Nakon neuspjeha prilikom usvajanja izbornog zakona, crnogorski ali i briselski zvaničnici su najavili mogućnost da bi početkom septembra moglo doći do usaglašavanja izbornog zakona sa Ustavom, što bi omogućilo Crnoj Gori da se uz ispunjavanje ostalih uslova kvalifikuje za početak pregovaračkog procesa o članstvu u Evropskoj uniji. S obzirom na tvrde stavove parlamentarnih partija, otvara se pitanje da li se što može promjeniti u narednih tridesetak dana, u odnosu na prethodne četiri godine rasprave o izbornom zakonu, što bi omogućilo usvajanje izbornog zakona.
O izbornom zakonu i njegovom usaglašavanju sa Ustavom Crne Gore raspravlja se već četiri godine. Posljednji pokušaj njegovog usvajanja je u potpunosti propao jer je opozicija insistirala da se istovremeno razriješe i druga sporna pitanja, što je za vladajuću koaliciju bilo neprihvatljivo.
Nakon debakla u Skupštini, oglasila se državni sekretar za evropske integracije Slavica Milačić i evropski parlamentarac Jelko Kacin koji su najavili mogućnost usaglašavanja izbornog zakona sa Ustavom početkom septembra, što bi uticalo da Evropska komisija preporuči početak pregovora. Na pitanje da li se i šta može promjeniti u narednih tridesetak dana, u odnosu na prethodne četiri godine rasprave o izbornom zakonu, političke partije različito komentarišu.
U Novoj srpskoj demokratiji ne odustaju od svog zahtjeva da se izmjeni status srpskog jezika u Crnoj Gori
"Dovoljan je samo mali napor vlasti da shvati da srpska jezička zajednica koja je najbrojnija u Crnoj Gori zaslužuje da bude ravnopravna sa crnogorskim jezikom u prosveti, obrazovanju, u službenoj upotrebi, i ništa više", kaže poslanik NOVE Novica Stanić.
Iz medijskog centra Socijalističke narodne partije, koja je bila uzdržana prilikom posljednjeg glasanja, rečeno nam je da neće komentarisati problematiku izbornog zakona.
Ispružena ruka i pesnica
U Pokretu za promjene smatraju da je do neuspjeha u usvajanju izbornog zakona doveo loš pregovarački proces.
Prema mišljenju Koče Pavlovića rješenje u promjeni glavnog pregovarača iz redova vladajuće koalicije.
"Vladajuća većina raspolaže sa 60 posto poslaničkih mjesta i posao pregovarača, onoga koji vodi proces dogovaranja i usaglašavanja izbornog zakona je bio da pronađe tih 7 posto. U dva navrata glavni pregovarač to nije uspio i mislim da to apsolutno ukazuje na to šta treba hitno promijeniti ako se želi do sredine septembra usvojiti izborni zakon. Dakle, mora se to organizovati na potpuno drugačiji način i mora biti drugačiji da tako kažem, drugi pregovarač jer ovaj očigledno nema ni moći ni snage, niti sposobnosti da obezbijedi dvotrećinsku većinu", smatra Pavlović.
Visoki funkcioner Demokratske partije socijalista Miodrag Vuković prebacuje odgovornost na opoziciju za koju tvrdi da je nametnula teme koje nemaju veze sa izbornim zakonom. Vuković ipak smatra da je Evropa upoznata sa razlozima zbog kojih je pao zakon i poručuje da je vladajuća koalicija spremna na nove razgovore, ali da ne zna o čemu bi mogli razgovarati.
"Definitivno, na pitanje o čemu možemo razgovarati pojma nemam jer je zakon kakav je urađen - dobar. Da li ima prostora da se razgovara? Uvijek ima prostora da se razgovara. Na čemu će oni insistirati tek to ne znam. Jedino da pretpostavim da će ostati zarobljenici nekih iluzija koje su demonstrirali sada. Da li smo mi spremni da razgovaramo? Normalno, jer ne radi se o našem političkom interesu nego interesu države i naroda, o evropskoj budućnosti Crne Gore. Vidjećemo. Uvijek sam govorio da sa naše strane postoji ispružena ruka. Sa njihove strane postoji pesnica i, kako je Indira Gandi govorila - nikada se niko nije uspio rukovati sa onim koji drži stisnutu pesnicu. Dako i oni malo opuste ruku", kaže Vuković.
Albanske nacionalne partije nisu takođe prihvatile da glasaju za izborni zakon, jer nema podrške ni od vlasti ni od opozicije da Albanci zadrže stečena prava. Genci Nimanbegu iz Force ne smatra da je izborni zakon jedini oko kojeg treba postići kompromis da bi se dobio datum pregovora.
