Članovi Sjeveroatlantskog vijeća i generalni sekretar NATO-a Anders Fogh Rasmussen danas su stigli u posjetu BiH.
Rasmusen je danas u Sarajevu rekao da će BiH dobiti Akcioni plan za članstvo u Savezu kada napravi napredak u reformama.
Rasmusen je poručio članovima Predsjedništva BiH kako su Bosni i Hercegovini vrata Sjevernoatlantskog saveza otvorena i da će BiH biti punopravna članica NATO-a, ali nije precizirao kada. Rasmusen je rekao kako je u Bosnu i Hercegovinu došao sa tri poruke:
„Prva je da bi NATO veoma volio da vidim Bosnu i Hercegovinu kao buduću članicu. Naša vrata ostaju otvorena, a MAP bi bio veoma važan korak za BiH u njenim nastojanjima da postane buduća članica NATO-a. Pozdravljamo nastojanja BiH da bude članica i spremni smo da joj pomognemo na tom putu. Moja druga poruka je da pozdravljamo napredak koji je do sada ostvaren u BiH. Treća poruka je da će BiH dobiti statut zemlje članice MAP-a onda kada ostvari potreban napredak u području reformi. Te reforme obuhvataju područja kao što su revizija Izbornog zakona, pitanja vojne imovine, uništenje viška municije i odluka o slanju jedinice u Afganistan. NATO je spreman da pomaže BiH na njenom putu ka tom savezu, ali je Bosna i Hercegovina ta koja treba preći taj put.“
Na novinarsko pitanje koliko bi članstvo BiH u MAP riješilo probleme poput retorike predsjednika Vlade RS-a Milorada Dodika koji je uoči njegovog dolaska izjavio da je vrijeme za druge reforme, kao što su otcjepljenje RS-a, Rasmusen je odgovorio:
„NATO daje veliki značaj postojanju funkcionalne države, jednog državnog entiteta koji može odlučno da djeluje. MAP znači naporan posao jer obuhvata cijeli spektar pitanja koja nisu povezana samo sa odbranom, kao što su pitanje uprave i ljudskih prava. Nikakve inicijative i izjave koje mogu da štete BiH neće biti korisne za državu i njenom putu ka NATO-u.“
Isto pitanje prokomentarisao je i predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić:
„To je samo retorika, to su samo izjave koje ne mogu imati nikakve efekte. Ako nije moglo topovima, ne može mikrofonima, sasvim sigurno. A onaj kome nije dobro u BiH, može da ide iz BiH, ali ne može ništa uzeti u BiH. Sad da idemo dalje. BiH donosi jedinstvene odluke, Predsjedništvo BiH je prenijelo želju građana BiH da građani BiH žele da budu ravnopravni u NATO-u. Dakle, mi govorimo o integracijama BiH u NATO-u, govorimo o integraciji BiH u EU, a oni koji govore o dezintegracijama zaista su potpuno izvan historije.“
Rasmusen je apelovao je na sve političare u BiH da prestanu sa nacionalističkom retorikom kako bi se obezbijedilo postojanje BiH kao jedinstvene države.
Članstvo nije poklon
Uoči posjete BiH Rasmussen je izrazio umjereni optimizam i ponovio kako je na političarima u BiH da ispune uslove koji će omogućiti da BiH nastavi put ka članstvu u NATO-u.
Generalni sekretar NATO-a boravio je posljednji put u BiH krajem prošle godine, te nakon razgovora sa članovima Predsjedništva BiH upozorio kako “članstvo u NATO-u nije poklon”.
“Članstvo u NATO-u se postiže ukoliko kandidat može doprinijeti sigurnosti u Evropi i promovirati one ciljeve NATO-a kojima NATO teži“, rekao je Rasmusen u novembru u Sarajevu.
Njegova su se upozorenja pokazala ozbiljnim već 4. decembra, kada su šefovi diplomatija NATO-a odobrili MAP Crnoj Gori, dok je Bosna i Hercegovina ostala na čekanju dok ne provede tražene reforme.
