Bio je ljetni dan kada je Maida otišla u policiju u malom bosanskohercegovačkom gradu da prijavi supruga koji je prijetio da će ubiti nju i djecu. Skoro šest hiljada kilometara dalje i nekoliko stepeni Celzijusa više, Marzieh počinje da shvata da se neće moći vratiti u školu. Preko granice u Iranu, protesti se nastavljaju nakon što je Mahsa Amini umrla u policijskom pritvoru zbog navodnog kršenja pravila za nošenje hidžaba.
Gdje god pogledamo vidimo da su prava žena pod napadom, no nigdje to nije vidljivije nego u Afganistanu, kaže Heather Barr, zamjenica direktorice za prava žena u Human Rights Watch-u (HRW).
Otkako su se vratili na vlast u avgustu 2021. talibani su nametnuli nekoliko desetina pravila koja ograničavaju prava žena na slobodu, posao, studiranje.
Podaci UNESCO-a navode da je srednje obrazovanje zabranjeno za najmanje 1,4 milion djevojčica u Afganistanu. Marzieh je jedna od njih.
"Željela sam postati doktorica i služiti svojoj zemlji," rekla je za Radio Azadi, afganistanski servis Radija Slobodna Evropa, Marzieh tinejdžerka iz Afganistana.
“Išla sam u školu devet godina, ali sve je bilo uzalud. Sada sjedim u kući."
Ženama u Afganistanu danas je zabranjen odlazak u školu iznad šestog razreda, moraju nositi hidžab, zabranjena im je posjeta nekim parkovima.
Pročitajte i ovo: Napori da se 'rodni aparthejd' prizna kao zločin protiv čovječnostiNijedna zemlja nije priznala talibane, međutim, sve veći broj država sarađuje s njihovom vladom u pitanjima trgovine, sigurnosti i imigracije.
"Ako svijet može gledati šta talibani rade ženama i djevojkama, slegnuti ramenima i nastaviti da sarađuju s njima u drugim oblastima, to govori koliko prava žena i djevojaka malo znače svjetskim liderima," kaže Barr.
'Pravo izbora'
U susjednom Iranu, ženama je zabranjen pristup brojnim oblastima studija, sportskim događajima, kao i dobijanje pasoša ili putovanje izvan zemlje bez saglasnosti supruga.
Žene koje prekrše zakon o oblačenju prema islamskim pravilima suočavaju se s novčanim kaznama i kaznama zatvora do deset godina.
No, prkoseći vlastima, sve veći broj Iranki odbija nositi obavezni hidžab. Hidžab je simbol opresije žena u Iranu, kaže dvadesetogodišnjakinja iz ove zemlje za Radio Farda.
"Ovaj komad tkanine predstavlja pravo koje nam je oduzeto," pojašnjava. "To je sloboda da izaberem šta želim nositi."
Pročitajte i ovo: 'Žene, život, sloboda': Protestni pokret Irana prkosi i dvije godine poslijePitanje obaveznog nošenja hidžaba našlo se u središtu protesta koji su izbili u Iranu 2022. godine nakon smrti Mahse Amini, mlade žene uhapšene zbog navodnog kršenja zakona o hidžabu.
Dvije godine nakon smrti Mahse Amini tijelo UN-a sa misijom u Iranu kaže da kontinuirano uskraćivanje ženama pristup ljudskim pravima služi kao "oštar podsjetnik da, bez odgovornosti, nekažnjivost prevladava."
U međuvremenu, stotine žena u Iranu svake godine ubijaju muški članovi porodice, uključujući muževe, očeve i braću, u ime očuvanja takozvane "časti" u porodici.
Prema podacima organizacije Stop Femicide Iran, sa sjedištem u New Yorku, preko 150 žena bilo je žrtvama femicida u Iranu u 2023. godini.
Slučajevi rodnog nasilja također su zabilježeni i u Afganistanu. Fondacija "Afghan witness" navodi da je u tri godine otkako su se talibani vratili na vlast, u zemlji zabilježeno najmanje 332 slučaja femicida.
Osim femicida i brojnih restrikcija pod kojima žene u Afganistanu žive, dječiji brakovi su još jedna od opasnosti sa kojima se suočavaju.
Pročitajte i ovo: Zabrana obrazovanja za djevojke u Afganistanu uzrok skoka dječijih brakovaU razgovoru sa Radio Azadi u septembru Shazia koja živi u Maidan Wardag provinciji u Afganistanu pojašnjava kako su je udali kada je imala 12 godina.
