Civilne žrtve rata danas su zaboravljene od institucija države i entiteta, tvrde u udruženjima koja okupljaju tu populaciju. Ova kategorija ostvaruje 70 odsto prava u odnosu na boračku populaciju, ali samo kada je riječ o materijalnim naknadama, invalidninama, tuđoj njezi i ortopedskim pomagalima, kažu u Uniji udruženja civilnih žrtava rata Federacije BiH.
U toj organizaciji smatraju da im status treba biti izjednačen sa borcima, što prednacrtom zakona o civilnim žrtvama rata, koji je usvojila Vlada FBiH, nije urađeno.
„Stavljaju nas u socijalne kategorije, stavljaju nas skupa sa neratnim invalidima. Mi poštujemo kategoriju neratnih invalida, ali uskraćeni za prava ali i pravdu, u udruženjima civilnih žrtava rata ipak ne odustaju," kaže potpredsjednik Unije Muzafer Teskeredžić.
Više od 1.600 tužbi, predatih još 2007. godine banjalučkom Osnovnom sudu, u kojima se Republika Srpska tereti za stradanja civila u proteklom ratu - nisu dobile svoj epilog.
U Uniji civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo odlučili su da tužbe u junu prebace na sarajevski Osnovni sud ili, po principu mjesne nadležnosti - u opštine gdje se zločin desio. Ali i tu nailaze na probleme.
U banjalučkom Osnovnom sudu tvrde da je slobodna volja svakog sudije da li će prihvatiti povlačenje tužbe, ili će nastaviti rad na njoj. Muzafer Teskeredžić kaže da su mu na tom sudu otvoreno rekli da je problem što se civilne žrtve rata ne odriču tužbenog zahtjeva.
„A to gospodi iz Banje Luke ne odgovara. I faktički problem je nastao samo zbog toga,“ kaže Teskeredžić.
„Mi smo civilne žrtve rata, stradali smo u ratu, uništeni su nam životi, ubijeni su nam naši najmiliji. Prema tome, nikda se nećemo odreći tužbenog zahtjeva, pa makar to značilo da će naše tužbe završiti u Strazburu, a hoće vjerovatno,“ poručuje predsjednica Unije udruženja civilnih žrtava rata FBiH Senida Karović.
Predsjednik banjalučkog Osnovnog suda Milan Tegeltija kaže da je sud zatrpan tužbama civilnih žrtava rata i da ih ima oko 10.000 iz različitih opština Bosne i Hercegovine.
„Mi smo formirali poseban referat koji radi samo tu rvrstu sporova zato što ih je jako puno. I desilo se da velika većina tih tućbi nisu bile uređene, nisu sadržavale sve što treba da sadrže. Većina tih tužbi je vraćena na uređenje. One su u nekoj redovnoj proceduri i šta će se s njima dešavati, ja ne mogu da prejudiciram. Uglavnom, po tim tužbama se aktivno radi,“ kazao je on.
Tužbe skupljale prašinu
A koliko se aktivno radi na procesuiranju zločina prema civilima svjedoči upravo podatak da su spomenute tužbe tri godine kupile prašinu u banjalučkom Osnovnom sudu. Za to vrijeme status i prava civilnih žrtava rata nije poboljšan ni u jednom segmentu.
U RS ta populacija takođe je u teškom položaju. Stanje se nije popravilo u posljednjih nekoliko godina, kaže predsjednik Saveza udruženja civilnih žrtava rata RS Dušan Babić.
„Prvo, zamrznute su nam invalidnine, nema rasta invalidnina već četiri godine. Druga stvar, nismo zadovoljni sa zakonom jer u zakonu nam nisu regulisana neka prava koja su regulisana u okruženju i u Federaciji,“ navodi Babić.
Babić dodaje da je prosječna mjesečna naknada za civilne žrtve rata u RS oko 340 konvertibilnih maraka, kao i da je ova populacija uskraćena za lijekove, ortopedska pomagala i druge beneficije koje imaju ratni vojni invalidi.
Problematika civilnih žrtava rata u BiH je neuređena oblast, slaže se i Aleksandra Letić, program koordinator Helsinškog odbora za ljudska prava RS.
Podsjeća da još uvijek ne postoji zakon na državnom nivou koji bi se bavio statusom i pravima te populacije, već se primjenjuju entitetski zakoni.
„Ali i dalje ti zakoni su vrlo diskutabilni po pitanju mogućnosti svih kategorija civilnih žrtava rata da ostvare svoje pravo unutar tih zakona,“ kaže Letić.
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine pripremilo je zakon o žrtvama torture i civilnim žrtvama rata u BiH koji bi se uskoro trebao naći i na sjednici Savjeta ministara. Njime je, između ostalog, predviđeno osnivanje fonda za reparaciju žrtava torture. U udruženjima civilnih žrtava rata podozrijevaju da će zbog predstojećih izbora taj zakon ipak čekati novi saziv državnog parlamenta.
*****
Svi prilozi iz ovosedmičnog programa Pred licem pravde:
Tužilaštvo BiH preuzima nadležnost nad svim ekshumacijama
Na području Hercegovine traga se za 750 nestalih
Kroz zatočeništvo u BiH prošlo preko 55 hiljada ljudi
Civilne žrtve rata u BiH i nakon 15 godina obespravljene
Suljević: Cijelo Sarajevo je bilo cilj
Uhićenja 18 godina nakon zločina u Kulinama
*****
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)
U toj organizaciji smatraju da im status treba biti izjednačen sa borcima, što prednacrtom zakona o civilnim žrtvama rata, koji je usvojila Vlada FBiH, nije urađeno.