Ublažavajući riječima ovakvu odluku, Rasmussen je poručio da odbijanje zahtjeva BiH za MAP ne znači da budućnost BiH nije u Alijansi:
"Bosna i Hercegovina u to ne treba sumnjati. Želimo vas vidjeti u Akcijskom planu za članstvo. Želimo vas u NATO savezu“.
Turska je na prethodnom ministarskom sastanku insistirala da se BiH odobri MAP, dok su ministri Njemačke, Britanije i SAD-a bili protiv jer smatraju da BiH još nije spremna za to jer je i dalje politički i etnički podijeljena.
Većina za NATO
Zvaničnici u Bosni i Hercegovini očekuju da će u aprilu BiH dobiti zeleno svjetlo za MAP, program koji je je završni i ključni stadij kretanja kroz Partnerstvo za mir.
Minstar odbrane BiH Selmo Cikotić vjeruje da se Bosna i Hercegovina „stabilno kreće ka NATO-u“.
„Veliki napori koji su učinjeni unutar BiH zahtijevaju jači stepen integracije sa neposrednim susjedima, sa regionom i sa euroatlantskom porodicom progresivnih zemalja u čijem sastavu mi vidimo našu budućnost“, objasnio je Cikotić.
Od BiH se u ovom procesu očekuje da riješi sva međunarodna, etnička i teritorijalna pitanja, te da poštuje ljudska prava i promoviše stabilnost.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić početkom oktobra je u Bruxellesu zvanično predao zahtjev Bosne i Hercegovine za MAP.
Prema provedenim istraživanjima, 73 posto anketiranih u BiH podržava ulazak zemlje u NATO. U Federaciji BiH oko 89 posto, a u RS 44 posto ispitanih smatra da je za BiH dobro da bude u Sjevernoatlantskoj alijansi.
******
Pročitajte i ovo:
Misija u Afganistanu će pomoći za članstvo u NATO-u
BiH u NATO tek poslije političkog pomaka
Rasmusen je danas u Sarajevu rekao da će BiH dobiti Akcioni plan za članstvo u Savezu kada napravi napredak u reformama.
Rasmusen je poručio članovima Predsjedništva BiH kako su Bosni i Hercegovini vrata Sjevernoatlantskog saveza otvorena i da će BiH biti punopravna članica NATO-a, ali nije precizirao kada. Rasmusen je rekao kako je u Bosnu i Hercegovinu došao sa tri poruke:
„Prva je da bi NATO veoma volio da vidim Bosnu i Hercegovinu kao buduću članicu. Naša vrata ostaju otvorena, a MAP bi bio veoma važan korak za BiH u njenim nastojanjima da postane buduća članica NATO-a. Pozdravljamo nastojanja BiH da bude članica i spremni smo da joj pomognemo na tom putu. Moja druga poruka je da pozdravljamo napredak koji je do sada ostvaren u BiH. Treća poruka je da će BiH dobiti statut zemlje članice MAP-a onda kada ostvari potreban napredak u području reformi. Te reforme obuhvataju područja kao što su revizija Izbornog zakona, pitanja vojne imovine, uništenje viška municije i odluka o slanju jedinice u Afganistan. NATO je spreman da pomaže BiH na njenom putu ka tom savezu, ali je Bosna i Hercegovina ta koja treba preći taj put.“
Na novinarsko pitanje koliko bi članstvo BiH u MAP riješilo probleme poput retorike predsjednika Vlade RS-a Milorada Dodika koji je uoči njegovog dolaska izjavio da je vrijeme za druge reforme, kao što su otcjepljenje RS-a, Rasmusen je odgovorio:
„NATO daje veliki značaj postojanju funkcionalne države, jednog državnog entiteta koji može odlučno da djeluje. MAP znači naporan posao jer obuhvata cijeli spektar pitanja koja nisu povezana samo sa odbranom, kao što su pitanje uprave i ljudskih prava. Nikakve inicijative i izjave koje mogu da štete BiH neće biti korisne za državu i njenom putu ka NATO-u.“
Isto pitanje prokomentarisao je i predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić:
„To je samo retorika, to su samo izjave koje ne mogu imati nikakve efekte. Ako nije moglo topovima, ne može mikrofonima, sasvim sigurno. A onaj kome nije dobro u BiH, može da ide iz BiH, ali ne može ništa uzeti u BiH. Sad da idemo dalje. BiH donosi jedinstvene odluke, Predsjedništvo BiH je prenijelo želju građana BiH da građani BiH žele da budu ravnopravni u NATO-u. Dakle, mi govorimo o integracijama BiH u NATO-u, govorimo o integraciji BiH u EU, a oni koji govore o dezintegracijama zaista su potpuno izvan historije.“
Rasmusen je apelovao je na sve političare u BiH da prestanu sa nacionalističkom retorikom kako bi se obezbijedilo postojanje BiH kao jedinstvene države.