"Dosta stvari u Crnoj Gori se moraju promijeniti da bi se moglo potvrditi da Crna Gora ide putem sistema poštovanja vladavine prava. S toga taj napor koji bi bio tokom avgusta i početkom septembra za neki kompromis vidimo kao izuzetno težak, ali se mora jasno iskazati volja za to od strane vladajuće koalicije", rekao je Nimanbegu.
O izbornom zakonu i njegovom usaglašavanju sa Ustavom Crne Gore raspravlja se već četiri godine. Posljednji pokušaj njegovog usvajanja je u potpunosti propao jer je opozicija insistirala da se istovremeno razriješe i druga sporna pitanja, što je za vladajuću koaliciju bilo neprihvatljivo.
Nakon debakla u Skupštini, oglasila se državni sekretar za evropske integracije Slavica Milačić i evropski parlamentarac Jelko Kacin koji su najavili mogućnost usaglašavanja izbornog zakona sa Ustavom početkom septembra, što bi uticalo da Evropska komisija preporuči početak pregovora. Na pitanje da li se i šta može promjeniti u narednih tridesetak dana, u odnosu na prethodne četiri godine rasprave o izbornom zakonu, političke partije različito komentarišu.
U Novoj srpskoj demokratiji ne odustaju od svog zahtjeva da se izmjeni status srpskog jezika u Crnoj Gori
"Dovoljan je samo mali napor vlasti da shvati da srpska jezička zajednica koja je najbrojnija u Crnoj Gori zaslužuje da bude ravnopravna sa crnogorskim jezikom u prosveti, obrazovanju, u službenoj upotrebi, i ništa više", kaže poslanik NOVE Novica Stanić.
Iz medijskog centra Socijalističke narodne partije, koja je bila uzdržana prilikom posljednjeg glasanja, rečeno nam je da neće komentarisati problematiku izbornog zakona.
Ispružena ruka i pesnica
U Pokretu za promjene smatraju da je do neuspjeha u usvajanju izbornog zakona doveo loš pregovarački proces.
Prema mišljenju Koče Pavlovića rješenje u promjeni glavnog pregovarača iz redova vladajuće koalicije.
"Vladajuća većina raspolaže sa 60 posto poslaničkih mjesta i posao pregovarača, onoga koji vodi proces dogovaranja i usaglašavanja izbornog zakona je bio da pronađe tih 7 posto. U dva navrata glavni pregovarač to nije uspio i mislim da to apsolutno ukazuje na to šta treba hitno promijeniti ako se želi do sredine septembra usvojiti izborni zakon. Dakle, mora se to organizovati na potpuno drugačiji način i mora biti drugačiji da tako kažem, drugi pregovarač jer ovaj očigledno nema ni moći ni snage, niti sposobnosti da obezbijedi dvotrećinsku većinu", smatra Pavlović.
Visoki funkcioner Demokratske partije socijalista Miodrag Vuković prebacuje odgovornost na opoziciju za koju tvrdi da je nametnula teme koje nemaju veze sa izbornim zakonom. Vuković ipak smatra da je Evropa upoznata sa razlozima zbog kojih je pao zakon i poručuje da je vladajuća koalicija spremna na nove razgovore, ali da ne zna o čemu bi mogli razgovarati.
"Definitivno, na pitanje o čemu možemo razgovarati pojma nemam jer je zakon kakav je urađen - dobar. Da li ima prostora da se razgovara? Uvijek ima prostora da se razgovara. Na čemu će oni insistirati tek to ne znam. Jedino da pretpostavim da će ostati zarobljenici nekih iluzija koje su demonstrirali sada. Da li smo mi spremni da razgovaramo? Normalno, jer ne radi se o našem političkom interesu nego interesu države i naroda, o evropskoj budućnosti Crne Gore. Vidjećemo. Uvijek sam govorio da sa naše strane postoji ispružena ruka. Sa njihove strane postoji pesnica i, kako je Indira Gandi govorila - nikada se niko nije uspio rukovati sa onim koji drži stisnutu pesnicu. Dako i oni malo opuste ruku", kaže Vuković.
Albanske nacionalne partije nisu takođe prihvatile da glasaju za izborni zakon, jer nema podrške ni od vlasti ni od opozicije da Albanci zadrže stečena prava. Genci Nimanbegu iz Force ne smatra da je izborni zakon jedini oko kojeg treba postići kompromis da bi se dobio datum pregovora.
"Dosta stvari u Crnoj Gori se moraju promijeniti da bi se moglo potvrditi da Crna Gora ide putem sistema poštovanja vladavine prava. S toga taj napor koji bi bio tokom avgusta i početkom septembra za neki kompromis vidimo kao izuzetno težak, ali se mora jasno iskazati volja za to od strane vladajuće koalicije", rekao je Nimanbegu.