Nakon nekoliko dana nagađanja o tome da li su tačne informacije da je Rusija tražila otvaranje vojne baze na crnogorskom primorju, ruski ambasador u Podgorici Andrej Nesterenko je potvrdio da njegova zemlja bila zainteresovani da njeni ratni brodovi, kako je rekao iz “humanitarnih razloga”, pristaju u crnogorske luke Bar i Kotor, ali da nikako nije bilo riječi o instaliranju vojne baze.
Nesterenko je izjavio za list Vijesti kako nije tačna informacija, koju je ranije objavio taj dnevnik, da je Rusija tražila otvaranje vojne baze na crnogorskom primorju, koja bi bila logistička podrška njenoj ratnoj floti u Sredozemlju a kao alternativa za luku Tartus u ratom zahvaćenoj Siriji.
Prema riječima Nesterenka, namjera im je samo bila da ruski brodov uplovljavaju u luke Bar ili Kotor zbog materijalno-taktičkih potreba i snabdijevanja gorivom i potrepštinama.
No, za tako nešto u crnogorskom ministarstvu odbrane nijesu htjeli ni da čuju i nijesu bili spremni za razgovor na tu temu .
No, da ta informacija očigledno spada u kategoriju strogo povjerljivih ili škakljivih pokazuje to što niko od zvaničnika u Podgorici, ni službeno ni neslužbeno, nije htio da o tome govori.
Kao alternativu za sirijsku luku Tartus, ukoliko zbog rata u toj zemlji više ne bi mogla da je koristi, Rusija je od Crne Gore navodno tražila dozvolu da u Baru instalira vojnu bazu koja bi bila logistika njenoj pomorskoj floti u Sredozemlju.
Više o navodnoj ruskoj ponudi u tekstu U Podgorici ćutnja: Da li su Rusi tražili vojnu bazu u Baru
Geopolitički analitičar Blagoja Grahovac, kojem rusko objašnjenje zvuči neuvjerljivo, smatra da je negativan odgovor crnogorskog Ministarstva odbrane bio ispravan:
"Uopšte mi nije prihvatljivo objašnjenje gospodina ambasadora jer oni u suštini tradicionalno vode politiku, ili bolje rečeno doktrinu, posrednog nastupanja, korak po korak do infiltracije, da ne kažem okupacije. Sve što Rusi rade oni rade isključivo iz geopolitičkih razloga, ne iz komercijalnih i ne iz humanitarnih razloga. Što se tiče reagovanja Ministarstva odbrane Crne Gore potpuno podržavam njihov stav, iako moje informacije govore da je u drugim ministarstvima, ili, bolje rečeno, kod nekih uticajnih ljudi bilo i drugačijih mišljenja."
Kako su prije nekoliko dana pisale podgoričke Vijesti, pozivajući se na više izvora u Vladi, nakon što je Moskva tražila otvarane vojne baze na crnogorskom primorju iz Podgorice je prije tri sedmice stigao negativan odgovor.
O tome se navodno dugo vijećalo u crnogorskoj vlasti, dok odluka nije donesena na najvišem nivou. Jedan od najžešćih protivnika ruskoj namjeri, navodno, je bila sama ministarka odbrane Milica Pejanović-Đurišić, koja se pozivala na međunarodno pravo.
Kako je u nedavnoj izjavi za Radio Slobodna Evropa konstatovala novinarka Balkanske istraživačke mreže Dušica Tomović, takav odgovor Podgorice bio je posve očekivan:
"Bez obzira što smo svjedoci vrlo intezivne saradnje Crne Gore i Rusije u mnogim poljima, ja ne vjerujem da bi crnogorska vlada rizikovala jednim takvim potezom ovo što je do sada postignuto kada su u pitanju NATO integracije i jedna skoro otvorena pozivnica Crnoj Gori za članstvo. Jednostavno ne vjerujem da mogu na kocku baciti sve ono što je do sada urađeno i sve ovo što su čvrsto obećali Vašingtonu i Briselu. Mislim da ni Rusija više nema dilema da će Crna Gora postati članica NATO i mislim da to rusku vladu više posebno i ne zanima."
No, upravo zbog toga ima li u želji Rusije za bilo kakvim oblikom vojnog prisustva u Crnoj Gori, svojevrsne provokacije i nekih skrivenih poruka koje mogu da dekodiraju samo pojedinci u crnogorskoj vlasti?
"Ima tu testiranja, da ne kažem provokacije i država NATO a ima i testiranja rukovodstva Crne Gore. U suštini oni su sada crnogorsko rukovodstvo stavili potpuno na vagu u smislu na koju će stranu da okrene. Ono što godinama pričam je da vrh DPS igra duplu igru – ima javnu priču o evropskim i evroatlantskim integracijama a ispod toga su omogućili potpunu rusku okupaciju privrednih resursa Crne Gore. Sada njih Rusi testiraju i ja lično mislim da će oni istjerati zeca iz grma i ja mislim da će neko iz političkog vrha Crne Gore morati njima da položi račune," smatra Grahovac.
