Priča o državnim simbolima u Crnoj Gori je priča o crnogorskim nacionalnim i političkim podjelama. Potvrdilo se i tokom rasprave o izmjenama i dopunama Zakona o državnim simbolima i Danu državnosti u Skupštini Crne Gore, da dio političkih partija ne prihvata aktuelne državne simbole i da konsenzus o tom pitanju neće biti uskoro postignut. Da li su simboli Crne Gore državni ili nacionalni?
Izmjenama i dopunama Zakona o državnim simbolima se, između ostalog, predviđaju novčane kazne u slučaju da se državna zastava upotrijebi na način kojim se narušavaju javni moral, ugled i dostojanstvo Crne Gore, te ukoliko se državna himna izvodi na način i u prilikama koje vrijeđaju ugled i dostojanstvo Crne Gore. Za pravno lice su predviđene kazne od 1.000 do 20.000 eura, a raspon kazne za fizička lica je od 300 do 2.000 eura.
Ministar kulture Aleksandar Bogdanović je saopštio šta su motivi za uvođenje novčanih kazni:
"Izmjenama i dopunama smo pristupili kako bi preduprijedili i sankcionisali narušavanje ugleda države i njenih simbola, odnosno opravdali očekivanja građana da preduzmemo neophodne mjere u interesu očuvanja simboličkih i identitetskih obilježja države. Bilo bi pogrešno zaključiti da se ovim Zakonom želi sankcionisati emocija, jer to je pravo na različitu osjećajnost prema simbolima pojedinca ili grupe."
Svaka rasprava o državnim simbolima Crne Gore, bilo da se radi o zastavi, grbu ili himni, predstavljala je priču o identitetu u Crnoj Gori, podjelama po političkoj i nacionalnoj liniji. Dio političkih stranaka ne priznaje državne simbole Crne Gore koji su uvedeni prije petnaest godina i potvrđeni Ustavom nezavisne Crne Gore.
"I taj alaj-barjak koji ste usvojili za zvaničnu zastavu i njega ste falsifikovali. On je nekada bio sa bijelim orlom, a vi ste ga prefarbali u žuto. Što se mene lično tiče nema te sile niti te kazne koja će me podići na himnu Sekule Drljevića", kazala je tokom posljednje rasprave Marina Jočić iz opozicionog Demokratskog fronta (DF).
Na drugoj strani iz vladajuće koalicije odbacuju tvrdnje da je autor dijela stihova himne crnogorski političar koji je u vrijeme Drugog svjetskog rata sarađivao sa fašističkim režimima Njemačke i Italije Sekula Drljević.
"Ako vidimo zastave i grbove Vojislavljevića, Balšića, Crnojevića, onda ćemo vidjeti da boja zastave kakva je danas najbolje odgovara tom trajanju Crne Gore. A ko mi god nađe dokument da je stihove crnogorske himne napisao Sekula Drljević i da se potpisao kao autor, daću mu što god hoće", odgovorio je Obrad Mišo Stanišić iz Demokratske partije socijalista (DPS).
Stav prosrpskih stranaka je da su državni simboli Crne Gore predmet podjela, a da je način njihovog uvođenja i njihov smisao da se, kako su rekli, srpski narod u Crnoj Gori asimiluje.
"Ovo je jedna priča o nasilnoj asimilaciji, o utjerivanju identiteta o lažnom patriotizmu, iza kojih se kriju pljačke i koverte i trpanje para u džep. Znamo da je svaka država koja je utjerivala identitet propala. Nije opozicija niti srpski narod protiv države, nego država hoće da nas asimiluje i to, ili da nas na jedan tihi način prisili na iseljavanje ili nas prisiljava na konvertitstvo", poručio je poslanik Nove srpske demokratije Budimir Aleksić.
Iz vladajuće Demokratske partije socijalista tvrde da politički predstavnici Srba u Crnoj Gori i dalje teže velikosrpskom državnom projektu, pa su u skladu sa tim za njih neprihvatljivi državni simboli Crne Gore.
"Ko god ne poštuje državu taj ne može poštovati ni simbole. Oni koji više ljube tuđu zastavu i tuđu himnu ti ne mogu da ljube svoju kuću i svoju državu. Prema tome, ovo nije odnos prema državnim simbolima Crne Gore, ovo je odnos prema državi Crnoj Gori", rekao je Obrad Stanišić.
Predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Ranko Krivokapić je konstatovao da je priča o državnim simbolima u velikoj mjeri povezana sa stepenom demokratije u državi.
"Ova zastava će biti osporavana koliko bude manje demokratije i pravde u Crnoj Gori. Simboli su rezultat stanja u državi. Uvjeren sam da ako u ovoj zemlji bude više demokratije pravde, manje ćete se baviti simbolima. na dnevnom redu je demokratija i pravda u Crnoj Gori, dajte da to riješimo. Pa ćemo onda, ko skupi dvotrećinsku većinu, ispoštuje Ustav, organizuje referendum, donese na dnevni red promjenu simbola. Ali demokratski", predložio je Ranko Krivokapić.
Poslanici manjinskih nacionalnih partija prihvataju državne simbole Crne Gore.
Facebook Forum