Ispod, naizgled, mirne površine javne scene u Crnoj Gori, čini se, vrvi od života.
Raznolikost i dinamičnost pojava i događaja koji su već neko vrijeme prisutni, po ocjenama relevantnih posmatrača društveno-političkih zbivanja, govore da se i u crnogorskom mitu o vlasti koju, uprkos brojnim promašajima naročito u ekonomskoj politici i njenom koruptivnom karakteru nije moguće smijeniti, pojavljuju ozbiljne pukotine.
Postavlja se pitanje da li je serija događaja, zapravo, početak talasa društvenih promjena koji je veći nego što se to trenutno vidi "iznad površine" i čime bi, eventualno, mogao rezultirati.
"Promjene su neminovne, a one uključuju i promjenu vlasti", smatraju naši sagovornici koji jedino ne mogu predvidjeti koliko će proces trajati. Procjene se temelje na zbiru mnoštva događaja i pojava koje međusobno nijesu u direktnoj vezi, ali koje mogu zajedno, svaka na svoj način, uticati da država krene putem suštinskih društveno-političkih promjena što bi uključivalo i smjenu vlasti na izborima. To bi, ako do toga dođe, bilo prvi put u istoriji Crne Gore.
Godina je počela januarskim protestom koji su u Podgorici, pred zgradom Vlade, organizovali Unija slobodnih sindikata, NVO MANS i Studentska unija, koji već najavljuju novi protest za kraj marta. Razlozi i zahtjevi protesta nijesu političke prirode.
Iako je premijer Igor Lukšić više puta pokušao da stvar prebaci na politički teren, organizatori protesta insistiraju na promjenama ekonomsko-socijalnog karaktera, ali i konkretnim rezultatima u borbi protiv korupcije. Između prethodnog i predstojećeg protesta, upravo u ponedjeljak je održan sličan protest u sjevernom dijelu države.
Rastućem narodnom nezadovoljstvu vjerovatno doprinosi i saznanje da će upravo građani morati da plaćaju dugove ruskih investitora koji gazduju podgoričkim Kombinatom aluminijuma, a kojih Vlada sada, nakon štete koja se mjeri stotinama miliona eura, želi da se oslobodi. Upravo ti dugovi su razlog i za sukob unutar vladajuće koalicije.
Abazović: Početak kraja posljednjeg poluautoritarnog režima u Evropi
Dominatna DPS Mila Đukanovića pokušava da katastrofalne rezultate pokrije pravdanjem dobrim namjerama i "odgovornom politikom", a manja članica vladajuće koalicije, Socijaldemokratska partija nastoji da sa sebe skine odgovornost tvrdeći da je uvijek bila protiv načina na koji je KAP privatizovan. Prozivke sa oba kraja koalicije i snaga riječi koje su bile oštrije nego ikad do sad govore da se zemljotres koji bi mogao srušiti sadašnju vlast događa i spolja i iznutra.
Svemu nabrojanom treba dodati i partiju u nastajanju, koja još uvijek nema ime, ali ima ljude koji nijesu uprljani aferama, pa čak ni potrošeni prethodnim javnim angažmanom. Ova buduća stranka izaziva sve veće intetresovanje i medija i ukupne javnosti.
"Ovo je početak kraja posljednjeg poluautoritarnog režima u Evropi", rekao je za RSE Dritan Abazović, politikolog i jedan od osnivača nove stranke za koju se u medijima kaže da okuplja ljude čistih ruku.
"Definitivno svijest građana o potrebi za promjenama u društvu sazrijeva iz dana u dan. Mislim da taj proces ne ide onom dinamikom kako bi svi željeli da ide, ali u svakom slučaju moramo priznati da postoje regionalni uticaj i uticaj iz Evrope i svijeta u okviru arapskog proljeća i brojnih drugih dešavanja koja nekako ulaze u našu podsvijest i dovodi do razumijevanja da i ovdje treba da ovlada sistem promjena, da demokratija počiva na tome i da režimi koji zaista ni po čemu nijesu zaslužili da ovoliko dugo budu na vlasti, da budu smijenjeni", istakao je Abazović.
Radulović: U temeljima beznađa nedostatak novca
S obzirom da se događaju stvari kojih do sada nije bilo, očigledno je da su se promjene u Crnoj Gori već dogodile ali, za sad, samo u društvenoj ravni. A o tome da li će one imati političke konsekvence, član rukovodstva Unije slobodnih sindikata Zvonko Pavićević, kaže:
"Sigurno je da će ovo sve dovesti do nekih pozitivnih promjena u Crnoj Gori, posebno na političkom terenu i jer normalno da 20 godina vladavine jedne vlasti, jedne koalicije nije moglo da rezultira nečim pozitivnim. Tako da bez nekih promjena i na političkom terenu nema ni nekog većeg napretka".