Nesterenko je izjavio za list Vijesti kako nije tačna informacija, koju je ranije objavio taj dnevnik, da je Rusija tražila otvaranje vojne baze na crnogorskom primorju, koja bi bila logistička podrška njenoj ratnoj floti u Sredozemlju a kao alternativa za luku Tartus u ratom zahvaćenoj Siriji.
Prema riječima Nesterenka, namjera im je samo bila da ruski brodov uplovljavaju u luke Bar ili Kotor zbog materijalno-taktičkih potreba i snabdijevanja gorivom i potrepštinama.
No, za tako nešto u crnogorskom ministarstvu odbrane nijesu htjeli ni da čuju i nijesu bili spremni za razgovor na tu temu .
U Podgorici ćutnja: Da li su Rusi tražili vojnu bazu u Baru
Brod iz ruske vojne flote, ilustracija
Kako pišu podgoričke Vijesti Rusija je imala namjeru da na crnogorskoj obali podigne vojnu bazu u Baru kao logističku podršku za svoju ratnu flotu u Sredozemlju, ali je iz Podgorice na to navodno stigao negativan odgovor.No, da ta informacija očigledno spada u kategoriju strogo povjerljivih ili škakljivih pokazuje to što niko od zvaničnika u Podgorici, ni službeno ni neslužbeno, nije htio da o tome govori.
Kao alternativu za sirijsku luku Tartus, ukoliko zbog rata u toj zemlji više ne bi mogla da je koristi, Rusija je od Crne Gore navodno tražila dozvolu da u Baru instalira vojnu bazu koja bi bila logistika njenoj pomorskoj floti u Sredozemlju.
Više o navodnoj ruskoj ponudi u tekstu U Podgorici ćutnja: Da li su Rusi tražili vojnu bazu u Baru
"Uopšte mi nije prihvatljivo objašnjenje gospodina ambasadora jer oni u suštini tradicionalno vode politiku, ili bolje rečeno doktrinu, posrednog nastupanja, korak po korak do infiltracije, da ne kažem okupacije. Sve što Rusi rade oni rade isključivo iz geopolitičkih razloga, ne iz komercijalnih i ne iz humanitarnih razloga. Što se tiče reagovanja Ministarstva odbrane Crne Gore potpuno podržavam njihov stav, iako moje informacije govore da je u drugim ministarstvima, ili, bolje rečeno, kod nekih uticajnih ljudi bilo i drugačijih mišljenja."
Kako su prije nekoliko dana pisale podgoričke Vijesti, pozivajući se na više izvora u Vladi, nakon što je Moskva tražila otvarane vojne baze na crnogorskom primorju iz Podgorice je prije tri sedmice stigao negativan odgovor.
O tome se navodno dugo vijećalo u crnogorskoj vlasti, dok odluka nije donesena na najvišem nivou. Jedan od najžešćih protivnika ruskoj namjeri, navodno, je bila sama ministarka odbrane Milica Pejanović-Đurišić, koja se pozivala na međunarodno pravo.
Kako je u nedavnoj izjavi za Radio Slobodna Evropa konstatovala novinarka Balkanske istraživačke mreže Dušica Tomović, takav odgovor Podgorice bio je posve očekivan:
"Bez obzira što smo svjedoci vrlo intezivne saradnje Crne Gore i Rusije u mnogim poljima, ja ne vjerujem da bi crnogorska vlada rizikovala jednim takvim potezom ovo što je do sada postignuto kada su u pitanju NATO integracije i jedna skoro otvorena pozivnica Crnoj Gori za članstvo. Jednostavno ne vjerujem da mogu na kocku baciti sve ono što je do sada urađeno i sve ovo što su čvrsto obećali Vašingtonu i Briselu. Mislim da ni Rusija više nema dilema da će Crna Gora postati članica NATO i mislim da to rusku vladu više posebno i ne zanima."
No, upravo zbog toga ima li u želji Rusije za bilo kakvim oblikom vojnog prisustva u Crnoj Gori, svojevrsne provokacije i nekih skrivenih poruka koje mogu da dekodiraju samo pojedinci u crnogorskoj vlasti?
"Ima tu testiranja, da ne kažem provokacije i država NATO a ima i testiranja rukovodstva Crne Gore. U suštini oni su sada crnogorsko rukovodstvo stavili potpuno na vagu u smislu na koju će stranu da okrene. Ono što godinama pričam je da vrh DPS igra duplu igru – ima javnu priču o evropskim i evroatlantskim integracijama a ispod toga su omogućili potpunu rusku okupaciju privrednih resursa Crne Gore. Sada njih Rusi testiraju i ja lično mislim da će oni istjerati zeca iz grma i ja mislim da će neko iz političkog vrha Crne Gore morati njima da položi račune," smatra Grahovac.