Iako žene u Crnoj Gori imaju pravo glasa od polovine prošlog vijeka, 1946. godine, i danas, 71 godinu kasnije, čak 46,5 odsto Crnogorki smatra da na izborima treba da glasa kako muž kaže. Ovo su rezultati istraživanja agencija DeFacto. Najnovije istraživanje je pokazalo i da više od 48 odsto ispitanih muškaraca smatra da žena na izborima treba da glasa za partiju ili kandidata za koju se odluči muž.
Šta u sociološkom smislu govore ovi podaci i da li se u Crnoj Gori žene i dalje rukovode ustaljenom tezom "moj muž zna najbolje"?
"To je Crna Gora", kaže teoretičarka medija i umjetnosti Isidora Damjanović, komentarišući najnovije rezultate istraživanja.
Obrazlažući svoj prethodno izrečen stav Damjanovićeva smatra da ovi podaci, između ostalog, govore da je u Crnoj Gori na sceni izvitoperena rodna ravnopravnost. Ona konstatuje da je crnogorsko društvo "sviđalo se to nekome ili ne", društvo čiji građanin ima prosječno obrazovanje koje nije za pohvalu.
"Mi, generalno, imamo neodgovoran odnos prema sebi, pa u tom smislu i žene i muškarci kada glasaju ponašaju se neodgovorno i misle da će Evropska unija ili neko drugi urediti ovo naše društvo, ovakvo kakvo jeste. Žene, generalno, i ne razmišljaju unaprijed, zapravo, na taj način ne misle o svojoj djeci", ocjenjuje Isidora Damjanović za RSE.
Na pitanje – da li to znači da se žene i dalje drže one poznate teze "moj muž zna najbolje" – Damjanovićeva ističe da je u Crnoj Gori slučaj da "ako imate ženu koja se buni protiv raznih nepravilnosti u društvu, svi odnosno većina će da kaže da je ona frustrirana".
"Ako je razvedena ili nije udata da je to zbog toga, ili da je stara ili ovakva ili onakva... A žena koja ćuti, koja primjenjuje mužev način razmišljanja, koja bukvalno ide linijom manjeg otpora, svi će reći: 'Ona je gospođa, ona ćuti, ona gleda svoja posla' i tako dalje a što je, u suštini, nedostatak građanske hrabrosti", pojašnjava Isidora Damjanović.
Žene u Crnoj Gori imaju pravo glasa od 1946. godine, a od sredine devedesetih godina prošlog vijeka civilni ženski sektor se zalaže za rodnu ravnopravnost.
Uprkos zakonima garantovane jednakosti žena i muškaraca, te zvaničnom podatku da u Crnoj Gori žene čine više od polovine stanovništva (50,6 odsto), stručnjaci su saglasni da su žene na političkim pozicijama u zemlji nedovoljno zastupljene. Nakon uvođenja sistema izbornih kvota od 30 odsto, broj žena u Skupštini Crne Gore je porastao na današnjih 17,28 odsto (prema rezultatima izbora 2012. godine).
A kako u crnogorskoj svakodnevici pravo "da bira i da bude birana" izgleda kada razgovarate sa crnogorskim ženama?
Vesna Kljajić iz Kolašina i Rosa Džudović iz Risna u razgovoru za RSE kažu da na izborima ne glasaju kako im kaže muž, ali priznaju da im se, kao supružnicima, ipak mišljenja poklapaju.
Facebook Forum