Suđenje bivšem vođi bosanskih Srba i optuženiku za genocid Radovanu Karadžiću nastavljeno je nakon dvotjedne stanke koja je odobrena optuženom kako bi pregledao pronađene ratne dnevnike glavnog zapovjednika Vojske Republike Srpske, također optuženiku za genocid i bjegunca, Ratka Mladića.
Karadžić, koji se brani sam, nastavio je unakrsno ispitivati svjedoka tužiteljstva, Ekrema Suljevića, bivšeg pripadnika Odjela za protudiverzijsku zaštitu MUP-a BiH, čiji je glavni dio svjedočenja bio vezan uz modificirane avio bombe bacane tijekom opsade Sarajeva po civilnim ciljevima.
Karadžić je ustvrdio tijekom unakrsnog ispitivanja svjedoka Suljevića kako je po Sarajevu bilo puno legitimnih ciljeva za gađanje tijekom rata, budući da je Armija BiH imala raspoređeno niz položaja po samom gradu.
Također, usprotivio se tužiteljevom shvaćanju naredbe generala Vojske Republike Srpske Dragomira Miloševića, inače osuđenog na 29 godina zatvora zbog teroriziranja Sarajeva, kako avio bombe treba baciti na ciljeve koje će prouzročiti najviše žrtava.
Karadžić se suprotstavio tezi da je naredba bila usmjerena protiv civila, ustvrdivši kako se odnosila na vojne položaje Armije BiH s kojih je dolazila vatra unatoč primirju.
Radovan Karadžić ispituje svjedoka Ekrema Suljevića 6. rujna 2010. godine„Pa zar Vi mislite za svako vojno lice kad se kaže unosan cilj, ne podrazumijeva isključivo vojni cilj, zašto bi njemu bili cilj civili kada ga vojska napada?“, upitao je svjedoka optuženi.
Suljević, policijski tehničar koji je tijekom rata sudjelovao na nizu uviđaja granatiranja i razaranja, nije se složio s optuženim nego je ponovno potvrdio, kao i tijekom glavnog ispitivanja, kako je cijelo Sarajevo bilo cilj između 1992. i 1995.godine te da srpske snage nisu radile razliku između vojnih i civilnih ciljeva.
„Maloprije sam rekao, cijeli rat je cijelo Sarajevo bilo cilj. I cijeli rat je granatirano intenzivno. Da je to bilo negdje na linijama gdje nema civila onda bih možda mislio drugačije. U gradu gdje smo svi bili žrtve... u kući, na poslu, na placu, na ulici...“, objasnio je svjedok.
Za modificirane avio bombe koje su također ispaljivane po civilnim objektima, Karadžić je ustvrdio kako su mogle doći i s bošnjačke strane budući da su linije razdvajanja bojišnice bile bliske. No svjedok Suljević tome se usprotivio izjavivši kako Armija BiH nije posjedovala takve projektile.
„Znam da je bilo u Sarajevu slučajeva da su takve naprave eksplodirale negdje iznad Bistrika. I sigurno Armija BiH ih nije mogla uz brdo kotrljati“, izjavio je svjedok.
"A Srbi pored sofisticirane artiljerije pribjegavali su toj buradi?“, upitao je dodatno Karadžić.
„Ako tražite moje mišljenje...da.“, odgovorio je svjedok.
Nakon Suljevića suđenje Karadžiću, optuženom za genocid i zločine u desetak općina u BiH te za granatiranje i razaranje Sarajeva, nastavlja se izvođenjem novih svjedoka haškog tužiteljstva. Prema predviđenom planu to bi trebao biti jedan zaštićeni svjedok te bivši upravnik Državne bolnice u Sarajevu Bakir Nakaš.
*****
Svi prilozi iz ovosedmičnog programa Pred licem pravde:
Tužilaštvo BiH preuzima nadležnost nad svim ekshumacijama
Na području Hercegovine traga se za 750 nestalih
Kroz zatočeništvo u BiH prošlo preko 55 hiljada ljudi
Civilne žrtve rata u BiH i nakon 15 godina obespravljene
Suljević: Cijelo Sarajevo je bilo cilj
Uhićenja 18 godina nakon zločina u Kulinama
*****
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)
U programu Pred licem pravde koji se emituje svake nedjelje u 18 i 30 sati sati kao i u redovnim dnevnim emisijama, RSE izvještava o suđenju Radovanu Karadžiću, bivšem vođi bosanskih Srba koji je uhapšen 21. jula 2008. godine u Beogradu.
Optužnica tereti Karadžića za najteže ratne zločine u 11 tačaka od kojih se dvije odnose na genocid. Ostale tačke otužnice odnose se na zločine protiv čovečnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjene tokom rata u BiH od 1992.
