Šta se desilo nakon ubistva Nizame Hećimović?

Bijes javnosti, šok i nevjerica nakon brutalnog ubistva Nizame Hećimović uživo na Instagramu godinu dana kasnije rezultirali su jednom izmjenom zakona u malom dijelu Bosne i Hercegovine i više novca za sigurne kuće u drugom dijelu zemlje. Nakon njenog ubistva, žrtve su počele sve više da prijavljuju rodno nasilje.

Na šta vas asocira ime Nizame Hećimović?

Užas svakodneviceMarina

Žalost, žalostSenad

Nešto što se ne treba nikada ponovitiBudimirka

StrašnoMarina

Na veliku nepravdu nad ženamaJusuf

Kada žena bude ubijena, telefon zvoni. A u posljednjih godinu dana, telefoni, čini se, zvone više nego ikada. Broj prijava rodnog nasilja u Bosni i Hercegovini raste, rekli su za Radio Slobodna Evropa iz nekoliko organizacija koje se bave zaštitom žrtava nasilja. Isto kažu i iz policije.

Samo tokom augusta prošle godine došlo je do povećanja poziva na SOS telefon za 148 posto u odnosu na august 2022. godine, kažu iz Sigurne kuće u Sarajevu.

"Razlog ovako velikog povećanja broja poziva na SOS telefon može se povezati sa ubistvom Nizame Hećimović", pojašnjavaju.

Nizama Hećimović ubijena je 11. avgusta 2023. u Gradačcu. Ubistvo je počinio njen bivši partner Nermin Sulejmanović koji je istog dana ubio još dvije osobe i počinio samoubistvo. Prije ubistva Nizama je od suda i policije zatražila izricanje mjera i zabranu prilaska i uznemiravanja. Zahtjev je odbijen jer prema riječima suda nije bilo dokaza. Nekoliko dana kasnije, ubijena je uživo na Instagramu.

Prema podacima Visokog sudskog i tužilačkog vijeća samo u periodu između 2021. i 2022. ubijeno je 19 žena u BiH. Među njima nisu Nizama Hećimović, Emira Maslan, Amra Kahrimanović, žene ubijene godinu kasnije. Među statistikama nije ni 84 posto slučajeva koji nikada ne budu prijavljeni.

Među onima koje jesu prijavile nasilje i ušle u sistem zaštite zbog rodnog nasilja su Ana, Elma, Sanela i Maida. Ovo nisu njihova imena, zaštićene su zbog sigurnosti.

Šta im se dogodilo?

Prvo fizičko nasilje sam doživjela prije dvije i po godine. Bili smo razdvojeni šest mjeseci, ali sam nažalost oprostila. Jedno vrijeme je sve bilo normalno i onda je opet njegova priroda počela izbijati na površinu. Tu noć kad se desio drugi fizički napad, osim batina, doživjela sam veliko poniženje, jer sam imala menstruaciju, on je kidao veš i sve sa mene. Bila sam pretučena, krvava, osramoćena.Ana

Šta im se dogodilo?

Prišao je i uhvatio me za vrat. To su vidjela djeca i počela su da plaču. Rekla sam im da sam dobro i on mi je onda udario šamar. Djeca su istrčala, on je otišao. Za nekoliko dana je nazvao jedno od djece i rekao da paze gdje hodaju da bi mogli dobiti metak u glavu i da bi mene mogli naći mrtvu. Maida

Šta im se dogodilo?

Nije bilo fizički nasilja, bilo je psihički. Kad odvedem dijete doktoru, kad odem negdje, govorio bi da sam kurva, da ga varam. Znao me istjerati napolje u neko doba noći. (…) Došao mi je sa sjekirom i rekao mi je da će me isjeći i biće mi gore nego onoj u Gradačcu. Elma

Šta im se dogodilo?

Mislila sam da ću imati finu porodicu, da ću fino da živim. Čitavo vrijeme sam bila za njega kurva, drolja, a zbog njega sam sve ostavila. (...) Jako me uhvatio za kosu, kaže, 'možeš doći ovamo da vodimo ljubav'. Ja sam se nasmijala. Rekla sam, pusti mi kosu. Nakon batina, izbijanja zuba ti hoćeš da vodim ljubav s tobom. To je van sve pameti. I on je ono baš krenuo. Onda sam ja zovnula mamu i rekla sam joj 'ovo mi je sad uradio iako si ti u sobi'.Sanela

Kako su se odlučile na prijavu?

