Postupak pred medjunarodnom arbitražom, koji je protiv Kombinata aluminijuma Podgorica pokrenut po tužbi ruske VTB banke obustavljen je na osnovu naredbe Visokog suda pravde u Londonu.
Bivši vlasnik KAP-a, ruska Centralno-evropska aluminijumska kompanija, sa njom povezana En plus grupa i ruska VTB banka u stečajnom postupku potražuju oko 120 miliona eura i uz crnogorsko Ministarstvo finansija i Elektroprivredu su najveći povjerioci.
VTB od KAP-a potražuje skoro 26 miliona eura koje, sasvim je izvjesno, s obzirom na vrijednost stečajne mase Kombinata i svoje pozicije u redu po kom se povjerioci isplaćuju, neće moći da naplati.
VTB je, vjerovatno svjesna te činjenice, pokrenula spor pred Visokim sudom pravde u Londonu koji je juče obustavljen, o čemu je domaću javnost, izjavom državnoj televiziji, izvjestio stečajni upravnik KAP-a, Veselin Perišić.
„Uspjeli smo da izdejstvujemo odluku medjunarodnog suda u Londonu da se obustavi arbitražni postupak koji se vodio po tužbi VTB banke čime je, praktično, odbijena tužba te banke čiji je iznos potraživanja bio preko 25 miliona eura.“
Dobra vijest koja je stigla iz Londona u značajnom dijelu pravno laičke javnosti, zabrinute za ishode brojnih arbitraža u vezi sa KAP-om, čiji bi negativan ishod veoma destabilizoavao ionako krhke javne finansije Crne Gore, izazvala je iznenadjenje.
Medjutim, advokat Nikola Martinović kaže da iznenadjenju nema mjesta, ali sudeći po njegovoj izjavi, može se zaključiti da, imajući u vidu domaće sudstvo, nema mjesta ni čudjenju zbog činjenice da ovakvu odluku mnogi nijesu očekivali.
„Stečajni postupci i stečajni sudovi na teritoriji cijele Evrope podrazumijevaju pravilo da stečajni sud preuzima nadležnost svih sudova povodom stečajne mase ili stečajnog dužnika. Sud u Londonu nije uradio ništa drugo, osim što je primijenio to pravilo – da svi postupci koji se tiču stečajne mase i stečajnog dužnika budu sprovedeni u skladu sa primjenljivim materijalnim pravom Stečajnog suda u Podgorici i to je bilo potpuno očekivano. U Crnoj Gori to može biti iznenadjujuće jer mi ne možemo da imamo veliku sigurnost u naše institucije jer u raznim slučajevima donose različite odluke. Engleski sudovi, očigledno, imaju ujednačenu praksu, pa nema iznenadjenja.“
Informaciju o odluci Visokog suda pravde u londonu, pratilo je i obrazloženje da se pravno dejstvo priznanja stečaja odnosi na obustavljanje pokretanja ili nastavka pojedinačnih parničnih postupaka protiv stečajnog dužnika, uključujući i automatsko obustavljanje arbitražnog postupka koji je u toku. Stoga bi se u laičkoj javnosti mogao steći utisak da se obustavlja i arbitraža koju je Centralnoevropska aluminijumska kompanija ruskog oligarha Olega Deripaske, kao bivši vlasnik KAP-a, u Beču pokrenula protiv države Crne Gore.
Medjutim, po objašnjenju advokata Nikole Martinovića, lako je zaključiti da se radi o potpuno odvojenim procesima koji nemaju medjusobnog uticaja, što znači da državi, odnosno, gradjanima Crne Gore, odštetni zahtjev Deripaskine kompanije od 700 miliona eura. još uvijek prijeti.
„Stečajni sud vodi sporove koji se tiču stečajne mase i stečajnog dužnika, a CEAC ima arbitražni postupak ne sa stečajnim dužnikom već sa svojim saugovaračem iz ugovora o prodaji akcija. To nije predmet stečajnog postupka, već predmet posebnog arbitražnog postupka izmedju akcionara, a tim pitanjima se ne bavi stečajni sud što znači da svaka ugovorena arbitraža ima pravo da sudi o odnosima izmedju akcionara.“
Podsjetimo. CEAC je podnio dvije tužbe protiv Crne Gore u kojima traži obeštećenje od 100 i 600 miliona eura.
Zbog navodnog kršenja medjudržavnog Sporazuma o poravnanju koju su Vlada i ova kompanja sklopili 2009. kao i zbog navodnog kršenja medjudržavnog Sporazuma o uzajamnom podsticanju i zaštiti investicija zaključenog sa Kiprom gdje je CEAC registrovan, što su Vlada i stečajna uprava KAP-a negirali.