Članstvo nije poklon
Uoči posjete BiH Rasmussen je izrazio umjereni optimizam i ponovio kako je na političarima u BiH da ispune uslove koji će omogućiti da BiH nastavi put ka članstvu u NATO-u.
Generalni sekretar NATO-a boravio je posljednji put u BiH krajem prošle godine, te nakon razgovora sa članovima Predsjedništva BiH upozorio kako “članstvo u NATO-u nije poklon”.
“Članstvo u NATO-u se postiže ukoliko kandidat može doprinijeti sigurnosti u Evropi i promovirati one ciljeve NATO-a kojima NATO teži“, rekao je Rasmusen u novembru u Sarajevu.
Njegova su se upozorenja pokazala ozbiljnim već 4. decembra, kada su šefovi diplomatija NATO-a odobrili MAP Crnoj Gori, dok je Bosna i Hercegovina ostala na čekanju dok ne provede tražene reforme.
Ublažavajući riječima ovakvu odluku, Rasmussen je poručio da odbijanje zahtjeva BiH za MAP ne znači da budućnost BiH nije u Alijansi:
"Bosna i Hercegovina u to ne treba sumnjati. Želimo vas vidjeti u Akcijskom planu za članstvo. Želimo vas u NATO savezu“.
Turska je na prethodnom ministarskom sastanku insistirala da se BiH odobri MAP, dok su ministri Njemačke, Britanije i SAD-a bili protiv jer smatraju da BiH još nije spremna za to jer je i dalje politički i etnički podijeljena.
Većina za NATO
Zvaničnici u Bosni i Hercegovini očekuju da će u aprilu BiH dobiti zeleno svjetlo za MAP, program koji je je završni i ključni stadij kretanja kroz Partnerstvo za mir.
Minstar odbrane BiH Selmo Cikotić vjeruje da se Bosna i Hercegovina „stabilno kreće ka NATO-u“.
„Veliki napori koji su učinjeni unutar BiH zahtijevaju jači stepen integracije sa neposrednim susjedima, sa regionom i sa euroatlantskom porodicom progresivnih zemalja u čijem sastavu mi vidimo našu budućnost“, objasnio je Cikotić.
Od BiH se u ovom procesu očekuje da riješi sva međunarodna, etnička i teritorijalna pitanja, te da poštuje ljudska prava i promoviše stabilnost.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić početkom oktobra je u Bruxellesu zvanično predao zahtjev Bosne i Hercegovine za MAP.
Prema provedenim istraživanjima, 73 posto anketiranih u BiH podržava ulazak zemlje u NATO. U Federaciji BiH oko 89 posto, a u RS 44 posto ispitanih smatra da je za BiH dobro da bude u Sjevernoatlantskoj alijansi.
******
Pročitajte i ovo:
Misija u Afganistanu će pomoći za članstvo u NATO-u
BiH u NATO tek poslije političkog pomaka