Lideri manjinskih nacionalnih partija u Crnoj Gori, pozdravljaju predložene izmjene zakonskih rešenja koja treba da dovedu do slobodnije upotrebe i isticanje nacionalnih simbola manjinskih naroda u toj državi. To pitanje je godinama dovodilo do tenzija na političkoj sceni Crne Gore i novčanog kažnjavanja građana i turista.
Vlada je u skupštinsku proceduru novembra ove godine predala novi Prijedlog zakona o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola. Istovremeno je "zadužila Ministarstvo unutrašnjih poslova da za narednu sjednicu pripremi izmjene zakona o javnom redu i miru", navedeno je u tvitu Vlade Crne Gore.
Usaglašavanjem ova dva zakona sistemski će se regulisati oblast primjene nacionalnih simbola u svakodnevnom životu.
Šta predviđa zakonski prijedlog
Ukoliko novi zakon dobije podršku u parlamentu u "opštinama gdje su prema popisu stanovništva manjinski narod ili manjinske nacionalne zajednice većinsko stanovništvo, na lokalnim i državnim institucijama, u službenim prostorijama i salama za vjenčanje predviđeno je da se stalno vijori državna i zastava tog manjinskog naroda ili manjinske nacionalne zajednice".
"Na dan nacionalnog praznika manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice, u opštinama u kojima pripadnici manjinskog naroda ili manjinske nacionalne zajednice čine više od pet odsto stanovništva, na opštinskim i državnim institucijama ističe se zastava manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice", piše, između ostalog, u tekstu Prijedloga zakona o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola.
Predstavnici manjina o prijedlogu
Predstavnici albanskih i bošnjačkih partija pozdravljaju izmjene zakona o upotrebi nacionalnih simbola i poručuju da je zakon neophodno usaglasiti sa Zakonom o javnom redu i miru.
Potpredsjednik Parlamenta i predstavnik albanskih partija Genci Nimanbegu za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je praksa pokazala selektivnu primjenu i nedorečenost dosadašnjih zakona.
"Sigurno je da očekujem da će konačno biti uklonjena dilema koju su po meni nepotrebno, i rekao bih, diskriminatorski određeni državni organi sprovodili. Prvenstveno mislim na pojedince, koji su inicirali kažnjavanje za upotrebu albanskih nacionalnih simbola jer je to ustavna odredba i uredba Zakona iz 2000. godine koja je još na snazi. Te odredbe garantuju slobodnu upotrebu nacionalnih simbola", navodi Nimanbegu.
Pročitajte i ovo: Crna Gora: Popularna politika u bojama nacionalizmaNimanbegu ukazuje da su sudovi izricali kazne na osnovu Zakona o javnom redu i miru a koji je, po njemu, u koliziji sa Ustavom.
"Te sudije za prekršaje, koje su na osnovu Zakona o javnom redu i miru, kažnjavali građane, je trebalo da pročitaju Ustav, i da navedu da je to u koliziji sa Ustavom i da ne kažnjavaju te građane. Nadam se da će se konačno ova dilema otkloniti i omogućiti slobodnija upotreba nacinalnih simbola, za pojedinca", kazao je Nimanbegu.
Kome su izricane kazne
I prošle i ove godine sudovi su kaznili više Albanaca u Tuzima i u Ulcinju jer su na svoje kuće isticali ili u javnosti širili albanske zastave. To je izazvalo oštre proteste albanskih političara koji su sami plaćali kazne sunarodnicima sto je najavio predsjednik Albanske alternative (AA) i Opštine Tuzi Nik Đeljošaj.
"Ja sam javno najavio da će Albanska alternativa platiti svako novčano kažnjavanje bilo kojeg Albanca zbog upotrebe nacionalne zastave. Ponavljam i ovom prilikom da niko nam ne može zabraniti da istaknemo naš nacionalni simbol i da nas niko ne može kazniti koliko mi možemo da platimo", poručio je Đeljošaj u februaru 2019. godine.
Pročitajte i ovo: Albanska zastava dijeli Vladu Crne GorePosljednji primjer kada je došlo do kažnjavanja zbog isticanja zastave albanskog naroda u Crnoj Gori zbio se na javnoj manifestaciji krajem novembra, u Baru. Tom prilikom kažnjen je državljanin Republike Albanije I. D. novčanom kaznom od 300 eura, i zaštitnom mjerom protjerivanja stranca sa teritorije Crne Gore u trajanju od mjesec dana.
Pojedinih primjera kažnjavanja prisjeća se i potpredsjednik parlamenta Genci Nimanbegu i objašnjava da je njemu prijavljeno za pet takvih slučajeva.
"U dva slučaja radilo se o turistima koji su putovali sa Evropskog fudbalskog prvenstva 2016. godine i samo su prolazili kroz Crnu Goru. Kažnjeni su u Budvi. To je nedopustivo po meni. Kažnjavati turiste za upotrebu nacionalnih simbola. To nama kao turističkoj zemlji, koja se diči gostoprimstvom, ne treba. Bilo je još tri slučaja u kojima su građani Crne Gore kažnjavani", kazao je Nimanbegu.