„Stavljaju nas u socijalne kategorije, stavljaju nas skupa sa neratnim invalidima. Mi poštujemo kategoriju neratnih invalida, ali uskraćeni za prava ali i pravdu, u udruženjima civilnih žrtava rata ipak ne odustaju," kaže potpredsjednik Unije Muzafer Teskeredžić.
Više od 1.600 tužbi, predatih još 2007. godine banjalučkom Osnovnom sudu, u kojima se Republika Srpska tereti za stradanja civila u proteklom ratu - nisu dobile svoj epilog.
U Uniji civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo odlučili su da tužbe u junu prebace na sarajevski Osnovni sud ili, po principu mjesne nadležnosti - u opštine gdje se zločin desio. Ali i tu nailaze na probleme.
Mi smo civilne žrtve rata, stradali smo u ratu, uništeni su nam životi, ubijeni su nam naši najmiliji. Prema tome, nikda se nećemo odreći tužbenog zahtjeva, pa makar to značilo da će naše tužbe završiti u Strazburu, rekla je Senida Karović.
U banjalučkom Osnovnom sudu tvrde da je slobodna volja svakog sudije da li će prihvatiti povlačenje tužbe, ili će nastaviti rad na njoj. Muzafer Teskeredžić kaže da su mu na tom sudu otvoreno rekli da je problem što se civilne žrtve rata ne odriču tužbenog zahtjeva.
„A to gospodi iz Banje Luke ne odgovara. I faktički problem je nastao samo zbog toga,“ kaže Teskeredžić.
„Mi smo civilne žrtve rata, stradali smo u ratu, uništeni su nam životi, ubijeni su nam naši najmiliji. Prema tome, nikda se nećemo odreći tužbenog zahtjeva, pa makar to značilo da će naše tužbe završiti u Strazburu, a hoće vjerovatno,“ poručuje predsjednica Unije udruženja civilnih žrtava rata FBiH Senida Karović.
Predsjednik banjalučkog Osnovnog suda Milan Tegeltija kaže da je sud zatrpan tužbama civilnih žrtava rata i da ih ima oko 10.000 iz različitih opština Bosne i Hercegovine.
„Mi smo formirali poseban referat koji radi samo tu rvrstu sporova zato što ih je jako puno. I desilo se da velika većina tih tućbi nisu bile uređene, nisu sadržavale sve što treba da sadrže. Većina tih tužbi je vraćena na uređenje. One su u nekoj redovnoj proceduri i šta će se s njima dešavati, ja ne mogu da prejudiciram. Uglavnom, po tim tužbama se aktivno radi,“ kazao je on.
Tužbe skupljale prašinu
A koliko se aktivno radi na procesuiranju zločina prema civilima svjedoči upravo podatak da su spomenute tužbe tri godine kupile prašinu u banjalučkom Osnovnom sudu. Za to vrijeme status i prava civilnih žrtava rata nije poboljšan ni u jednom segmentu.
U RS ta populacija takođe je u teškom položaju. Stanje se nije popravilo u posljednjih nekoliko godina, kaže predsjednik Saveza udruženja civilnih žrtava rata RS Dušan Babić.
Prvo, zamrznute su nam invalidnine, nema rasta invalidnina već četiri godine. Druga stvar, nismo zadovoljni sa zakonom jer u zakonu nam nisu regulisana neka prava koja su regulisana u okruženju i u Federaciji, kaže Dušan Babić.
„Prvo, zamrznute su nam invalidnine, nema rasta invalidnina već četiri godine. Druga stvar, nismo zadovoljni sa zakonom jer u zakonu nam nisu regulisana neka prava koja su regulisana u okruženju i u Federaciji,“ navodi Babić.
Babić dodaje da je prosječna mjesečna naknada za civilne žrtve rata u RS oko 340 konvertibilnih maraka, kao i da je ova populacija uskraćena za lijekove, ortopedska pomagala i druge beneficije koje imaju ratni vojni invalidi.
Problematika civilnih žrtava rata u BiH je neuređena oblast, slaže se i Aleksandra Letić, program koordinator Helsinškog odbora za ljudska prava RS.
Podsjeća da još uvijek ne postoji zakon na državnom nivou koji bi se bavio statusom i pravima te populacije, već se primjenjuju entitetski zakoni.
„Ali i dalje ti zakoni su vrlo diskutabilni po pitanju mogućnosti svih kategorija civilnih žrtava rata da ostvare svoje pravo unutar tih zakona,“ kaže Letić.
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine pripremilo je zakon o žrtvama torture i civilnim žrtvama rata u BiH koji bi se uskoro trebao naći i na sjednici Savjeta ministara. Njime je, između ostalog, predviđeno osnivanje fonda za reparaciju žrtava torture. U udruženjima civilnih žrtava rata podozrijevaju da će zbog predstojećih izbora taj zakon ipak čekati novi saziv državnog parlamenta.
*****
Svi prilozi iz ovosedmičnog programa Pred licem pravde:
Tužilaštvo BiH preuzima nadležnost nad svim ekshumacijama
Na području Hercegovine traga se za 750 nestalih
Kroz zatočeništvo u BiH prošlo preko 55 hiljada ljudi
Civilne žrtve rata u BiH i nakon 15 godina obespravljene
Suljević: Cijelo Sarajevo je bilo cilj
Uhićenja 18 godina nakon zločina u Kulinama
*****
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)