Iako će odluku o sudbini kopija arhiva Haškog suda donijeti Savjet sigurnosti UN-a, u BiH već nekoliko mjeseci traju polemike gdje se tu arhivsku građu treba smjestiti. Što prigovara Banja Luka, što kažu u Tribunalu, a kako na cio slučaj gledaju evropski parlamentarci zaduženi za Balkan?
Delegacija grada Sarajeva uskoro bi trebala otputovati u Haški tribunal kako bi se nastavili razgovori gdje i kako će haški arhiv biti smješten po okončanju rada Tribunala, a prema ranijem dogovoru jasno je da je jedina moguća lokacija Sarajevo, kaže gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen.
Korištenje i upotreba arhiva bila bi pod direktnom jurisdikcijom UN-a. Jedan od eksperata iz sarajevske delegacije koja uskoro putuje u Hag je savjetnik gradonačelnika Sarajeva Emir Suljagić:
„To mi se pravo dopalo - da dio koji se odnosi na RS bude smješten u Banjoj Luci, a dio koji se odnosi na Federaciju bude smješten u Sarajevu. Ja bih to sutra podržao, jer to znači da je u RS došlo do prevrata u stanju svijesti i da oni žele da se dokazi o počinjenim zločinima na teritoriji današnje RS-a budu tamo i da se buduće generacije obrazuju o tome kako je to nastalo.“
Emir Suljagić: predsjednika Tribunala. On je rekao da će naš zahtjev predočiti Vijeću sigurnosti koje će morati donijeti krajnju odluku. (Foto; Midhat Poturović)Suljagić napominje da se na odluku gdje će haški arhiv biti smješten treba sačekati Savjet bezbjednosti UN-a, a da je načelno dogovoreno da certifikovana kopija arhiva bude prebačena u Sarajevo:
„Mi smo naišli na razumijevanje predsjednika Tribunala. On je rekao da će naš zahtjev predočiti Vijeću sigurnosti koje će morati donijeti krajnju odluku. Mi trebamo napraviti mehanizam, odnosno ponuditi odgovore na pitanja tehničke prirode koja se u ovom slučaju postavljaju.“
Banja Luka ne vjeruje Sarajevu i kopiju arhive Haškog tribunala po okončanju njegovog rada treba podijeliti, zahtjev je Organizacije porodica zarobljnih i poginulih boraca i nestalih civila iz RS. Kako ističu, dio arhiva koji se odnosi na RS treba smjestiti u Banju Luku, a ostatak može ostati u Sarajevu, kaže predsjednik Organizacije Nedeljko Mitrović:
„Mi iz Banje Luke imamo nepovjerenje prema Sarajevu jer se zloupotrebljavaju podaci, jednostrano se prezentuju javnosti i za nas to nije prihvatljivo.“
ZA ARHIV TREBAJU POSEBNI USLOVI
Portparol Haškog tužilaštava Olga Kavran kaže da će se pitanje smještaja arhiva rješavati sa svim ostalim pitanjima vezanim za okončanje rada Haškog tribunala:
Jelko Kacin: Sarajevo je prostor za Arhiv BiH gdje treba pohraniti, odnosno čuvati i sve arhivm, odnosno dokumente u vezi sa zločinima iz perioda balkanskih ratova.„To su pitanja kojima se već aktivno bave u UN-u, postojala je i komisija koja se time bavila, tako da će oni pripremiti svoje predloge i na kraju će odlučiti UN šta će sve biti sa arhivskom građom Tribunala nakon njegovog zatvaranja.“
Da bi se spriječile bilo kakave političke manipulacije materijalom koji se nalazi u haškom arhivu, on mora biti na jednom mjestu, pod nadzorom i kontrolom, smatra poslanik u Evropskom parlamentu Jelko Kacin:
„Ako se to bude dijelilo, onda će uvijek postojati velika opasnost da se arhivi upotrijebe za političke potrebe, što ne bi bilo dobro. Za mene postoji samo jedna država - BiH. Ona ima glavni grad Sarajevo, i tamo je prostor za Arhiv BiH gdje treba pohraniti, odnosno čuvati i sve arhivm, odnosno dokumente u vezi sa zločinima iz perioda balkanskih ratova.“
Razgovori o prenosu haškog arhiva u Sarajevu krenuli su još prije nekoliko godina, i to je nacionalno blago BiH i svih njenih građana. Tome se, međutim, mora pristupiti ozbiljno i profesionalno, a ukoliko, kao do sada, to samo bude tema za dnevno-političke svađe, onda je ne treba ni prebacivati u Sarajevo, naglašava direktor Dokumentaciono - istraživačkog centra iz Sarajeva Mirsad Tokača:
„Mi smo dali prijedlog da se treba formirati posebna organizacija. Njen osnivač mora biti ili UN ili EU, i da ona mora biti pod njihovim pokroviteljstvom. Naravno, i država BiH treba da bude jedan od suosnivača, ali da nema nikakve nadležnosti, da upravljanje institucijom mora biti vrlo precizno utvrđeno.“
Nekoliko mjeseci nakon što je Robinson otišao iz Sarajeva, tek rijetki se sjećaju razgovora o prenosu haškog arhiva. Nažalost, to je samo dokaz koliko su bh. vlasti zaista zainteresovane, dodaje Tokača:
„Šta je grad, ili šta je kanton ili šta je država uradila da kaže evo mi obezbjeđujemo prostor, uložićemo novac. Samo se zadrže na nivou dnevno-političkih izjava. Ta arhiva zahtijeva potpuno drugačije uslove i skladištenja i čuvanja i organizovanja i korištenja. Tu postoji masa tajnih podataka, podataka koje moramo zaštiti. Dakle, to nije nimalo jednostavno pitanje. Ovo je previše ozbiljna stvar da bi se na dnevno-političkom nivou rješavala, i mislim da na taj način nećemo ništa dobiti.“
Pročitajte ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
Pokrenuta još jedna istraga zbog zločina nad Srbima
Žrtve gube povjerenje u Haški tribunal
Jurišićev advokat zatražio odluku Tužilaštva BiH
Perković osuđen, žrtve zadovoljne priznanjem krivice
* * *
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)
Delegacija grada Sarajeva uskoro bi trebala otputovati u Haški tribunal kako bi se nastavili razgovori gdje i kako će haški arhiv biti smješten po okončanju rada Tribunala, a prema ranijem dogovoru jasno je da je jedina moguća lokacija Sarajevo, kaže gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen.
