Bivša zamjenica generalnog sekretara NATO-a Rouz Gotemoler kaže da je "poziv" bivšeg američkog predsjednika Donald Trumpa Rusiji da pojača agresiju na Ukrajinu "strašan i skandalozan".
"Ne bih to razumjela ni od koga, a još više od kandidata za predsjednika Sjedinjenih Država", kaže ona.
Gottemoeller u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da bi Evropa teško mogla zamijeniti zaštitu koju nude SAD, ako se ove druge - u hipotetičkoj situaciji - povuku iz NATO-a.
Trump, koji se unutarstranačkim izborima takmiči za predsjedničkog kandidata republikanaca na novembarskim izborima, više puta je kritikovao saveznike u NATO-u da ne troše dovoljno na odbranu, a spomenuo je i mogućnost povlačenja SAD iz zapadne alijanse.
Gottemoeller kaže da bi se Evropa sada trebala fokusirati na modernizaciju svog naoružanja. Govoreći o Kosovu, ona kaže da za uspješnu tranziciju Kosovskih bezbjednosnih snaga (KBS) u vojsku mora da se fokusira na "obuku, obuku, obuku".
analizirali smo Da li bi Evropa mogla da se odbrani od ruskog napada?
RSE: Čini se da je bivši američki predsjednik Donald Trump pozvao Rusiju da izvrši invaziju na one članice NATO-a koje ne ispunjavaju svoje finansijske obaveze prema Alijansi. Kakva je bila vaša reakcija kada ste ovo čuli?
Gottemoeller: Polovinu njegovih izjava sam čula dok sam bila zamjenica generalnog sekretara NATO-a. U to vrijeme, 2017/18/19, kao predsjednik Trump je stalno gnjavio NATO saveznike, tražeći od njih da troše više na njihovu odbranu. Zaprijetio je i da neće implementirati član 5 NATO ugovora za zaštitu saveznika u Evropi, ako ih napadne agresor poput Rusije. Ovaj pristup je bio kontinuiran tokom tog perioda i doveo je do toga da saveznici NATO-a počnu da troše više na svoju odbranu.
Ono što je novo u trenutnoj situaciji je njegova izjava da će reći [ruskom predsjedniku Vladimiru] Putinu da radi šta god hoće ako saveznici iz NATO-a ne plate svoje obaveze. Poziv koji upućuje Rusiji da pojača agresiju, mislim da je užasan i skandalozan. Da budem iskrena, ne bih to razumjela ni od koga, a još manje od kandidata za predsjednika Sjedinjenih Država.
RSE: Znam da je teško pretpostaviti, ali da li Trump misli ono što kaže?
Gottemoeller: Da... Kako da to kažem? Često daje ishitrene izjave. Nisam sigurna da li su mu dali unaprijed, ali su u skladu sa njegovim refrenom da saveznici iz NATO-a moraju da plate. On je biznismen i ponosan na sebe. A ako želite nešto od SAD-a, prema njegovim riječima, morate to platiti. To je način na koji on razmišlja.
Sada saveznici još više odgovaraju na potrebu povećanja potrošnje, ne zbog onoga što Tramp kaže, već zbog ruske invazije na Ukrajinu.
RSE: Ako bude izabran za predsjednika, mislite li da će pokušati da izvuče SAD iz NATO-a, kao što je nekoliko puta upozoravao?
Gottemoeller: To je nešto što je spominjao u različitim vremenima. Ovu prijetnju iznio je u maju 2017. godine, kada je prvi put posjetio sjedište NATO-a. Mislim da je NATO uspio da odgovori na ove zabrinutosti. Kada sam bila u NATO-u, generalni sekretar Jens Stoltenberg i ja kao njegova zamjenica vidjeli smo kako saveznici odgovaraju, trošeći više na odbranu. To je bilo obećanje dato na samitu u Velsu 2014. A kada su saveznici počeli da troše više, on [Trump] je odustao od te vrste prijetnji.
