U centru pažnje javnosti i političkih posmatrača u Crnoj Gori jesu nedjeljni izbori u Nikšiću, najkontroverzniji u istoriji crnogorskog višepartijzma, jer je na njima faktički učestvovala samo jedna partija, dok ih je kompletna opozicija bojkotovala. Iako je izlaznost bila ispod 50 odsto, paradoks je da su rezultatima takvih izbora svi zadovoljni, svako iz svojih razloga. Kakve su, međutim, posljedice nikšićkog glasanja na opšte političke prilike u Crnoj Gori, koja se od oktobarskih parlamentarnih izbora našla u dubokoj krizi zbog skupštinskog bojkota opozicije? Hoće li vlast i opozicija konačno početi suštinski dijalog ili će doći do radikalizovanja situacije?
Izbori u Nikšiću, drugom po veličini crnogorskom gradu, uoči kojih se vodila do sada najneobičnija kampanja u Crnoj Gori, pošto u njoj nije bilo kavge oponenata, već samo oštrih poruka jedne partije, donijeli su još intrigantniji rezultat. Tako je nevažećih glasova bilo više nego što ih je dobila drugoplasirana, od dvije partije koje su učestvovale na izborima. Čak 11 odsto njih, od 45,1 odsto izašlih na birališta, odlučilo je da svoj listić učini nevažećim. Od ukupno 58.486 Nikšićana sa pravom glasa, za Demokratsku partiju socijalista Mila Đukanovića glasalo je 21.104, a za Socijaldemokrate Ivana Brajovića, sa kojima je DPS u koaliciji na državnom nivou, 2.324. No, matematika ne pomaže u izvođenju zaključaka pošto su svi utvrdili da su pobijednici izbora u gradu pod Trebjesom.
Tako je DPS, iako je u odnosu na parlamentarne izbore od prije pet mjeseci osvojio 245 glasova manje, zadovoljan, jer je, kako je rekao visoki funkcioner te partije Milutin Simović, to ovjera uspjeha koji je ta stranka postigla na oktobarskim parlamentarnim izborima. Ništa manje zadovoljne nijesu ni Brajovićeve Socijaldemokrate, koje su u odnosu na parlamentarne izbore utrostručili svoj saldo u Nikšiću.
Sa druge strane, u opoziciji koja je bojkotovala izbore, činjenicu da je DPS u rodnom gradu svog lidera Mila Đukanovića na birališta izvukao manje od 50 odsto birača, tumače kao očigledan neuspjeh. Ko su zapravo dobitnici, a ko gubitnici izbora u Nikšiću, pitali smo političku analitičarku Daliborku Uljarević iz Centra za građansko obrazovanje.
“Ovdje su najveći gubitnici građani i građanke Nikšića. Oni nijesu imali lepezu izbora političkih opcija, nego orvelovski povratak u jednopartijski sistem. Bez kompetitivnosti i legitimiteta koja ona nosi, mi dolazimo do antipoda funkcionalne demokratije. Zato je Nikšić bio ne samo jedna dosadna utakmica koja je registrovana službenim rezultatom, već moguće i opasno dolivanje ulja na vatru goruće političke krize.“
I čini se da političku i sveukupnu javnost Crne Gore, sada manje zanima izborna aritmetika u Nikšiću, već više refleksija tih izbora na državni nivo. Da li se nakon njih kreira ambijent za konačan početak dijaloga opozicije i vlasti, za izlazak iz duboke političke krize u kojoj se Crna Gora našla nakon parlamentarnih izbora u oktobru prošle godine, ili smo bliže novim tenzijama i radikalizaciji političkih prilika?
“Sve ovo što se desilo u Nikšiću, iako govorimo o lokalnim izborima, ne može da djeluje podsticajno na postojeću, inače složenu i osjetljivu političku situaciju, pošto je metaforički rečeno, najjača politčka opcija u Nikšiću ona koja se odlučila za bojkot izbora ili apstinenciju. Po mom sudu, gradjani i gradjanke Nikšića su, i u ovim skučenim uslovima, poslali snažnu opomenu. Od kapaciteta političkih struktura da razumiju tu opomenu, zavisiće i dinamika razrješenja ili akceleracije crnogorske političke krize“, pojašnjava Uljarević.
I na kraju, vratimo se izborima u Nikšiću. Ostaće upamćeni u istoriji parlamentarizma kao jedni od najkontroverznijih. Nijesu bili konkurentni, tajnost glasanja je bila dovedena u pitanje, pošto je izbore bojkotovala kompletna opozicija a na izbornoj listi bile su samo dvije partije, medju kojima gotovo da nema političkih razlika. Nikšićki izbori ostaće upamćeni po tome što će jedna partija, sa 36% biračke podrške, praktično imati 100% vlasti. Ipak, čini da je njihova najveća originalnost u rekordnom broju nevažećih listića. Šta to zapravo pokazuje?
“Moj utisak je da su nevažeći listići izraz straha onih građana i građanki Nikšića, koji iz različitih razloga i pod različitim pritiscima, nijesu smjeli toga dana da ostanu kući, ali su našli dovoljno hrabrosti da ne zaokruže ni one dvije opcije kojima su se fingirali ovi izbori. Njihova hrabrost jeste vrlo podsticajna za sve one koji žele da mijenjaju Crnu Goru na bolje, ali pitanje je koliko i u kom vremenskom okviru mi možemo da uradimo da bi taj strah razbijali i da bi svu tu energiju kanalisali u pravcu pozitivnih promjena“, zaključuje Daliborka Uljarević.
A šta o izborima misle građani, poslušajte u anketi Lele Šćepanović:
Facebook Forum