Prvo nasilje, hvatanje za vrat i šamar nisam prijavljivala. Ali kad su pale tako ozbiljne riječi, znam šta je sve u stanju, odlučila sam otići u policiju i prijaviti ga.Maida

Kako su se odlučile na prijavu?

Tri dana on je bio kući i kljukao me lijekovima protiv bolova, za smirenje, mazao gelovima da mi prođu modrice. Plakao, govorio da sam kurva, satima sjedio i gledao u mene. To mi je bilo gore od batina i znala sam da čim izađe iz kuće da ću ga prijaviti i nikad više se neću vratiti u pakao.Ana

Kako su se odlučile na prijavu?

Krenula sam, obukla jaknu i uzela svoje dijete. Da bi njegova mati stala ispred mene i rekla, nećeš dijete voditi. Rekoh, to je moje dijete. Da bi on ušao i mene uhvatio za ruku, da me izvuče napolje. Ja sam zgrabila telefon, rekoh, sad ću ti policiju nazvati. Kako sam ja rekla policiju, on je mene pustio. I njegova mati kaže, pošto policiju zoveš mom sinu, ovaj prag više nećeš preći. Rekoh, svakako ga, gospođo, neću preći. I nazvala sam policiju. Sanela

Kako su se odlučile na prijavu?

Pošto sam više puta odlazila i vraćala se, mislila sam da će se promijeniti. Sve sam gledala radi djece, pomiriš se radi djeci, bit će bolje, trpila sam.Elma

Kakvu pomoć su dobile?

Elma je napustila supruga nakon trinaest godina psihičkog maltretiranja. Četvero djece, nekoliko pokušaja odlazaka na kraju su rezultirali sa njenim životom u sigurnoj kući. Prvo se sklonila u podstanarsku kuću, a kada ju je suprug pronašao, policiju je nazvala nastavnica njenog djeteta. Suprug je zadržan u pritvoru jednu noć, a njoj je Centar za socijalni rad ponudio da ode u sigurnu kuću.

"Razmišljala sam da li da idemo u sigurnu kuću ili da nađem stan. Ako nađem neki stan, dolazit će mi. I tako da sam pristala da dođem u sigurnu kuću sa svojim djecom." Danas čeka razvod braka.

I Sanela je nakon deset godina maltretiranja i fizičkog nasilja tokom dvije trudnoće spas našla u sigurnoj kući. Nakon pomoći prijatelja, otišla je u policiju i dala izjavu.

"Policajac je pitao gdje ću. Rekla sam da ne znam i onda sam mu rekla da sam čula za sigurnu kuću i da li postoji mogućnost da smjeste mene i dijete", priča Sanela. U proces se uključila i socijalna služba, a Sanela je od tada sa svojom djecom u sigurnoj kući.

U sigurnom smještaju se nalazi i Ana.

"Čim je izašao sa parkinga, nazvala sam SOS telefon i ispričala sve."

Jutro nakon toga otišla je u jednu od organizacija koja joj je i ranije pomagala. Organizovali su joj pregled, policiju, socijalno. Navodi da se osjećala više zaštićenom nego kada je prvi put otišla od supruga, a danas ima i advokaticu koja je njen slučaj preuzela besplatno.

Maidin suprug je dobio zabranu prilaska i uznemiravanja. Proces je prošla od policije, tužilaštva, suda. U svemu tome imala je pomoć osobe koja je dio 4P mreže pomagačica, žena obučenih da pomognu ženama koje se suočavaju sa nasiljem.

"Nisam ni znala da postoje udruženja za zaštitu žena koje imaju probleme sa nasiljem." Da ima pravo na osobu povjerenja rekao joj je inspektor u policiji. Danas čeka razvod braka i kaže da bi cijeli sistem zaštite mogao biti bolji.

"On je dobio samo zabranu prilaska, šta to njemu znači, mogao bi doći u bilo koje doba dana i napraviti šta je zamislio u glavi", kaže Maida.