Sada saveznici još više odgovaraju na potrebu povećanja potrošnje, ne zbog onoga što Tramp kaže, već zbog ruske invazije na Ukrajinu. Kada su poslali veliku pomoć Ukrajini - koja je imala staru opremu iz doba Varšavskog pakta - uvidjeli su potrebu da svoje zalihe modernog oružja, od kojih su mnogi kupili od američkih kompanija. Dakle, oni povećavaju svoje budžete za odbranu da bi modernizovali svoju odbranu, svoje oružane snage.
Dvadesetak dana prije početka pune ruske invazije na Ukrajinu, prvi od 2.000 vojnika su stigli u Evropu nakon najave Pentagona o premještanju dodatnih američkih snaga u Evropu kao podršku NATO saveznicima, 2. februrar 2022.
Povlačenje sad iz NATO nije jednostavno
RSE: U hipotetičkoj situaciji, može li Evropa u potpunosti zamijeniti američku odbranu?
Gottemoeller: Sjedinjene Države i Velika Britanija su dva saveznika u NATO-u koji su izrazili volju za proširenim kišobranom nuklearnog odvraćanja. Stoga ga je teško zamijeniti, jer Francuska ima nuklearno oružje, ali se nije ista obavezala prema NATO-u. Dakle, jasno je da je to teška situacija ako se SAD povuku. Međutim, mislim da Ruska Federacija nikada ne može biti sigurna kako bi SAD reagovale ako bi preduzele agresivnu akciju.
Prema američkom zakonu koji je usvojen prošle godine, Trumpu bi bilo veoma teško da povuče SAD iz NATO-a. Tako nešto bi se moralo poslati u Senat, gdje mislim da neće imati glasove. Dakle, ovdje treba uzeti u obzir mnogo faktora.
Ali vaš upit da li bi zaštita bila ista je veoma relevantan, zbog pitanja koja bi se tada postavila u vezi sa proširenim nuklearnim odvraćanjem SAD.
Generalno u Evropi se dešava obnova oružanih snaga, što će biti od velike koristi za budućnost Alijanse i njenu sposobnost da se brani.
RSE: Kako sada stvari stoje, da li su vojne snage u Evropi dobro opremljene da se suoče sa potencijalnim sukobima?
Gottemoeller: Sada je situacija oko modernizacije i obnavljanja zaliha, jer je Ukrajina snabdjevena sa dosta opreme. Dopuna se vrši sa NATO kompatibilnim sistemima oružja, tako da NATO postaje interoperabilniji nego što je bio kada je postojala mješavina opreme iz doba Varšavskog pakta i opreme kompatibilne sa NATO-om.
Dakle, mislim da se generalno u Evropi dešava obnova oružanih snaga, što će biti od velike koristi za budućnost Alijanse i njenu sposobnost da se brani.
RSE: Kakve poruke Trumpove izjave šalju Rusiji, jer su neki vojni zvaničnici u Švedskoj, Nemačkoj, Velikoj Britaniji već upozoravali svoju javnost da se priprema za potencijalni rat sa Rusijom...
Gottemoeller: Rusija je sada potpuno angažovana u svojoj avanturi u Ukrajini. To je užasan rat koji je počeo prije dvije godine, u februaru 2022.
Ne vjerujem da Kremlj sada ima dodatnu vojnu moć da uđe u avanturu sa Evropom. Treba imati na umu da je preko 300.000 [ruskih] vojnika ubijeno ili ranjeno. Bili su puna i spremna vojska kada je prije dvije godine počela invazija na Ukrajinu.
Osim toga, Rusija je izgubila gotovo sve svoje glavne borbene tenkove i morala je koristiti starije rezerve. Trenutno nema najmodernije naoružanje. Sigurna sam da će biti izgrađena i renovirana, ali ne bih očekivala bilo kakvu hitnu akciju protiv NATO-a u Evropi. To bi bila katastrofa za Vladimira Putina i njegovu vojsku.
