Dostupni linkovi

Na području Hercegovine traga se za 750 nestalih


Ilustrativna fotografija: Vesna Anđić
Ilustrativna fotografija: Vesna Anđić
Na području Hercegovine i dalje se traga za 750 nestalih osoba, a najveći broj nestalih je sa područja istočne Hercegovine, Gacka i Nevesinja.

Sanja Mulać, iz Instituta za traženje nestalih BiH, kaže za RSE kako je uvjerena da većina građana Nevesinja zna ko je odgovoran za zločine počinjene u ovom hercegovačkom gradiću. Veliki broj ima informaciju gdje se nalaze masovne grobnice, pa ipak, dodaje, ne postoji spremnost da se o mjestima zločina progovori.

„Više od 150 NN osoba potražujemo na području općine Nevesinje, i dvadesetero djece od kojih je najmlađe staro samo sedam dana. Pokušavali smo godinama doći do informacije. Građani Nevesinja znaju i moraju znati gdje su nestali Bošnjaci i Hrvati iz općine Nevesinje,“
smatra Mulać.

Istražitelji Instituta iz Mostara trenutno rade na ekshumaciji jame Lipnik u gatačkoj općini, dok će naredne sedmice biti otvorena i jama Dobrlja, za koju se sumnja da je mjesto masovne grobnice.

Okružni sud u Trebinju do sada je procesuirao svega šest predmeta ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Pravosnažnim presudama osuđene su dvije osobe zbog zločina nad bošnjačkim stanovništvom u Foči i Gacku, dok su ostali oslobođeni krivice.

Strah razlog šutnje o mjestima zločina

Sve ovo daje malo nade da se normalan život može vratiti u istočnu Hercegovinu, naglašava i nevesinjski imam Mehmed efendija Čopelj.

„Povratak Bošnjaka na ove prostore je usporen iz razloga što se zločin nije otkrio i što se nisu ti ratni zločinci osudili,“
kaže on.

Dok službene rezultate u procesuiranju ratnih zločina u sudu i tužilaštvu uglavnom pravdaju malim brojem ljudi, Blažo Stevović, predstavnik nevladine organizacije Alterntivni klub iz Trebinja, ove navode najoštrije odbacuje, jer ljudi na terenu ima.

Naglašava kako je Alterntivni klub Okružnom tužilaštvu te Centru javne bezbjednosti Trebinje u nekoliko navrata dostavio relevantne podatke u vezi s prednmetima ratnih zločina i dodaje da "nijedni ni drugi nisu reagovali.“

Komentirajući navode Instituta za traženje nestalih, Stevović dodaje kako najčešće zbog straha od odmazde i gotovo nikakve zaštite građani Hercegovine odbijaju govoriti o mjestima zločina.

„SIPA - Agencija za istragu i zaštitu pokazala se u nekoliko slučajeva zaista kao amaterska u ovim slučajevima jer je ljudima, žargonski rečeno, provaljen identitet,“ kazao je Stevović.

U Alternativni klub u protekla dva mjeseca pristigao je veliki broj prijava u kojima se teško optužuju pojedini kandidati na listama za opšte izbore. O kojima je kandidatima riječ Stevović nije mogao govoriti prije nego što budu proslijeđene, odnosno razmatrane u Centralnoj izbornoj komisiji.

*****
Svi prilozi iz ovosedmičnog programa Pred licem pravde:
Tužilaštvo BiH preuzima nadležnost nad svim ekshumacijama
Na području Hercegovine traga se za 750 nestalih
Kroz zatočeništvo u BiH prošlo preko 55 hiljada ljudi

Civilne žrtve rata u BiH i nakon 15 godina obespravljene
Suljević: Cijelo Sarajevo je bilo cilj
Uhićenja 18 godina nakon zločina u Kulinama

*****
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)

Priče o nestalima

Serijalom Priče o nestalima, Radio Slobodna Evropa pridružuje se naporima organizacija koje se bave pitanjem nestalih u regionu, kako bi njihove porodice konačno saznale istinu o svojim najmilijima.

Više priča o nestalima možete naći
OVDJE

Ukoliko nešto znate o sudbini neke od osoba o kojima govore naše priče, molimo da javite na redakcijski mail: slobodnaevropa@rferl.org

Linkovi za stranice organizacija koje se bave nestalima:

* Međunarodna organizacija za traženje nestalih
* Documenta iz Zagreba
* Istraživačko dokumentacioni centar iz Sarajeva
* Fond za humanitarno pravo iz Beograda



  • Slika 16x9

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

XS
SM
MD
LG