Rasmusen: Članstvo u NATO-u nije poklon

Odluka o aplikaciji BiH za članstvo u NATO-u biće donijeta iduće sedmice u Briselu, kazao je generalni sekretar Sjevernoatlantskog saveza Anders Fogh Rasmussen u petak nakon susreta sa članovima Predsjedništva BiH Harisom Silajdžićem i Nebojšom Radmanovićem. Odluka je na ministrima vanjskih poslova NATO-a, rekao je Rasmussen dodajući da za članstvo treba uraditi dosta posla:

„Članstvo u NATO-u nije poklon. Članstvo u NATO-u se postiže ukoliko kandidat može doprinijeti sigurnosti u Evropi i promovirati one ciljeve NATO-a kojima NATO teži.“

Član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić bio je nezadovoljan nakon susreta sa generalnim sekretarom NATO-a. Silajdžić je kazao da se u posljednih mjesec dana dosadašnji uspješan put BiH ka NATO-u blokira vezom između tzv. butmirskog procesa i akcionog plana za članstvo BiH u Sjevernoatlantskom savezu:

„Ovo što se dogodilo u vezi sa predstavom Carla Bildta u Butmiru, neuspješnom i pomalo komičnom moram reći, danas imamo problem sa NATO-om. I hoću da kažem ovo - kada je frustracija u pitanju, da se frustracija uglavnom osjeća kod Bošnjaka.“

Generalni sekretar NATO-a Anders Fogh Rasmussen, u odgovoru na pritužbe Harisa Silajdžića, kazao je da je NATO pozdravio aplikaciju BiH, te da NATO nije dio butmirskog procesa:

„Treća stvar, ja nisam vezao butmirski proces i vašu aplikaciju za NATO. I sada podvlačim i naglašavam da će se vaša aplikacija za akcijski plan za članstvo prosuđivati na osnovu vaše sposobnosti da ispunite uvjete NATO-a.“

Potrebno ispuniti mnogo toga

Zvaničnici u Bosni i Hercegovini očekuju da će do kraja ove ili početkom naredne godine zemlja dobiti Akcioni plan za članstvo u NATO savez.

Takozvani MAP program je završni i ključni stadij kretanja kroz Partnerstvo za mir. Akcioni plan usmjerava procese u državi kako bi bila sposobna doprinijeti vrijednostima Saveza. Od BiH u ovom procesu očekuje se da riješi sva međunarodna, etnička i teritorijalna pitanja, te da poštuje ljudska prava i promoviše stabilnost.

Dopredsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Beriz Belkić:

„Ja se iskreno nadam da postignuti konsenzus koji je dosad na sceni neće biti doveden u pitanje i da ćemo mi svi zajedno u BiH, bez obzira na političke opcije kojim pripadamo, razumjeti interes sviju građana BiH kad je riječ o NATO integraciji i da ćemo početkom decembra zajedno sa Crnom Gorom dobiti Akcioni plan, tzv. MAP.“

Od država koje žele postati članice NATO-a ne traži se samo reforma odbrambenih struktura već i brojne reforme na državnom planu, te politička stabilnost. Postoje mišljenja da bi neuspjeh takozvanih butmirskih pregovora mogao usporiti put BiH ka NATO-u. Beriz Belkić:

„Niko ne osporava potrebu da institucije BiH postanu funkcionalnije, da jednostavnije odlučuju itd., ali sadržaj butmirskog procesa i ponuđeni model apsolutno ne bi mogao da se dovede u vezu s ovim procesom u NATO-u.“

Reforme potrebne za priključenje NATO alijansi u Bosni i Hercegovini provode se mnogo brže nego kada je riječ o ispunjavanju uslova za priključenje Evropskoj uniji. Između ostalog, razlog je i to što su uslovi postavljeni pred zemlju mnogo fleksibilniji, ali i činjenica da se ulaskom u NATO nijedna država ne odriče dijela suvereniteta, smatraju stručnjaci.

Manje podrške u RS-u

Podrška priključenju BiH NATO-u slabija je Republici Srpskoj nego u Federaciji BiH. Analitičari kažu da je riječ o političkim refleksijama iz susjedne Srbije. Denis Hadžović, iz sarajevskog Centra za sigurnosone studije:

„Ne vjerujem da je strah, ja mislim da je samo nedovoljna informisanost i malo oslikavanje političkih prilika iz Srbije koja je zauzela jedan stav za neutralnost, odnosno samo participaciju u okviru programa Partnerstvo za mir.“

Prema provedenim istraživanjima, 73 posto anketiranih u BiH podržava ulazak zemlje u NATO. U Federaciji BiH oko 89 posto, a u RS 44 posto ispitanih smatra da je za BiH dobro da bude u Sjevernoatlantskoj alijansi. Miloš Šolaja, iz banjalučkog Centra za međunarodne studije:

„Ima tu mnogo stvari koje utiču na opredjeljenje stanovnika. Pored toga i dnevna politika i posebno ova situacija s ustavnim promjenama i neke agresivnije izjave, pa i od samog NATO-a i drugih međunarodnih predstavnika utiču da se takav stav formira.“

Zvaničnici u RS, bez obzira na postignuti konzenzus o potrebi priključenja NATO savezu, često svojim izjavama doprinose da stav građana prema ovoj alijansi bude negativan. Jedan od najčešće upotrebljavanih argumenata je činjenica da su snage Alijanse bombardovale položaje Vojske RS tokom prošlog rata u BiH, ali i Srbiju tokom rata na Kosovu.

Minstar odbrane BiH Selmo Cikotić vjeruje da se Bosna i Hercegovina „stabilno kreće ka NATO-u“:

„Veliki napori koji su učinjeni unutar BiH zahtijevaju jači stepen integracije sa neposrednim susjedima, sa regionom i sa euroatlantskom porodicom progresivnih zemalja u čijem sastavu mi vidimo našu budućnost.“

Bosna i Hercegovina i Crna Gora na putu su da dobiju poziv za Akcioni plan za članstvo u NATO savez. O zahtjevu ovih država odlučivaće se na ministarskom sastanku NATO-a sljedeće sedmice u Briselu.

Da ove dvije zemlje na tom putu imaju jaku podršku Sjedinjenih Američkih Država potvrdio je tokom boravka u Sarajevu, na sastanku Američko - jadranske povelje, pomoćnik američkog ministra odbrane Aleksandar Vežbol:

„Kao što smo i ranije govorili, SAD u potpunosti podržavaju BiH i Crnu Goru da dobiju Akcioni plan za članstvo u NATO savezu što prije je to moguće. SAD ostaju privržene ovakvoj politici Alijanse kao ključnom instrumentu za projektovanje stabilnosti i konsolidaciji mira u Evropi. Izražavamo dobrodošlicu svim demokratskim državama Evrope koje dijele ove vrijednosti i koje mogu doprinijeti ciljevima Alijanse.“