Milorad Mitrović, NVO aktivista i jedan od organizatora protesta u Bijelom Polju u ponedjeljak kaže da je narodno nezadovoljstvo veliko i potvrđuje tezu o početku kraja aktuelne vlasti.
"Oni su radili toliko toga lošeg u proteklom periodu i jedan dugi niz godina su gledali samo sebe, gledali su samo kako će sebi da stvore ekstremno bolje uslove u odnosu na radnike. Privatizacija i industrija koju je imala Crna Gora, sva ta privreda je na koljenima i mislim da je ljudima dosta priče i da oni hoće red u svojoj državi", ocjenjuje Mitrović.
Novinar nedjeljnika Monitor Zoran Radulović je skeptičan prema tezi o"početku kraja" sadašnje vlasti i kaže da bi neke buduće analize mogle pokazati da je"početak kraja" zapravo počeo još prvog dana poslije referenduma kojim je Crna Gora povratila državnost, čime je implicirao da je vlast koju svih ovih godina predvodi lider DPS-a Milo Đukanović propustila priliku da modernizuje društvo i stvori državu zasnovanu na vladavini prava i zdravoj ekonomiji.
"Zavladalo je beznađe", kaže Radulović.
"U temeljima tog beznađa je nedostatak novca, pošto neke druge vrijednosti pored te ne pokazuju da utiču na ponašanje crnogorskog društva ni u politici ni u društvu, ni u ekonomiji. Ali taj prekid dotoka svježeg novca od nelegalnih aktivnosti iz inostranstva. Nema više ni Deripaske i Rusa da kupuju stanove po cijenama koje mi zamislimo. Proizvelo je to nezadovoljstvo na svim frontovima, a svi pokušavaju da nađu svoje mjesto ispod nadstrešnice gdje jednog dana više neće biti mjesta i ona će se srušiti i tek onda ćemo moći da govorimo o stvarima koje treba popraviti", rekao je on.
Raznolikost i dinamičnost pojava i događaja koji su već neko vrijeme prisutni, po ocjenama relevantnih posmatrača društveno-političkih zbivanja, govore da se i u crnogorskom mitu o vlasti koju, uprkos brojnim promašajima naročito u ekonomskoj politici i njenom koruptivnom karakteru nije moguće smijeniti, pojavljuju ozbiljne pukotine.
Postavlja se pitanje da li je serija događaja, zapravo, početak talasa društvenih promjena koji je veći nego što se to trenutno vidi "iznad površine" i čime bi, eventualno, mogao rezultirati.
"Promjene su neminovne, a one uključuju i promjenu vlasti", smatraju naši sagovornici koji jedino ne mogu predvidjeti koliko će proces trajati. Procjene se temelje na zbiru mnoštva događaja i pojava koje međusobno nijesu u direktnoj vezi, ali koje mogu zajedno, svaka na svoj način, uticati da država krene putem suštinskih društveno-političkih promjena što bi uključivalo i smjenu vlasti na izborima. To bi, ako do toga dođe, bilo prvi put u istoriji Crne Gore.
Godina je počela januarskim protestom koji su u Podgorici, pred zgradom Vlade, organizovali Unija slobodnih sindikata, NVO MANS i Studentska unija, koji već najavljuju novi protest za kraj marta. Razlozi i zahtjevi protesta nijesu političke prirode.
Iako je premijer Igor Lukšić više puta pokušao da stvar prebaci na politički teren, organizatori protesta insistiraju na promjenama ekonomsko-socijalnog karaktera, ali i konkretnim rezultatima u borbi protiv korupcije. Između prethodnog i predstojećeg protesta, upravo u ponedjeljak je održan sličan protest u sjevernom dijelu države.
Rastućem narodnom nezadovoljstvu vjerovatno doprinosi i saznanje da će upravo građani morati da plaćaju dugove ruskih investitora koji gazduju podgoričkim Kombinatom aluminijuma, a kojih Vlada sada, nakon štete koja se mjeri stotinama miliona eura, želi da se oslobodi. Upravo ti dugovi su razlog i za sukob unutar vladajuće koalicije.
Abazović: Početak kraja posljednjeg poluautoritarnog režima u Evropi
Dominatna DPS Mila Đukanovića pokušava da katastrofalne rezultate pokrije pravdanjem dobrim namjerama i "odgovornom politikom", a manja članica vladajuće koalicije, Socijaldemokratska partija nastoji da sa sebe skine odgovornost tvrdeći da je uvijek bila protiv načina na koji je KAP privatizovan. Prozivke sa oba kraja koalicije i snaga riječi koje su bile oštrije nego ikad do sad govore da se zemljotres koji bi mogao srušiti sadašnju vlast događa i spolja i iznutra.
Milo Đukanović
Svemu nabrojanom treba dodati i partiju u nastajanju, koja još uvijek nema ime, ali ima ljude koji nijesu uprljani aferama, pa čak ni potrošeni prethodnim javnim angažmanom. Ova buduća stranka izaziva sve veće intetresovanje i medija i ukupne javnosti.
"Ovo je početak kraja posljednjeg poluautoritarnog režima u Evropi", rekao je za RSE Dritan Abazović, politikolog i jedan od osnivača nove stranke za koju se u medijima kaže da okuplja ljude čistih ruku.
"Definitivno svijest građana o potrebi za promjenama u društvu sazrijeva iz dana u dan. Mislim da taj proces ne ide onom dinamikom kako bi svi željeli da ide, ali u svakom slučaju moramo priznati da postoje regionalni uticaj i uticaj iz Evrope i svijeta u okviru arapskog proljeća i brojnih drugih dešavanja koja nekako ulaze u našu podsvijest i dovodi do razumijevanja da i ovdje treba da ovlada sistem promjena, da demokratija počiva na tome i da režimi koji zaista ni po čemu nijesu zaslužili da ovoliko dugo budu na vlasti, da budu smijenjeni", istakao je Abazović.
Radulović: U temeljima beznađa nedostatak novca
S obzirom da se događaju stvari kojih do sada nije bilo, očigledno je da su se promjene u Crnoj Gori već dogodile ali, za sad, samo u društvenoj ravni. A o tome da li će one imati političke konsekvence, član rukovodstva Unije slobodnih sindikata Zvonko Pavićević, kaže:
"Sigurno je da će ovo sve dovesti do nekih pozitivnih promjena u Crnoj Gori, posebno na političkom terenu i jer normalno da 20 godina vladavine jedne vlasti, jedne koalicije nije moglo da rezultira nečim pozitivnim. Tako da bez nekih promjena i na političkom terenu nema ni nekog većeg napretka".
Milorad Mitrović, NVO aktivista i jedan od organizatora protesta u Bijelom Polju u ponedjeljak kaže da je narodno nezadovoljstvo veliko i potvrđuje tezu o početku kraja aktuelne vlasti.
"Oni su radili toliko toga lošeg u proteklom periodu i jedan dugi niz godina su gledali samo sebe, gledali su samo kako će sebi da stvore ekstremno bolje uslove u odnosu na radnike. Privatizacija i industrija koju je imala Crna Gora, sva ta privreda je na koljenima i mislim da je ljudima dosta priče i da oni hoće red u svojoj državi", ocjenjuje Mitrović.
Novinar nedjeljnika Monitor Zoran Radulović je skeptičan prema tezi o"početku kraja" sadašnje vlasti i kaže da bi neke buduće analize mogle pokazati da je"početak kraja" zapravo počeo još prvog dana poslije referenduma kojim je Crna Gora povratila državnost, čime je implicirao da je vlast koju svih ovih godina predvodi lider DPS-a Milo Đukanović propustila priliku da modernizuje društvo i stvori državu zasnovanu na vladavini prava i zdravoj ekonomiji.
"Zavladalo je beznađe", kaže Radulović.
"U temeljima tog beznađa je nedostatak novca, pošto neke druge vrijednosti pored te ne pokazuju da utiču na ponašanje crnogorskog društva ni u politici ni u društvu, ni u ekonomiji. Ali taj prekid dotoka svježeg novca od nelegalnih aktivnosti iz inostranstva. Nema više ni Deripaske i Rusa da kupuju stanove po cijenama koje mi zamislimo. Proizvelo je to nezadovoljstvo na svim frontovima, a svi pokušavaju da nađu svoje mjesto ispod nadstrešnice gdje jednog dana više neće biti mjesta i ona će se srušiti i tek onda ćemo moći da govorimo o stvarima koje treba popraviti", rekao je on.