Vaš browser nepodržava HTML5
Kako je Ukrajina prepustila nuklearno oružje Rusiji?
Američke snage na Kosovu važne, ali nisu jedine
RSE: Da li Trumpova upozorenja treba da se tiču i malih zemalja poput Kosova, koje ima značajan broj američkih snaga u okviru mirovne misije NATO-a?
Gottemoeller: Mislim da svi NATO saveznici i NATO partneri, kao što je Kosovo, treba da uzmu u obzir mogućnost da Trump postane predsjednik i pripreme koje treba da urade u tom pravcu.
Američke snage su važne za mirovnu misiju na Kosovu, ali nisu jedine uključene u nju. Talijani već godinama vode tu misiju. Ali dobro je unaprijed razmisliti o tome što bi Trumpovo predsjednikovanje značilo i koje bi korake trebalo poduzeti.
Bila sam oduševljena jutros [14. februara] kad sam čula generalnog sekretara NATO-a Stoltenberga kako govori o rastućem trendu potrošnje na odbranu. Mislim da je poruka za Trumpovu kampanju veoma dobra.
Njemačka je bila pod velikim stresom 2017/18/19, rekavši da neće dostići prag od 2% BDP-a za odbranu do 2030-ih. Ovo je naljutilo Trumpa i njegove ljude. Sada Berlin najavljuje da očekuje da će ove godine dostići 2 posto.
Ovo su važne poruke i pomoći će da se osigura bolje okruženje nego što smo imali 2017. godine, ako se Trump vrati.
Situacija na Kosovu složena
Vlada Srbije nastavlja da igra neku vrstu balansirajuće uloge, pokušavajući da pokaže neku vrstu odnosa partnerstva i saradnje sa NATO-om, ali, u isto vrijeme, čini se da preduzima akcije koje destabilizuju situaciju na Kosovu.
RSE: Dozvolite mi da vam postavim nekoliko pitanja o Kosovu. Posjetili ste Kosovo dok ste bili zamjenik generalnog sekretara NATO-a. Šta mislite o sigurnosnoj situaciji u ovoj zemlji koja za nekoliko dana obilježava 16. godišnjicu nezavisnosti?
Gottemoeller: To je izuzetno složeno. Moram reći da se pogoršalo otkako sam bila zamjenik generalnog sekretara i posjetila Kosovo, prije nekih pet godina.
Vidim da postoje stalne tenzije, visoke tenzije u sjevernom dijelu zemlje. Vlada Srbije nastavlja da igra neku vrstu balansirajuće uloge, pokušavajući da pokaže neku vrstu odnosa partnerstva i saradnje sa NATO-om, ali, u isto vrijeme, čini se da preduzima akcije koje destabilizuju situaciju na Kosovu i ne ulazi u pregovore za rješavanje problema. Naravno, i vlada u Prištini treba da ima svoju ulogu u tom pogledu.
Nadam se da može biti napretka u procesu stabilizacije, jer je to najbolje za Kosovo i njegovu nezavisnost.
RSE: Kosovske bezbednosne snage su u procesu da postanu vojska. Šta je važno za uspješnu tranziciju?
Gottemoeller: Prije svega, profesionalizam je uvijek vrlo, vrlo važan. To znači: obuku, obuku, obuku i rad zajedno sa savjetnicima. Znam da tu pomoć pružaju NATO saveznici, partneri Kosova. Kada bih savjetovala Kosovo, rekla bih da bi stvaranje profesionalne vojne snage, visoko obučene, u skladu sa NATO, sa NATO standardima, trebalo da bude cilj koji se mora postići.
RSE: Koliko ovo može trajati?
Gottemoeller: Jako mi je teško reći jer nisam na terenu i nisam bila dugo vremena. Jasno je da postoje politička, vojna i ekonomska pitanja koja mora da riješi Vlada Kosova, zbog ovih promjena. Sve ove transformacije zahtijevaju resurse, skupe su.