Korištenje i upotreba arhiva bila bi pod direktnom jurisdikcijom UN-a. Jedan od eksperata iz sarajevske delegacije koja uskoro putuje u Hag je savjetnik gradonačelnika Sarajeva Emir Suljagić:
„To mi se pravo dopalo - da dio koji se odnosi na RS bude smješten u Banjoj Luci, a dio koji se odnosi na Federaciju bude smješten u Sarajevu. Ja bih to sutra podržao, jer to znači da je u RS došlo do prevrata u stanju svijesti i da oni žele da se dokazi o počinjenim zločinima na teritoriji današnje RS-a budu tamo i da se buduće generacije obrazuju o tome kako je to nastalo.“
„Mi smo naišli na razumijevanje predsjednika Tribunala. On je rekao da će naš zahtjev predočiti Vijeću sigurnosti koje će morati donijeti krajnju odluku. Mi trebamo napraviti mehanizam, odnosno ponuditi odgovore na pitanja tehničke prirode koja se u ovom slučaju postavljaju.“
Banja Luka ne vjeruje Sarajevu i kopiju arhive Haškog tribunala po okončanju njegovog rada treba podijeliti, zahtjev je Organizacije porodica zarobljnih i poginulih boraca i nestalih civila iz RS. Kako ističu, dio arhiva koji se odnosi na RS treba smjestiti u Banju Luku, a ostatak može ostati u Sarajevu, kaže predsjednik Organizacije Nedeljko Mitrović:
„Mi iz Banje Luke imamo nepovjerenje prema Sarajevu jer se zloupotrebljavaju podaci, jednostrano se prezentuju javnosti i za nas to nije prihvatljivo.“
ZA ARHIV TREBAJU POSEBNI USLOVI
Portparol Haškog tužilaštava Olga Kavran kaže da će se pitanje smještaja arhiva rješavati sa svim ostalim pitanjima vezanim za okončanje rada Haškog tribunala:
Da bi se spriječile bilo kakave političke manipulacije materijalom koji se nalazi u haškom arhivu, on mora biti na jednom mjestu, pod nadzorom i kontrolom, smatra poslanik u Evropskom parlamentu Jelko Kacin:
„Ako se to bude dijelilo, onda će uvijek postojati velika opasnost da se arhivi upotrijebe za političke potrebe, što ne bi bilo dobro. Za mene postoji samo jedna država - BiH. Ona ima glavni grad Sarajevo, i tamo je prostor za Arhiv BiH gdje treba pohraniti, odnosno čuvati i sve arhivm, odnosno dokumente u vezi sa zločinima iz perioda balkanskih ratova.“
Razgovori o prenosu haškog arhiva u Sarajevu krenuli su još prije nekoliko godina, i to je nacionalno blago BiH i svih njenih građana. Tome se, međutim, mora pristupiti ozbiljno i profesionalno, a ukoliko, kao do sada, to samo bude tema za dnevno-političke svađe, onda je ne treba ni prebacivati u Sarajevo, naglašava direktor Dokumentaciono - istraživačkog centra iz Sarajeva Mirsad Tokača:
„Mi smo dali prijedlog da se treba formirati posebna organizacija. Njen osnivač mora biti ili UN ili EU, i da ona mora biti pod njihovim pokroviteljstvom. Naravno, i država BiH treba da bude jedan od suosnivača, ali da nema nikakve nadležnosti, da upravljanje institucijom mora biti vrlo precizno utvrđeno.“
Nekoliko mjeseci nakon što je Robinson otišao iz Sarajeva, tek rijetki se sjećaju razgovora o prenosu haškog arhiva. Nažalost, to je samo dokaz koliko su bh. vlasti zaista zainteresovane, dodaje Tokača:
„Šta je grad, ili šta je kanton ili šta je država uradila da kaže evo mi obezbjeđujemo prostor, uložićemo novac. Samo se zadrže na nivou dnevno-političkih izjava. Ta arhiva zahtijeva potpuno drugačije uslove i skladištenja i čuvanja i organizovanja i korištenja. Tu postoji masa tajnih podataka, podataka koje moramo zaštiti. Dakle, to nije nimalo jednostavno pitanje. Ovo je previše ozbiljna stvar da bi se na dnevno-političkom nivou rješavala, i mislim da na taj način nećemo ništa dobiti.“
Pročitajte ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
Pokrenuta još jedna istraga zbog zločina nad Srbima
Žrtve gube povjerenje u Haški tribunal
Jurišićev advokat zatražio odluku Tužilaštva BiH
Perković osuđen, žrtve zadovoljne priznanjem krivice
* * *
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)
