Rezultati lokalnih izbora u Nikšiću otkrili su dosad neviđen broj nevažećih glasačkih listića, koji je bio skoro deset puta veći u odnosu na uobičajeni broj poništenih glasova tokom bilo kog izbornog procesa.
Zašto se jedan broj građana odlučio da izađe na izbore i poništi svoj glasački listić? Da li je riječ o pritisku, strahu od posljedica od izostanka sa glasanja, ili poništavanje listića predstavlja otpor glasanju protiv svoje političke volje?
Preko 11 posto građana koji su izašli na glasanje u Nikšiću, učinili su svoj glas nevažećim. Na svim prethodnim izborima broj nevažećih listića se kretao do 1,5 posto. Tako na primjer samo prije šest mjeseci na parlamentarnim izborima, pri izlaznosti od preko 70 posto ili skoro 380.000 građana, nevažećih listića bilo je svega 1,4 procenata. Konkretno u Nikšiću je na parlamentarnim izborima bila izlaznost 80 posto, a nevažećih listića svega 1,1 posto.
Prije šest mjeseci na parlamentarnim izborima, pri izlaznosti od preko 70 posto, nevažećih listića bilo je svega 1,4 procenata
Zbog čega je na lokalnim izborima u Nikšiću, na kojima su učestvovale samo dvije partije vladajuće koalicije, a kompletna opozicija bokotovala, preko 11 posto birača učinilo svoj glas nevažećim?
Ovaj svojevrsni rekord, se uglavnom objašnjava mogućnošću da je na građane Nikšića vršen pritisak da izađu na izbore od strane partija učesnica.
Dio birača je poništio svoj glasački listić, kao rješenje između tog pritiska i želje da ne glasaju protiv svoje političke volje za neku od partija vladajuće koalicije.
"Birači su očigledno bili pod velikim pritiskom da izađu, da na taj način pojačaju legitimitet izbornog rezultata. I osnovna asocijacija kada vidimo ovoliki broj nevažećih listića u takvim okolnostima jeste da je jedan dio birača osjećao pritisak i na neki način smatrao da bi ih izlazak na izbore rasteretio tog pritiska", kaže direktor Centra za monitoring Zlatko Vujović i dodaje:
"Čini mi se da je jedan dio brača napravio kompromis. Dakle, svojim izlaskom lišio sebe pritiska, ali sa druge strane nisu glasali za jednu od dvije opcije, jer im to nije bilo prihvatljivo. Meni je to i dokaz da postoji veliki pritisak na birače od strane vladajuće koalicije inače, kada govorimo o izbornom procesu i da je ovo po prvi put na neki način materijalizovani dokaz jedne takve teze".
Birači izloženi pritiscima zahvaljujući nefunkcionalnim institucijama, kaže Vujović
Analizirajući fenomen rekordnog broja nevažećih glasačkih listića, profesor Miloš Bešić kaže da je teško izvesti konačan zaključak o uzrocima tog fenomena. Bešić nabraja tri moguća razloga poništavanja glasačkog listića, među kojima je prvi, da je jedan broj birača iz nepoznatih razloga morao da izađe na izbore:
"Ne mogu da kažem da neko to uvjerenje namjerno širi, ali očito je da dio birača ima uvjerenje da moraju izaći na izbore iako su na neki način rezignirani i protiv ove vlasti. Drugi razlog može da bude teorijski, da su to opozicioni birači koji su na taj način, ovakvim izlaskom, htjeli da pokažu jednu vrstu rezignacije i otpora i time se potvrđuje jedna vrsta delegitimizacije ukupnog političkog sistema.
Treći mogući razlog jeste jedna moguća prirodna reakcija onih birača koji tradicionalno glasaju za vlast ali su vrlo nezadovoljni postojećom situacijom i u državi pa i vjerovatno i u samom Nikšiću. Pretpostavimo da oni nisu glasači opozicije i da jesu glasači vlasti, ali na ovaj način su pokazali svoj stav, svoj kritički stav u odnosu na tu vlast koju oni generalno podržavaju".
Odgovarajući na pitanje da li se može govoriti o ugrožavanju slobodne političke volje kod dijela birača u Nikšiću koji su potencijalno bili primorani da izađu na izbore, Zlatko Vujović kaže da je situacija u Crnoj Gori komplikovana i birači jesu izloženi pritiscima zahvaljujući nefunkcionalnim institucijama.
"Na žalost i same institucije koje su zadužene za sprovođenje izbornog procesa su nefunkcionalne. Govorim prije svega o Državnoj izbornoj komisiji, jednim dijelom i opštinske izborne komisije ali i Agencija za sprječavanje korupcije. U jednoj takvoj situaciji teško možemo očekivati da se birač osjeća slobodno bez obzira što je bilo slučajeva da su procesuirana lica koja su bila optužena i osuđena za krivična djela protiv izbornog prava", kaže Vujović.
Profesor Miloš Bešić kaže da je fenomen velikog broja poništenih glasova u tijesnoj vezi sa ukupnim političkim ambijentom u Crnoj Gori i političkom krizom koja ne jenjava.
"Ovo treba sagledati u širem kontekstu. Autoritet vlasti DPS-a u kontinuitetu ima regresivne trendove, dakle stabilno je u opadanju. To opadanje nije drastično ali je ipak osjetno. Dodatno čitavu stvar komplikuje teška ekonomska situacija i smjena vođstva na čelu Vlade. Poseban problem jeste tvrdoglav stav opozicije da ne uđe u parlament čime imamo problema sa legitimnošću ključne institucije Skupštine Crne Gore", ocijenio je profesor Bešić.