Kazne i za turiste?
I poslanik Bošnjačke stranke (BS) Ervin Ibrahimović smatra da je Prijedlog zakona o nacionalnim simbolima "korak naprijed" ali naglašava da ga je neophodno usaglasiti sa Zakonom o javnom redu i miru. Ibrahimović za RSE podsjeća da je Crna Gora Ustavom garantovala prava i slobode manjinskim narodima na izbor upotrebu i javno isticanje nacionalnih simbola.
"Ovo je izuzetno važno jer je Crna Gora multietnička država i prije svega turistička destinacija. Zamislite turiste koji će da dođu u Crnu Goru iz više država, zamislite ako bismo striktno primjenjivali Zakon o javnom redu i miru onda bi mi na stotine ili hiljade turista koji nose svoje simbole morali da kažnjavamo. Zato ponavljam zakon je korak naprijed posebno ako imamo u vidu da je usklađen sa Ustavom i dobrim evropskim praksama", kazao je Ibrahimović i zaključio da će BS glasati u Parlamentu samo za usklađena zakonska rešenja.
Upotreba crnogorskih državnih simbola godinama je tačka sporenja lideri prosrpskih i crnogorskih partija u Crnoj Gori.
Pročitajte i ovo: Patriotizam u Crnoj Gori: Odnos prema državi ili banalni folklor?Pozicija prosrpskih partija
Stranački predstavnici Srba u Parlamentu ističu da su Srbi konstitutivan a ne manjinski narod i godinama traže uvođenje trobojke kao narodne zastave. Iz Nove srpske demokratije (NSD), koja u Skupštini djeluje u okviru političkog saveza Demokratski front (DF) smatraju da je novi Prijedlog zakona o upotrebi nacionalnih simbola samo "kozmetička promjena", kaže šef poslaničkog kluba DF Milutin Đukanović.
"Poznat je stav NSD i DF da treba uvesti narodnu zastavu - trobojku jer je ona itekako utemeljena u tradiciji i istoriji Crne Gore. I dok se to ne riješi imaćemo problema sa isticanjem državnih simbola. U svakom slušaju kažnjavanjem se ništa ne dobija i dobro je ako će se prestati sa kažnjavanjem", kaže Milutin Đukanović za RSE.
Pored zastave, za srpski narod u Crnoj Gori sporna je, podsjeća Milutin Đukanović, i državna himna. Tako se u pojedinim opštinama gdje srpske političke partije čine lokalnu vlast godinama, na zvaničnim proslavama, emituje samo dio himne.
Sjedjeli tokom himne
Uz to dešavalo se da dio predstavnika srpskih političkih partija sjedi tokom intoniranja himne. Posljednji takav slučaj se dogodio prije tri dana kada je na svečanoj sjednicu opštine Budva, povodom 75 godina od oslobođenja grada, intonirana samo prva strofa himne Crne Gore, zbog čega su odbornici Demokratske partije socijalista (DPS-a) napustili sjednicu. Predsjednik opštine Budva Marko Carević iz DF uputio je izvinjenje, navodeći da je "ili tehnika zatajila ili je ljudski faktor".
Milutin Đukanović iz DF za RSE podsjeća da je taj politički savez zbog himne i zastave tražio ustavne promjene.
"Odavno apelujemo da se himna promijeni, da se postigne neki dogovor oko himne. Ali vlast nije raspoložena, ona to nameće snagom sile a ne snagom argumenata i činjenica. Prema tome, sve ostaje kako je i bilo. Dok god Zakonom o upotrebi nacionalnih simbola ne bude kao narodna zastava definisana i trobojka mi u svakom slučaju nećemo podržati taj zakon, u tom obliku", zaključio je Đukanović.
Potpredsjednik Skupštine Genci Nimanbegu očekuje da će se prijedlozi dva zakona u Parlamentu usvojiti do kraja godine.
Pročitajte i ovo: Himna i zastava Crne Gore, simboli državnosti ili podjelaZapriječene kazne
Predloženim izmjenama zakona o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola predviđeno je i da se nacionalni simboli ne smiju se isticati na zgradama u prostorijama parlamentarne, izvršne, sudske i monetarne vlasti.
"Zabranjeno je isticanje nacionalnih simbola i na zgradi Predsjednika Crne Gore, Državnog tužilaštva, Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Vojske, Univerziteta Crne Gore, i Državne revizorske institucije. Zabranjena je upotreba nacionalnih simbola u organizaciji ovih državnih organa i prilikom međunarodnih susreta, političkih, naučnih, kulturno-umjetničkih, sportskih i drugih skupova, kao i drugim skupovima na kojima se predstavlja Crna Gora", predviđeno je Prijedlogom zakona o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola.
Propisano je da se himna ne smije izvoditi na način i u prilikama koje vrijeđaju ugled i dostojanstvo Crne Gore. U tekstu i melodiji himne ne mogu se prilikom izvođenja vršiti izmjene. Prijedlogom je predviđeno da kazne za nepoštovanje nacionalnih simbola za pravna lica iznose od 500 do 20.000 eura, a za fizička lica od 30 do 2.000 eura.