Identičnost ciljeva Europske komisije i hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije konstatirano je na sastanku Europske komisije i hrvatske Vlade u Zagrebu.
Zeleni plan karbonski neutralne ekonomije, jača uloga Unije na međunarodnom planu, provođenje Brexita i dogovor oko novog proračuna EU, ali i rad na artikuliranju novih kriterija za proširenje, kazala je nakon sastanka Ursula von der Leyen.
„'Zagrebački summit' u svibnju biti će potencijalna prekretnica za ove promjene, ali pred nama je mnogo posla. Radit ćemo na metodologiji i pripremi prijedloga za proces proširenja rano ove godine“, najavila je predsjednica Europske komisije.
Poruke za Albaniju i Sjevernu Makedoniju
Ona je naglasila da će Komisija naći načina da Albanija i Sjeverna Makedonija otvore pregovore.
„Obje zemlje su ispunile kriterije i moramo naći načina da ispunimo svoja obećanja“, kazala je.
Za 17. veljače predsjednica Europske komisije je najavila donatorsku konferenciju u Bruxellesu za pomoć žrtvama nedavnog potresa u Albaniji.
Hrvatski premijer Andrej Plenković naglasio je da je za Hrvatsku proširenje unije važna tema i da će joj biti posvećen svibanjsku summit lidera Unije i zemalja regije u Zagrebu:
„Želimo da 20 godina nakon prvog 'Zagrebačkog summita' na vrhu unesemo novu dinamiku, a da po mogućnosti razriješimo i deblokiramo situaciju oko otvaranja pregovora o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom“, predstavio je svoje planove Plenković.
Pročitajte i ovo: Bugajski: EU i SAD moraju iskoristiti makedonski primjer za čitav regionRad na deblokadi pregovora
On je ranije pojasnio da predano radi na njihovoj deblokadi, da je to bila tema njegovih susreta unazad tri dana - sa francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom i sa predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Layen, a sljedećeg tjedna sa predsjednikom Europskog parlamenta Davidom Sassolijem i njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.
I hrvatska potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica u petak je novinarima govorila o perspektivi dviju zemalja i o novom setu kriterija za pregovaranje kojeg priprema povjerenik za proširenje Oliver Varhelyi:
Pročitajte i ovo: Mirel za RSE: Sada treba razgovarati o tome šta Makron hoće„Vidite da je sada i Francuska malo fleksibilnija, nadamo se da će popustiti i da će naši prijatelji iz Sjeverne Makedonije i Albanije dobiti status kandidata. Metodologija na kojoj se radi je sasvim drugačija od dosadašnje – sedam velikih poglavlja, jedan drugačiji pristup nego onaj koji je imala Hrvatska u svom pristupnom procesu. O tome će se još razgovarati, ali mogu vam reći da je od svega najvažnije – vladavina prava, i to je ono što se traži kroz svih tih sedam poglavlja. Prvo to savladati, a onda nastaviti ispunjavati sve druge kriterije“, kaže Šuica.
Vanjskopolitički analitičar i urednik portala euractiv.hr Željko Trkanjec u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je Macron bio u pravu sa svojim zahtjevom.
“Na primjer, Srbija pregovara pet godina i devet mjeseci, a Hrvatska je pregovarala pet godina i tri mjeseca. Hrvatska je nakon toga postala članica EU, Srbija je zatvorila dva poglavlja. To pokazuje da je problem sa pregovaračkim procesom dubinski i sadržajan, a ne samo u političkom smislu. Dakle, imamo ozbiljan metodološki problem i zato je njegovo ukazivanje na taj problem od izvanredne važnosti“, kaže Trkanjec.
I on naglašava kako je najvrjednije u Macronovoj inicijativi naglasak na vladavini prava i demokratskim standardima, a u prvom redu prijedlog uvođenja reverzibilnosti. O čemu se radi?
Pouke iz Rumunjske i Bugarske
„Naime, dok su Rumunjska i Bugarska pregovarale, one su se intenzivno borile protiv korupcije. One sekunde kada su pregovori završeni i bilo definirano da će ući u članstvo došlo je do izuzetnog porasta korupcije u obje zemlje. Francuski prijedlog predviđa da, kada se prijeđe jedna od sedam stepenica, jača se integraciju te zemlje sa Europskom unijom. No, ukoliko kasnije dolazi do problema s onim što je ispregovarano, događa se povratak natrag, dakle reverzibilnost“, kaže Trkanjec.
Pročitajte i ovo: Hasić: Izostaju zajedničke euro inicijative na Zapadnom BalkanuKonkretno, to znači da se zemlju kandidatkinju odmah vraća na raniju razinu. Dakle, pada za jedan razred dole i mora ponovno ispregovarati područje u kojem se pojavio problem, kako bi se vratio u viši razred pristupnih pregovora.
Sa Europskom komisijom u Zagreb su doputovali i novinari koji u Bruxellesu i Strassbourgu prate rad Komisije. Jedna od tema koja ih je zanimala je i migrantska kriza. Plenković je izričito naglasio da Hrvatska nikada neće postaviti bodljikavu žicu prema BiH i odbio prozivanja o nehumanom postupanju hrvatske policije prema izbjeglicama i migrantima, osim dva slučaja nenamjernog ranjavanja.