"Majka mi je umrla u tom periodu i odrasla sam u muževom domu. Svekrva me odgojila. Zvanično sam udata kada sam imala 14 godina i prvo dijete sam rodila sa 15."
Ona je jedna od brojnih prisiljenih na udaju. Prema podacima UN Women, otkako su talibani preuzeli vlast prije tri godine, dječji brakovi su porasli za 25 posto.
'Problemi ostaju'
No, rodno zasnovano nasilje prisutno je i u zemljama u kojima žene nemaju ograničenja u kretanju, oblačenju, pravu na rad i obrazovanje.
Pročitajte i ovo: 'Rodna ravnopravnost neće biti postignuta za još 300 godina'Prema procjeni Ujedinjenih nacija, tokom 2023. godine svakih deset minuta jednu ženu je ubio neko koga ona poznaje.
Gotovo svaka treća žena doživi nasilje barem jednom u životu, prema podacima te organizacije.
Na Kosovu je u posljednjih 14 godina najmanje 58 žena ubijeno u slučajevima rodno zasnovanog nasilja.
Među njima je bila i dvadesetogodišnja Erona, koju je ubio bivši suprug. Bili su razvedeni skoro godinu, no njen bivši partner imao je pravo da viđa sina.
Tokom posljednjeg sastanka Erona je ubijena, a njen bivši suprug uhapšen kao glavni osumnjičeni. Njena majka Milihatja vjeruje da je Erona godina trpila nasilje.
"Došla bi kući i rekla da mu se nikada više neće vratiti, ali nešto bi se desilo i onda bi ona opet se vratila njemu", pojasnila je njena majka Kosovskom servisu Radija Slobodna Evropa.
Podaci kosovske policije pokazuju da je tokom 2023. godine prijavljeno 2.460 slučajeva nasilja u porodici.
Pročitajte i ovo: 'Uzeo mi je zjenicu oka': Priča o majci Erone Cokli koju je ubio bivši mužNasilje nad ženama ostaje jedna od velikih prepreka kako bi svijet dostigao rodnu jednakost. I svaka zemlja ima obavezu, prema međunarodnim pravom da podrži rodnu jednakost, pojašnjava Heather Barr iz HRW.
"Nula zemalja na svijetu je postiglo rodnu ravnopravnost. I čak i u onim zemljama u kojima je postignuta jednakost u oblastima poput obrazovanja i zdravstvene zaštite za žene i djevojčice, problem često leži u sprječavanju i odgovoru na rodno zasnovano nasilje," dodaje Barr.
Sistemi zaštite trebali bi biti bolji slaže se i Maida, koja je na kraju uspjela da prijavi svog supruga i razvede se.
"Prišao je i uhvatio me za vrat. To su vidjela djeca i počela su da plaču. Rekla sam im da sam dobro i on mi je onda udario šamar," rekla je Maida za Balkanski servis RSE.
Pročitajte i ovo: Šta se desilo nakon ubistva Nizame Hećimović?Na koncu je njen suprug dobio zabranu prilaska, ona je započela proces razvoda, no kaže da bi sam sistem zaštite mogao biti bolji.
"On je dobio samo zabranu prilaska, šta to njemu znači, mogao bi doći u bilo koje doba dana i napraviti šta je zamislio u glavi."
Stručnjaci kažu da je rodno zasnovano nasilje moguće spriječiti i da se rješavanje tog problema često svodi na političku volju.
"Ovo nisu misteriozni nerješivi problemi, oni samo traže da vlade budu istinski predane zaštiti prava žena i djevojčica i da uspostave resurse, sisteme i stručnost potrebne za to", kaže Heather Barr iz Human Rights Watch-a.
Ispričajte mi
Kakvi ožiljci ostaju nakon nasilja? Kako porodice i žrtve nasilja nastavljaju dalje sa životima zauvijek obilježenim traumom?
Uprkos Istanbulskoj konvenciji i zakonskim okvirima rodno uslovljeno nasilje je i dalje sveprisutno u zemljama Zapadnog Balkana.
U "Ispričajte mi" pronađite priče onih koji su preživjeli rodno zasnovano nasilje, kao i svjedočenja porodica žena kojih više nema.
Saznajte i kako prijaviti nasilje u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji.