživjele zločin silovanja. Žrtve takođe smatraju da su ogromne oscilacije u presudama za počinjene zločine, naročito onim donesenim pred Tribunalom u Hagu.
Murat Tahirović, iz Saveza logoraša BiH, podsjeća na Nirnberški proces na kom su osumnjičeni brzo procesuirani, ali i donošene velike kazne:
„Nažalost, i Tribunal u Hagu i sudovi u regionu i u BiH - možda mi ne možemo govoriti objektivno zbog toga što smo žrtve, u svakom slučaju imaju zaista blag odnos prema počiniocima, odnosno optuženima i na kraju osuđenima za ratne zločine."
Maja Kassa, profesorica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, godinama se bavi pravima žrtava. Smatra da su žrtve rata danas ugrožene:
„Iako spomenuto i naglašeno u Rezoluciji 827, u okviru Haškog tribunala nije predviđena mogućnost reparacije za žrtve, a biti svjedok pred međunarodnim kaznenim tijelom za žrtve je, u pravilu, vrlo teško iskustvo, jer često su izložene i pritiscima i sramoti i prijetnjama.“
STRAH OD POVRATKA
Predsjednica udruženja „Pokret majke enklave Srebrenica i Žepa“ Munira Subašić više puta bila je svjedok u procesima protiv optuženih za ratne zločine u Haškom tribunalu:
„Mi žrtve koje smo bili svjedoci u Haškom tribunalu ne možemo i ne smijemo se vratiti u naše domove gdje imamo pravo na našu kuću, na našu avliju zbog toga što zločinac nije dobio zasluženu kaznu.“
Predsjednik Udruženja logoraša BiH Murat Tahirović kaže kako je slučaj Biljane Plavšić u velikoj mjeri uticao da žrtve polako gube povjerenje u Haški tribunal:
„Biljana Plavšić dobija 11 godina, nakon toga u zatvoru napiše knjigu i negira sve ono što je priznala, nakon toga bude pomilovana - i onda se pitaju svi oni koji su stradali da li se isplatio, možda, zločin u BiH. Navešću još primjer Prijedora, gdje jedan od najzloglasnijih zločinaca danas vodi odjel za priznavanje statusa civilnih žrtava u Prijedoru.“
Jedan od problema je i činjenica da nove generacije rastu bez saznanja o onome šta se zapravo dogodilo u ratu, smatra bivša glasnogovornica Haškog tribunala Florens Hartman:
„Ne možemo popraviti prošlost, ali je vrlo bitno da se pripazi da se nastavlja raditi i skupiti svu energiju i napore da se pripazi da žrtva dobije mnogo veću ulogu u ovom drugom delu ovog procesa, znači prenošenja do lokalnog društva.“
Pročitajte ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
Pokrenuta još jedna istraga zbog zločina nad Srbima
Perković osuđen, žrtve zadovoljne priznanjem krivice
Jurišićev advokat zatražio odluku Tužilaštva BiH
Kuda sa haškim arhivama?
* * *
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)
Pozicija žrtve u bosanskohercegovačkom društvu često se zanemaruje. Naročito je teško onima koji kroz svoja svjedočanstva na sudovima još jednom prolaze kroz sve užase koje su preživjeli tokom rata. Poseban problem je što ih društvo nije dovoljno zaštitilo. Sistem odštete nikada nije do kraja sproveden, a država malo čini da ga obezbijedi. Kada je riječ o reparacijama i priznavanju statusa civilnih žrtava rata, najgore su prošle žene koje su preživjele zločin silovanja. Žrtve takođe smatraju da su ogromne oscilacije u presudama za počinjene zločine, naročito onim donesenim pred Tribunalom u Hagu.
Murat Tahirović, iz Saveza logoraša BiH, podsjeća na Nirnberški proces na kom su osumnjičeni brzo procesuirani, ali i donošene velike kazne:
„Nažalost, i Tribunal u Hagu i sudovi u regionu i u BiH - možda mi ne možemo govoriti objektivno zbog toga što smo žrtve, u svakom slučaju imaju zaista blag odnos prema počiniocima, odnosno optuženima i na kraju osuđenima za ratne zločine."
Maja Kassa, profesorica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, godinama se bavi pravima žrtava. Smatra da su žrtve rata danas ugrožene:
„Iako spomenuto i naglašeno u Rezoluciji 827, u okviru Haškog tribunala nije predviđena mogućnost reparacije za žrtve, a biti svjedok pred međunarodnim kaznenim tijelom za žrtve je, u pravilu, vrlo teško iskustvo, jer često su izložene i pritiscima i sramoti i prijetnjama.“
STRAH OD POVRATKA
Predsjednica udruženja „Pokret majke enklave Srebrenica i Žepa“ Munira Subašić više puta bila je svjedok u procesima protiv optuženih za ratne zločine u Haškom tribunalu:
„Mi žrtve koje smo bili svjedoci u Haškom tribunalu ne možemo i ne smijemo se vratiti u naše domove gdje imamo pravo na našu kuću, na našu avliju zbog toga što zločinac nije dobio zasluženu kaznu.“
Predsjednik Udruženja logoraša BiH Murat Tahirović kaže kako je slučaj Biljane Plavšić u velikoj mjeri uticao da žrtve polako gube povjerenje u Haški tribunal:
„Biljana Plavšić dobija 11 godina, nakon toga u zatvoru napiše knjigu i negira sve ono što je priznala, nakon toga bude pomilovana - i onda se pitaju svi oni koji su stradali da li se isplatio, možda, zločin u BiH. Navešću još primjer Prijedora, gdje jedan od najzloglasnijih zločinaca danas vodi odjel za priznavanje statusa civilnih žrtava u Prijedoru.“
Jedan od problema je i činjenica da nove generacije rastu bez saznanja o onome šta se zapravo dogodilo u ratu, smatra bivša glasnogovornica Haškog tribunala Florens Hartman:
„Ne možemo popraviti prošlost, ali je vrlo bitno da se pripazi da se nastavlja raditi i skupiti svu energiju i napore da se pripazi da žrtva dobije mnogo veću ulogu u ovom drugom delu ovog procesa, znači prenošenja do lokalnog društva.“
Pročitajte ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
Pokrenuta još jedna istraga zbog zločina nad Srbima
Perković osuđen, žrtve zadovoljne priznanjem krivice
Jurišićev advokat zatražio odluku Tužilaštva BiH
Kuda sa haškim arhivama?
* * *
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)