Prema riječima Fondacije "Udružene žene" iz Banja Luke spora kaznena politika i sankcije za učinioce nasilja su i dalje karika koja “nedostaje i koja otežava položaj žrtava nasilja u BiH.”

Iz Fondacije Lara kažu kako smatraju da bi smanjenje administrativnih procedura za smještaj žrtava doprinio "slobodnijem, nesmetanom i jednostavnijem pristupu sigurnim kućama".

Šta se desilo nakon ubistva Nizame Hećimović?

Kliknite na ikonu da pročitate više

Protesti

Policija

Zakoni

Sistemi zaštite

Kako se danas osjećaju?

Osjećam se sjajno zato što više ne živim u strahu. Budem pod stresom kad uzme dijete jer me ucjenjuje, ali čim ga ne vidim i ne čujem, dobro sam.

Dobro sam, ali i dalje me je strah. Ja kad čujem njegov glas djecu kada nazove krenem se tresti.

Ovdje sam našla neku zanimaciju da bi nešto radila. Šutim, ako me nešto pitaš odgovorit ću, ako me ne pitaš neću. Planiram da idem dalje i da se borim za svoju djecu.

Vidjela sam da mogu sama. Da mora čovjek da se odluči, da ne treba da trpi. Apsolutno da ne moram ništa da trpim. I kad pogledam djecu daju mi vjetar u leđa, da skupim snage, da budem jaka, da idem daje, da živim.

Jedna od tri žene tokom svog života doživi neki oblik nasilja. Svaki sat više od pet žena ubije neko iz njene porodice, pokazuju podaci UN Women. Dok ste vi ovo čitali, negdje je vjerovatno ubijena još jedna žena. Nasilje nad ženama najraširenije je kršenje ljudskih prava na svijetu, kažu Ujedinjene nacije.

No, žene koje su prijavile nasilje nadaju se da će sada imati svjetliju budućnost.

Kako kaže Maida, nada se da će imati mir i da se neće plašiti. "Često navečer kad legnem zamislim šta može biti tokom noći, hoću li ja ustati svojoj djeci živa?"

Niti jedan prijavljeni slučaj nije identičan kažu iz policije. No, trendovi kažnjavanja su slični.

Raniji podaci Visokog sudskog i tužilačkog vijeća pokazali su da se najčešće izriču uslovne kazne, a manje zatvorske i novčane.

Kaznena politika u predmetima nasilja nad ženama je načelno blaga i uglavnom ne ostvaruje ciljeve generalne i specijalne prevencije, kažu i u Centru ženskih prava Zenica. U analitici slučajeva rodnog nasilja iz 2022. godine kako navode iz ovog Centra, u 95,5 posto slučajeva donesena je okrivljujuća presuda. No, kada se radi izricanju kazne zatvor je izrečen u 29 posto slučajeva, a u preko 65 posto počinitelj je uslovno osuđen.

Koliko je rašireno nasilje nad ženama nikada nećemo znati jer se radi o zločinu koji se i najmanje prijavljuje. Na jedan prijavljeni slučaj nasilja u porodici dolazi još deset neprijavljenih slučajeva, kažu iz Fondacije Cure. Prijaviti nasilje, ići sa osobom sa kojom ste prije živjeli po sudovima nije lako kaže i Maida.

"Nije se lako odlučiti, treba hrabrosti napustiti kuću, napustiti taj život, napustiti muža i doći u novu sredinu, prilagoditi se. Tako nešto kad ti se desi, treba psihički podnijeti."

Ali, niko ne treba trpiti nasilje kaže Sanela.

"Kad sam vidjela (Nizamu) rekla sam sebi da se to i meni može desiti. Srećom nije, pa sam skupila snage i presjekla sam to."

Nakon ubistva u Gradačcu protiv sutkinje je podignuta disciplinska tužba. Iz tužilaštva je saopšteno da nije bilo protupravnog djelovanja policije niti suda. U Sarajevskom otvorenom centru kažu da je 75 žena ubijeno u BiH od 2015. do 2022. godine.

Nasilje se može prijaviti na broj policije 122 i na SOS brojeve: 1265 za Federaciju BiH i 1264 za Republiku Srpsku.