Kako pišu podgoričke Vijesti Rusija je imala namjeru da na crnogorskoj obali podigne vojnu bazu u Baru kao logističku podršku za svoju ratnu flotu u Sredozemlju, ali je iz Podgorice na to navodno stigao negativan odgovor.
No, da ta informacija očigledno spada u kategoriju strogo povjerljivih ili škakljivih pokazuje to što niko od zvaničnika u Podgorici, ni službeno ni neslužbeno, nije htio da o tome govori.
Kao alternativu za sirijsku luku Tartus, ukoliko zbog rata u toj zemlji više ne bi mogla da je koristi, Rusija je od Crne Gore navodno tražila dozvolu da u Baru instalira vojnu bazu koja bi bila logistika njenoj pomorskoj floti u Sredozemlju.
Ali, kako tvrdi list Vijesti pozivajući se na više izvora u Vladi, iz Podgorice je prije tri sedmice Moskvi uzvraćeno odrečnim odgovorom.
Takav stav u crnogorskoj vlasti navodno je duže razmatran dok odluka nije donesena na najvišem nivou.
Jedan od najžešćih protivnika ruskoj namjeri, kako piše list, bila je ministarka odbrane Milica Pejanović Đurišić, koja se pozivala na međunarodno pravo. Tim povodom ona nije htjela da se javno oglašava, dok su u PR službi Ministarstva odbrane saopštili kako u redovnim komunikacijama nije bilo riječi o otvaranju vojnih ili pomorskih baza na crnogorskoj teritoriji.
Eksplicitnog odgovora na pitanje da li je Moskva planirala da postavi vojnu bazu na crnogorskoj obali nije bilo ni od ruskog ambasadora u Crnoj Gori Andreja Nestarenka, dok je Američka ambasada odgovor na to pitanje adresirala na crnogorsku Vladu.
Za Dušicu Tomović, novinarku Balkanske istraživačke mreže koja se godinama bavila bezbjednosnim temama, kao malo vjerovatno zvuči da je Rusija tražila otvaranje vojne baze u Crnoj Gori.
"Da je bilo koja država bilo kojoj državi koja se sprema za članstvo u NATO na tako jedan eksplicitan način tražila otvaranje baze, to jednostavno nije manir u odbrambenoj diplomatiji. Te stvari se rade na mnogo suptilniji, umiveniji način, iako postoji interesovanje. Sa druge strane, ne smijemo zaboraviti da su ruski brodovi već uplovljavali u barsku luku. Ono što je moguće jeste da je Ruska federacija tražila mogućnost da ti brodovi u prolasku kroz Sredozemlje i dalje uplovljavaju možda u nekom većem intezitetu nego što je to bilo do sada", smatra Dušica Tomović.
Za Dušicu Tomović nije zamislivo da Crna Gora koja je u predvorju NATO-a i koja računa na mogući poziv u članstvo već u septembru sljedeće godine na samitu u Londonu ustupi Rusiji parče svoje teritorije za njenu vojnu bazu i tako sebi nanese političku štetu koja bi zapravo označila kraj priče o NATO integracijama.
"Bez obzira što smo svjedoci vrlo intezivne saradnje Crne Gore i Rusije u mnogim poljima, ja ne vjerujem da bi crnogorska vlada rizikovala jednim takvim potezom ovo što je do sada postignuto kada su u pitanju NATO integracije i jedna skoro otvorena pozivnica Crnoj Gori za članstvo. Jednostavno ne vjerujem da mogu na kocku baciti sve ono što je do sada urađeno i sve ovo što su čvrsto obećali Vašingtonu i Briselu. Mislim da ni Rusija više nema dilema da će Crna Gora postati članica NATO i mislim da to rusku vladu više posebno i ne zanima", konstatuje Dušica Tomović.
Ipak, do spekulacija o ruskoj vojnoj bazi u Baru dolazi nakon diplomatskog skandala koji je izazvao ruski Ambasador u Beogradu Aleksandar Čepurin, koji se posprdno odredio prema NATO integracijama Crne Gore, nazivajući to „majmunskim poslom“, zbog čega je neuobičajeno oštro reagovalo crnogorsko Ministarstvo vanjskih poslova.
Tada je takođe kategorična bila ministarka odbrane Milica Pejanović Đurišić:
"To je skandal i u diplomatskom i u političkom smislu. Ne postoji potreba da bilo ko koliko god da je veliki ili mali drži lekcije građanima Crne Gore u smislu onoga što je njihova budućnost i njihovo opredjeljenje", poručila je ministarka.
Kako god bilo, kako je nedavno u izjavi za Radio Slobodna Evropa izjavio ekspert za geopolitiku Blagoje Grahovac, Crna Gora ne bi trebalo da se osvrće na ono što su planovi i poruke koje stižu iz Moskve, već treba da nesmetano nastavi svoj put u NATO članstvo.
"Ako NATO države analiziramo sa civilizacijskog i demokratskog aspekta onda nemam dilemu da možemo zaključiti da je to odabrano društvo država. Zbog toga ne treba biti previše pametan i odlučiti gdje ići. Mi na Balkanu treba da idemo tamo gdje geografski i civilizacijski pripadamo, a to su Evropska unija i NATO", zaključio je Grahovac.
