Srpska pravoslavna crkva (SPC) u Crnoj Gori i opozicioni politički savez Demokratski front (DF) odbacili su optužbe predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića na njihov račun, a povodom protestnih litija zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
Đukanović je između ostalog konstatovao da crkveni protesti nisu upereni protiv aktuelnog Zakona, već protiv države Crne Gore, a dio opozicionih političkih partija optužio da koriste situaciju za dolazak na vlast vaninstitucionalnim putem.
"Boreći se protiv spornog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, mi kao građani Crne Gore a istovremeno vjernici Pravoslavne crkve borimo se za bolju Crnu Goru koja će imati dobre a ne loše zakone. Sve ostalo su neutemeljene i promašene priče", saopštio je rektor Cetinjske bogoslovije Gojko Perović za dnevni list "Dan", reagujući na intervju Đukanovića Televiziji Crne Gore.
Perović je saopštio da je tema protesta loš zakon koji "jednoj velikoj grupi ljudi i jednoj instituciji koja okuplja najveći broj vjernika u Crnoj Gori uskraćuje mogućnost da se za svoja prava bori pravnim sredstvima".
Šta je rekao Đukanović?
Govoreći o ključnoj temi u Crnoj Gori - političkim posljedicama usvojenog Zakona o slobodi vjeroispovijesti i snažnom protivljenju Srpske pravoslavne crkve kroz višenedjeljno organizovanje protestnih litija uz učešće više desetina hiljada vjernika, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je između ostalog poručio "da se vara onaj ko misli da će istrajnošću u organizaciji protestnih litija, državu natjerati na kapitulaciju".
Vaš browser nepodržava HTML5
Masovna litija SPC u Podgorici
Ujedno, Đukanović vjeruje da će biti dijaloga između premijera Duška Markovića i mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti i da tu nema drugog izbora, jer "država neće pristati na ucjene".
Đukanović je, između ostalog, optužio Srpsku pravoslavnu crkvu da je instrument za realizaciju velikosrpskih interesa, te da pokušava da sruši Crnu Goru, odnosno da je vrati na nivo teokratije.
"Ko god se opredijelio da živi u ovoj zemlji, ko god ima potomstvo, ili planira da ima potomstvo mora razmišljati da li će tom potomstvu da ostavi srednjovjekovnu teokratsku srpsku državu Crnu Goru, ili ćemo da tom potomstvu ostavimo građansku državu, državu multietničke demokratije sa usvojenim evropskim sistemom vrijednosti, državu u kojoj će svi građani i sve vjerske zajednice imati ista prava i ravnopravan položaj", navodi Đukanović.
Pročitajte i ovo: Bešker za RSE: Đukanović doživljava SPC kao agenturu druge državeĐukanović je kazao da bezbjednost i mir u Crnoj Gori nijesu ugroženi ali da je mnogo onih koji sa raznih adresa pokušavaju da zloupotrijebe litije, ali i poručio istakao da svi moraju da snose odgovornost za svoje djelovanje.
"Svako mora znati kada izvuče mač iz korica, tog trenutka treba znati kako će ga u korice vratiti. A ne da nakon izvjesnog vremena pokušava da prenese odgovornost na nekog drugog", rekao je Đukanović reagujući na poruke iz SPC da je teško kontrolisati masovne proteste.
Đukanović je konstatovao da postoje tri linije udara na uspostavljene demokratske, evropske i multietničke vrijednosti u Crnoj Gori i samu državu, a to su: crkvena linija, prosrpska opozicija i ideolozi i akteri velikosrpskog državnog nacionalizma iz okruženja.
Pročitajte i ovo: Policija C. Gore više neće obezbjeđivati litije, SPC ne odustajeDF tvrdi da je predsjednik 'u panici'
Opoziconi Demokratski front je odbacio Đukanovićeve navode, a jedan od lidera ove političke grupacije Milan Knežević je ocijenio da je u izbornoj godini Đukanoviću potreban narativ o navodnoj ugroženosti države.
"To govori o panici i jednom sindromu odlazećeg južnoameričkog diktatora. Ponavljamo još jednom, nezavisnost Crne Gore nije ugrožena ni od Demokratskog fronta, niti od Srpske pravoslavne crkve, niti od Srbije. Mi nemamo namjeru da mijenjamo državno pravni status Crne Gore. Nezavisnost Crne Gore je isključivo ugrožena od Mila Đukanovića i ove oligarhije na vlasti", rekao je Knežević.
Pročitajte i ovo: Zabrane, note i oštra retorika na liniji Beograd-PodgoricaOpoziciona Socijalistička narodna partija (SNP) je, reagujući na Đukanovićeve ocjene, saopštila da je "narod stao uz svoje svetinje i vladike i neće odstupiti ni pedalj dok se ne povuče sramni akt koji je dodatno unazadio zemlju".
Građanski pokret Ujedinjena reformska akcija (URA) je reagovala na Đukanovićev intervju i dio kojim kritikuje neimenovane institucije konstatacijom da "Đukanović upozorava i panično kune sve one saradnike koji ne žele da brane njegov kriminal i nezakonito stečene milijarde".
Opozicioni Demos, je ocijenio da je Đukanovićevo upozorenje dijelu institucija ima "funkciju zastrašivanja građana pozivom državnim organima na pojačanu gotovost za represivno djelovanje u crnogorskom društvu".
Đukanovićeve kritike vlasti
Predsjednik Crne Gore je, osim kritika i oštrih ocjena na račun Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori i političkim oponentima, poslao poruku i dijelovima vlasti u Crnoj Gori, konstatujući da pojedini dijelovi te vlasti nisu "dovoljno posvećeni državnom interesu", da "nema osjećaja odgovornosti i da se nedovoljno radi u odbrani crnogorskog nacionalnog interesa".
Pročitajte i ovo: Sagau: 'Ne autokefalna, već autonomna crkva Crne Gore'Politički analitičar Dragiša Janjušević za Radio Slobodna Evropa procjenjuje da je ta poruka mogla biti upućena i koalicionim partnerima koji su na čelu pojedinih državnih institucija.
"Đukanović je možda želio da pošalje poruku da državna uprava nije u dovoljnoj mjeri partitokratizovana i da bi po njegovom mišljenju bilo dobro da je više zavisna od partija, što bi bio signal da je sve u redu i da država funkcioniše. U mnogim elementima smo vidjeli da je država poistovjećena sa partijom. S obzirom na činjenicu da je podijeljena vlast na više partija, ima se utisak da je Đukanović poručio da ipak nije napravljen dobar model partitokratije koji bi bio najbolji za očuvanje crnogorske državnosti", smatra analitičar Janjušević.
- Ne propustite da pročitate - Đukanović: Otac nacije koji deli Crnu Goru
Od usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti SPC pokušava da masovnim protestnim litijama natjera vlast da povuče taj Zakon, za koji smatra da služi otimanju crkvene imovine. Zakon o slobodi vjeroispovijesti propisuje obavezu vjerskim zajednicama da dokažu vlasništvo nad imovinom izgrađenom do 1918. godine, dok će se u suprotnom ta imovina smatrati državnom.