Ratni predsjednik samoproglašene republike bosanskih Srba, kasnije preimenovane u Republika Srpska (RS), najviši je zvaničnik, pored Miloševića, kome se sudi pred Haškim tribunalom. Više tekstova o suđenju Karadžiću pročitajte ovdje.
Karadžić, koji se brani sam, nastavio je unakrsno ispitivati svjedoka tužiteljstva, Ekrema Suljevića, bivšeg pripadnika Odjela za protudiverzijsku zaštitu MUP-a BiH, čiji je glavni dio svjedočenja bio vezan uz modificirane avio bombe bacane tijekom opsade Sarajeva po civilnim ciljevima.
Karadžić je ustvrdio tijekom unakrsnog ispitivanja svjedoka Suljevića kako je po Sarajevu bilo puno legitimnih ciljeva za gađanje tijekom rata, budući da je Armija BiH imala raspoređeno niz položaja po samom gradu.
Također, usprotivio se tužiteljevom shvaćanju naredbe generala Vojske Republike Srpske Dragomira Miloševića, inače osuđenog na 29 godina zatvora zbog teroriziranja Sarajeva, kako avio bombe treba baciti na ciljeve koje će prouzročiti najviše žrtava.
Karadžić se suprotstavio tezi da je naredba bila usmjerena protiv civila, ustvrdivši kako se odnosila na vojne položaje Armije BiH s kojih je dolazila vatra unatoč primirju.
Suljević, policijski tehničar koji je tijekom rata sudjelovao na nizu uviđaja granatiranja i razaranja, nije se složio s optuženim nego je ponovno potvrdio, kao i tijekom glavnog ispitivanja, kako je cijelo Sarajevo bilo cilj između 1992. i 1995.godine te da srpske snage nisu radile razliku između vojnih i civilnih ciljeva.
„Maloprije sam rekao, cijeli rat je cijelo Sarajevo bilo cilj. I cijeli rat je granatirano intenzivno. Da je to bilo negdje na linijama gdje nema civila onda bih možda mislio drugačije. U gradu gdje smo svi bili žrtve... u kući, na poslu, na placu, na ulici...“, objasnio je svjedok.
Za modificirane avio bombe koje su također ispaljivane po civilnim objektima, Karadžić je ustvrdio kako su mogle doći i s bošnjačke strane budući da su linije razdvajanja bojišnice bile bliske. No svjedok Suljević tome se usprotivio izjavivši kako Armija BiH nije posjedovala takve projektile.
„Znam da je bilo u Sarajevu slučajeva da su takve naprave eksplodirale negdje iznad Bistrika. I sigurno Armija BiH ih nije mogla uz brdo kotrljati“, izjavio je svjedok.
"A Srbi pored sofisticirane artiljerije pribjegavali su toj buradi?“, upitao je dodatno Karadžić.
„Ako tražite moje mišljenje...da.“, odgovorio je svjedok.
Nakon Suljevića suđenje Karadžiću, optuženom za genocid i zločine u desetak općina u BiH te za granatiranje i razaranje Sarajeva, nastavlja se izvođenjem novih svjedoka haškog tužiteljstva. Prema predviđenom planu to bi trebao biti jedan zaštićeni svjedok te bivši upravnik Državne bolnice u Sarajevu Bakir Nakaš.
*****
Svi prilozi iz ovosedmičnog programa Pred licem pravde:
Tužilaštvo BiH preuzima nadležnost nad svim ekshumacijama
Na području Hercegovine traga se za 750 nestalih
Kroz zatočeništvo u BiH prošlo preko 55 hiljada ljudi
Civilne žrtve rata u BiH i nakon 15 godina obespravljene
Suljević: Cijelo Sarajevo je bilo cilj
Uhićenja 18 godina nakon zločina u Kulinama
*****
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)
Suđenje Karadžiću
O suđenju KaradžićuU programu Pred licem pravde koji se emituje svake nedjelje u 18 i 30 sati sati kao i u redovnim dnevnim emisijama, RSE izvještava o suđenju Radovanu Karadžiću, bivšem vođi bosanskih Srba koji je uhapšen 21. jula 2008. godine u Beogradu.
Optužnica tereti Karadžića za najteže ratne zločine u 11 tačaka od kojih se dvije odnose na genocid. Ostale tačke otužnice odnose se na zločine protiv čovečnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjene tokom rata u BiH od 1992.
Ratni predsjednik samoproglašene republike bosanskih Srba, kasnije preimenovane u Republika Srpska (RS), najviši je zvaničnik, pored Miloševića, kome se sudi pred Haškim tribunalom. Više tekstova o suđenju Karadžiću pročitajte ovdje.