No, da ta informacija očigledno spada u kategoriju strogo povjerljivih ili škakljivih pokazuje to što niko od zvaničnika u Podgorici, ni službeno ni neslužbeno, nije htio da o tome govori.
Kao alternativu za sirijsku luku Tartus, ukoliko zbog rata u toj zemlji više ne bi mogla da je koristi, Rusija je od Crne Gore navodno tražila dozvolu da u Baru instalira vojnu bazu koja bi bila logistika njenoj pomorskoj floti u Sredozemlju.
Ali, kako tvrdi list Vijesti pozivajući se na više izvora u Vladi, iz Podgorice je prije tri sedmice Moskvi uzvraćeno odrečnim odgovorom.
Takav stav u crnogorskoj vlasti navodno je duže razmatran dok odluka nije donesena na najvišem nivou.
Jedan od najžešćih protivnika ruskoj namjeri, kako piše list, bila je ministarka odbrane Milica Pejanović Đurišić, koja se pozivala na međunarodno pravo. Tim povodom ona nije htjela da se javno oglašava, dok su u PR službi Ministarstva odbrane saopštili kako u redovnim komunikacijama nije bilo riječi o otvaranju vojnih ili pomorskih baza na crnogorskoj teritoriji.
Eksplicitnog odgovora na pitanje da li je Moskva planirala da postavi vojnu bazu na crnogorskoj obali nije bilo ni od ruskog ambasadora u Crnoj Gori Andreja Nestarenka, dok je Američka ambasada odgovor na to pitanje adresirala na crnogorsku Vladu.
Za Dušicu Tomović, novinarku Balkanske istraživačke mreže koja se godinama bavila bezbjednosnim temama, kao malo vjerovatno zvuči da je Rusija tražila otvaranje vojne baze u Crnoj Gori.
"Da je bilo koja država bilo kojoj državi koja se sprema za članstvo u NATO na tako jedan eksplicitan način tražila otvaranje baze, to jednostavno nije manir u odbrambenoj diplomatiji. Te stvari se rade na mnogo suptilniji, umiveniji način, iako postoji interesovanje. Sa druge strane, ne smijemo zaboraviti da su ruski brodovi već uplovljavali u barsku luku. Ono što je moguće jeste da je Ruska federacija tražila mogućnost da ti brodovi u prolasku kroz Sredozemlje i dalje uplovljavaju možda u nekom većem intezitetu nego što je to bilo do sada", smatra Dušica Tomović.
Za Dušicu Tomović nije zamislivo da Crna Gora koja je u predvorju NATO-a i koja računa na mogući poziv u članstvo već u septembru sljedeće godine na samitu u Londonu ustupi Rusiji parče svoje teritorije za njenu vojnu bazu i tako sebi nanese političku štetu koja bi zapravo označila kraj priče o NATO integracijama.
"Bez obzira što smo svjedoci vrlo intezivne saradnje Crne Gore i Rusije u mnogim poljima, ja ne vjerujem da bi crnogorska vlada rizikovala jednim takvim potezom ovo što je do sada postignuto kada su u pitanju NATO integracije i jedna skoro otvorena pozivnica Crnoj Gori za članstvo. Jednostavno ne vjerujem da mogu na kocku baciti sve ono što je do sada urađeno i sve ovo što su čvrsto obećali Vašingtonu i Briselu. Mislim da ni Rusija više nema dilema da će Crna Gora postati članica NATO i mislim da to rusku vladu više posebno i ne zanima", konstatuje Dušica Tomović.
Ipak, do spekulacija o ruskoj vojnoj bazi u Baru dolazi nakon diplomatskog skandala koji je izazvao ruski Ambasador u Beogradu Aleksandar Čepurin, koji se posprdno odredio prema NATO integracijama Crne Gore, nazivajući to „majmunskim poslom“, zbog čega je neuobičajeno oštro reagovalo crnogorsko Ministarstvo vanjskih poslova.
Tada je takođe kategorična bila ministarka odbrane Milica Pejanović Đurišić:
"To je skandal i u diplomatskom i u političkom smislu. Ne postoji potreba da bilo ko koliko god da je veliki ili mali drži lekcije građanima Crne Gore u smislu onoga što je njihova budućnost i njihovo opredjeljenje", poručila je ministarka.
Kako god bilo, kako je nedavno u izjavi za Radio Slobodna Evropa izjavio ekspert za geopolitiku Blagoje Grahovac, Crna Gora ne bi trebalo da se osvrće na ono što su planovi i poruke koje stižu iz Moskve, već treba da nesmetano nastavi svoj put u NATO članstvo.
"Ako NATO države analiziramo sa civilizacijskog i demokratskog aspekta onda nemam dilemu da možemo zaključiti da je to odabrano društvo država. Zbog toga ne treba biti previše pametan i odlučiti gdje ići. Mi na Balkanu treba da idemo tamo gdje geografski i civilizacijski pripadamo, a to su Evropska unija i NATO", zaključio je Grahovac.
