U prvoj posjeti Crnoj Gori boravila je visoka predstavnica Evropske Unije za spoljnu politiku i bezbjednost Federika Mogerini, čime je počela svoju širu balkansku turneju. Njen boravak u Podgorici propraćen je sa posebnom pažnjom zbog činjenice da se Crna Gora nalazi u dubokoj političkoj krizi i da je sve više zahtjeva iz redova opozicije i nevladinog sektora da se Brisel uključi u njeno rješavanje.
Takođe, do posjete Mogerinijeve došlo je samo dan nakon što je spoljnopolitički odbor Evropskog parlamenta usvojio prijedlog rezolucije u kojoj je apostrofirao lidersku poziciju Crne Gore u procesu evropskih integracija.
Šefica evropske diplomatije Federika Mogerini posjetu Crnoj Gori okončala je razgovorima sa premijerom Duškom Markovićem, nakon čega su se oboje obratili javnosti u podgoričkoj vili Gorica. Premijer je naglasio da su se saglasili da Crna Gora dobro napreduje na evroatlantskom putu, kao svom strateškom nacionalnom cilju.
“Pitanje proširenja je važno za kredibilitet Evropske unije i za napredak Zapadnog Balkana i njegovu dugoročnu stabilnost, a uspjesi koje Crna Gora postiže na evropskom putu značajan su podsticaj i za ostale zemlje Zapadnog Balkana“, kazao je Marković.
Mogerini je u glavni grad Crne Gore stigla kasno popodne. Najprije je imala odvojene susrete sa predsjednicima države i parlamenta Filipom Vujanovićem i Ivanom Brajovićem, a potom se obratila poslanicima u Skupštini, istakavši kako iz Brisela donosi samo jednu poruku.
Crna Gora predvodi proces evropskih integracija: Federika Mogerini
“A to je da je Evropskoj uniji stalo do Crne Gore i do drugih zemalja Zapadnog Balkana. Vrata EU su otvorena za Crnu Goru i za cjelokupni region. Željela sam da počnem svoje putovanje ovdje, upravo u Crnoj Gori, djelimično zbog pozitivnog kursa koji Crna Gora ima u regionalnoj dinamici, zbog toga što imate izuzetne odnose sa svim komšijama. Crna Gora je ostvarila nevjerovatan napredak. Možemo reći da je Crna Gora zemlja koja predvodi proces evropskih integracija. Znam situaciju. Znam da je svakodnevni život težak, a moram reći da je teško i Evropskoj uniji, i taj dio se neće završiti dok ne budete članica Unije.“
Mogerini je govorila u gotovo polupraznoj plenarnoj sali, zato što su poslanici opozicije odlučili da ne prekidaju bojkot parlamenta, koji su počeli nakon prošlogodišnjih izbora, 16. oktobra.
“Tužna sam što vidim da su mnoga sjedišta u ovoj prostoriji prazna danas. Takođe, tužna sam i zbog toga što opozicija nije prihvatila moj poziv da nam se pridruže na ovoj razmjeni gledišta. I to ne samo zato što je parlament srce demokratije, već zato što znam da podrška integraciji u Evropsku uniju jeste nešto što prevazilazi partijske linije i podjele.“
Sa druge strane, u agendi Mogerinijeve nije bio predviđen odvojen sastanak sa predstavnicima opozicije, zbog čega je, u otvorenom pismu, oštro negodovao funkcioner najjačeg opozicionog saveza Demokratski front Nebojša Medojević. On je takvu odluku Mogerini ocijenio kao neprimjereni i nediplomatski gest, koji se doživljava kao politička poruka Evropske unije da podržava, “izborne krađe, represiju i politički progon DF-a, kao i erdogenizaciju Crne Gore“.
Mi ćemo iskoristiti druge mogućnosti da političke zahtjeve artikulišemo i prema Evropskoj komisiji, pa samim tim i prema gospođi Mogerini: Dritan Abazović
Dritan Abazović iz građanskog pokreta URA, međutim, smatra kako će posjeta Mogerinijeve ipak imati efekta.
“Vjerujem da će gospođa Mogerini uticati na vlast u cilju prevazilaženja krize. Mi ćemo iskoristiti druge mogućnosti i druge kanale da svoje realne političke zahtjeve artikulišemo i prema Evropskoj komisiji, pa samim tim i prema gospođi Mogerini. Siguran sam da će njen doprinos biti u pravcu prevazilaženja krize. A što se tiče rukovodstva Skupštine Crne Gore i generalno ponašanja vlasti, ono je iz dana u dan sve skandaloznije. Oni nas ne mogu na mala vrata vratiti u parlament. U smislu da će sada, onemogućavanjem susreta sa Mogerini na nekim drugim mjestima, prinuditi nas da se vratimo u skupštinsku salu.“
Podsjetimo, opozicija smatra kako izborni rezultat ne odražava slobodnu volju građana, pošto je glasanje održano u atmosferi državnog udara, jer je u toku izbornog dana Specijalno tužilaštvo obavijestilo javnost da je grupa zavjernika iz Srbije, predvođena dvojicom Rusa i uz domaću asistenciju, pripremala terorističke akcije i svrgavanje sa vlasti tadašnjeg premijera Mila Đukanovića. Od tada se Crna Gora nalazi u situaciji tzv. produženog državnog udara i tone u sve dublju političku krizu. Iz Brisela su od samog početka stizale poruke kako stanje parlamentarnog bojkota nije održivo i kako vlast i opozicija sva važna pitanja treba da rješavaju dijalogom u Skupštini i institucijama.
Brisel poručuje da stanje parlamentarnog bojkota nije održivo: Skupština bez opozicije
Slične poruke šef crnogorske diplomatije Srđan Darmanović čuo je i u utorak, tokom briselskih susreta sa Federikom Mogerini i evropskim komesarom Johanesom Hanom.
“Svi naši sporovi treba da se rješavaju unutar insititucija, a ne van njih. Bojkot parlamenta nije ono što Evropska unija želi da vidi, a svaki doprinos vlade da se ta situacija razriješi je dobrodošao.“
Federika Mogerini boravila je u Crnoj Gori dan nakon što je spoljnopolitički odbor Evropskog parlamenta usvojio prijedlog rezolucije u kojem se ocjenjuje da je Crna Gora najdalje odmakla u evropskim integracijama u regionu, ali i da je 2016. godine morala da se suoči s pokušajima Rusije da diskredituje njene uspjehe. Podsjeća se na do sada otvorenih 26 pregovaračkih poglavlja i zatvaranje dva. U rezoluciji se, međutim, apostrofiraju i problemi Crne Gore na koje je Evropska komisija ukazivala u svakom svom godišnjem izvještaju o napretku, a to su korupcija, organizovani kriminal i sloboda medija.